SARME I PURICA POZNATI SU SVIMA: Evo kako Božić slave kulture diljem svijeta

Kićenje božićnog drvca, darivanje dobre djece, stolovi prepuni tradicionalne hrane standardni su božićni običaji. Kada zapravo počinje božićno slavlje, tko daruje djecu, što se jede, koje su to božićne pripreme u pojedinim krajevima? Kakvi su običaji u drugim državama? Da li svi jedu božićnu puricu? Da li kite božićno drvce? Da li ih posjećuje Djed Božićnjak, mali Isus ili netko treći? Ajmo pogledati!

VELIKA BRITANIJA – Merry Christmas

Pripreme za Božić počinju sa hranom, naravno, slanjem božičnih čestitki, ukrašavanjem kuća, te pripremanjem darova. Na Badnjak se čarape viješaju na rubove kreveta ili na dimnjak, gdje im Djed Božićnjak ostavlja darove.

Božić započinje otvaranjem darova te ručkom nakon kojeg se putem televizije prati govor kraljevske obitelji. Popodne se posjećuju susjedi i rodbina. Za vrijeme božićne večere običaj jeposluživanje božićnog pudinga najčešće od šljiva (tortice od prhkog tijesta punjene raznim suhim voćem) u kojima se nalazi neko ”blago”.

Velika Britanija je bila prva država koja je kao božićni ukras počela koristiti imelu. Vjenčićima imele ukrašena su vrata i domovi, a svatko tko se zatekne ispod vijenca može biti poljubljen ili nekoga poljubiti. U Covent Gardenu sam Djed Božićnjak (Father Christmas) pali svjetiljke, a na poznatom trgu Trafalgar Square nalazi se prekrasan bor i, dakako, imela.

FRANCUSKA – Joyeux Noel 

Na Badnjak djeca ostavljaju svoje cipele pokraj kamina kako bi im Djed Božićnjak (Pere Noel) donio darove. Osim u cipelama, na božićno jutro, slatkiši, voće i male igračke vise sa drveta. Na sjeveru Francuske djeca se daruju 6. prosinca, na dan Sv. Nikole umjesto na Božić. Odrasli se međusobno daruju na Novu godinu.

Crkve svojim zvonima sviraju božićne pjesme. Na trgu kod katedrale prikazuje se Kristovo rođenje.

Gotovo svaki dom ima jaslice, oko kojih se zapravo vrti cijelo božićno slavlje. Jaslice sadrže glinene figurice tzv. santos, koje se u prosincu prodaju na božićnim sajmovima u Marseillu i Aixu. Figurice osim što prikazuju sv. Obitelj i pastire često prikazuju i obrtnike, ribare, seljake.

paris-christmas-town

Francuzi rade čokoladnu tortu u obliku debla koju nazivaju La Buche de Noel. Isto to deblo u neka druga vremena spaljivali su kako bi tim svjetlom rastjerali duhove. Torta se uz ostalu hranu služi za vrijeme Le reveillon, vrlo kasne večere nakon polnoćke na Badnjak. Glavno jelo varira o regionalnim kulinarskim tradicijama, pa se u Alsace servira guska, u Burgundiji purica sa kestenima, dok parižani slave uz kamenice i paštetu od gušćje ili pačje jetre (pat de foie gras).

Nakon večere, kada obitelj odlazi u krevet, hranu ostavljaju na stolu u slučaju da se pojavi Djevica Marija.

Božićna jelka proizvod je francuza, prva jelka zasvijetlila je u pokrajini Alsace početkom 17. stoljeća. godine 1840. vojvotkinja od Orelansa prenijela je božićno drvce u Pariz.

ŠVEDSKA – God Jul

Božićno vrijeme u Švedskoj počinje 13.prosinca na dan sv. Lucije. Tradicija je da u zoru najmlađa kćer u obitelji obuće bijelu haljinu te nosi krunu na glavi sa svijećama i takva budi roditelje te ih poslužuje sa kavom i Lucijinim kruhom.

julbord

Dva dana prije Božića postavljaju božićno drvce te ga ukrašavaju često sa jabukama, švedskim zastavama, patuljcima sa crvenim kapicama te ukrasima od slame. Taj dan se priprema hrana za badnju večer, te postavljaju darovi ispod božićnog drvca. Jede se knäck, tvrdi bonboni punjeni bademima, pepparkakor, paprenjaci u obliku srca, zvijezda ili koza  a pije se Julmust, švedski sirup koji se može kupiti samo u vrijeme Božića i zbog kojeg pada prodaja Coca-Cole u božićno vrijeme u Švedskoj.

Badnja večer naziva se Julafton, a priprema se kao smorgasbord odnosno poznati švedski stol, poslužuje se božićna šunka (julskinka), svinjske nožice, sušeni bakalar (lutfisk), razne slastice.

Na sam Božić proslava počinje doručkom, kaša od riže sa cimetom. Točno u 15 sati obitelj se okuplja ispred tv-a te zajedno gledaju crtiće i to Paju Patka, tradicija koja traje još od 60-ih godina.Jedu se razna tradicionalna jela: mesne okruglice, malene kobasice, Janson’s Frestelse (krumpir, haringa, vrhnje), dimljena jegulja itd. Nakon večere otvaraju se darovi.

Šveđani kao i ostali narodi danas vjeruju u Djeda Božićnjaka odnosno Tomte kako ga šveđani nazivaju, međutim stara legenda kaže da darove donosi božićna koza – Julbock – koza koju je navodno koristio Tor (stari bog) za prijevoz.

JAPAN – Merikurisumasu

Samo 1% japanaca vjeruje u Krista ali većina japanaca ukrašavaju svoje domove i dućane i u zadnje vrijeme je sve više onih koji slave Božić. Oni zapravo uživaju u darivanju.

Djed Božićnjak je zapravo budistički redovnik, Hotei-osho, koji u svaku kuću donosi darove. Vjeruju da oči ima i na stražnjoj strani glave pa se djeca trude biti dobra. Neka djeca ne vole Hotei-osho pa oni vjeruju da ih daruje Santa koji dolazi na sobovima sa crvenim nosevima.

U Japanu Božić nije obiteljski blagdan već se oni trude taj dan provesti čineći dobra djela za ostale pogotovo za one bolesne u bolnicama.

INDIJA – Mērī krisamasa

Kršćani u Indiji ukrašavaju drva banane ili manga. Kao ukrase koriste i male uljne lampe koje stavljaju na krovove i zidove svojih kuća, te crveno cvijeće (božićna zvijezda) kojima ukrašavaju crkve. Daruju članove obitelji a siromašnim ljudima daju bakšiš (napojnicu).

RUSIJA – Pozdrevlyayu s prazdnikom Rozhdestva

U Rusiji Božić se zamjenjuje Slavljem zime. Međutim, tradicijski ruski Božić slavi se moleći čak 39 dana, do 6.siječnja, tada počinje večera u 12 slijedova u čast na 12 apostola – riba, juha od cikle ili boršč, kupus punjen prosom, kuhano sušeno voće, itd.

russian-ortho-christmas

Na Božić se pjevaju pjesme i ljudi se okupljaju u crkvama koje su ukrašene božićnim drvcem –Yelka, te cvijećem i šarenim žaruljicama. Božićna večera najčešće se sastoji od guske i odojka.

Babuška je tradicionalni božićni lik koji dijeli darove djeci. Njezino ime u prijevodu znači baka a legenda govori da je odbila posjetiti Isusa sa mudracem zbog hladnog vremena. Međutim, požalila je i krenula za njim sa punom košarom darova. Nikad nije pronašla Isusa, stoga posjećuje svaku kuću i dobroj djeci ostavlja igračke.

Vjeruju da ih daruje i Sjeguroška ili Snježna žena te Djed Božićnjak kojeg nazivajuTatica Mraz, njega ne prate sobovi već djevojčica (pahuljica) i dječak (Nova godina). Toga dana djeca jedu crni kruh koji se nalazi u obješenim čarapama, recitiraju stihove i pjevaju božićne pjesme.

Ipak, pravi se Božić po julijanskom kalendaru odvija 7. siječnja, a najavljuje ga jutarnja zvijezda. Taj blagdan Rusi slave u krugu obitelji, u miru i tišini. U Rusiji, 25.prosinac je normalna radni dan, a slavi se 31. prosinca kada se na trgovima podižu okićeni borovi, često se slavi na otvorenom.

AUSTRALIJA

Božić u ljeti, Božić na 30C stupnjeva! Djed Božićnjak dolazi na dasci za surfanje.

20091223_australia-290x290

Božićne večere u Australiji često se održavaju na plaži ili kao piknik, ukoliko ostaju doma vesele se uz bazen ili igrajući kriket.

Jedu se tradicionalna jela: purica, šunka, svinjetina, pita od mljevenog mesa, puding od šljiva. U zlatno doba Australije u puding se stavljao maleni grumen zlata, danas puding također sadrži iznenađenje ali ne zlatno.

Na Badnjak se u Melbournu okupe deseci tisuća ljudi koji pjevaju božićne pjesme,tradicija je to koja je započela 1937. a održava se i danas i u ostalim australskim gradovima.

Sve se ukrašava sa Christmas Bush, australska izvorna bilja sa malenim crvenim cvjetićima.

EGIPAT – Milad Majid

Većina egipćana su muslimani pa ne slave Božić, međutim egipatski kršćanski kopti Božić slave 7. siječnja. Advent traje 40 dana tokom koji se poste, ne jedu meso, perad i mliječne proizvode, dok se neki poste samo zadnji tjedan adventa.

Uoči Božića svi idu u crkvu u potpuno novoj odjeći. Božićna misa završava u ponoć kada egipćani odlaze svojim domovima gdje ih čeka fatta, božićni obrok sastavljen od kruha, riže, češnjaka i kuhanog mesa.

Na božićno jutro posjećuju se susjedi i rodbina, kojima poklanjaju kaik (vrsta kolača), koji se jede sa uz piće shortbat.

IRAN (Perzija) – Christmas mobarak

Božć je u Iranu poznat kao Mala Gozba. Prvih 25 dana u prosincu provodi se veliki post,što znači da se ne jede meso, jaja, mlijeko i sir. To je vrijeme mira, meditacije i sudjelovanja na misama. Post završava na Badnjak.

Na sam Božić, prije zore iranci odlaze na misu kako bi se pričestili i time prekinuli post. Nakon posta slijedi gozba, pileći gulaš, koji se kuha u velikim količinama i traje nekoliko dana.

Iranska djeca nikad nisu čula za Djeda Božićnjaka, ali dobivaju novu odjeću koju ponosno nose za vrijeme božićnog tjedna.

SAD- Merry Christmas!

Lik Djeda Božićnjaka rođen je u SAD-u 1860-ih godina. Santa Claus ime došlo je od nizozemske riječi za sv. Nikolu (Sintaklaas). Poznat postaje nakon što ga Washington Irving stavlja u svoju novelu koju je napisao 1809. godine. Taj prvi Djed Božićnjak, tada još poznat kao sv. Nikola, pušio je lulu, letio u vagonu ali bez sobova, nije imao crveno odjelo niti je živio na sjevernom polu ali je donosio darove djeci. Tek 1863. godine pojavljuje se ime Djed Božićnjak (Santa Claus) koji ima crveno odijelo, saonice i sobove.

washington-united-states-capitol-washington-d-c-dccap8

U SAD-u Djed Božićnjak ima dva doma:

  • Torrington, Connecticut – odakle Djed Božićnjak i njegovi pomoćnici šalju darove
  • Wilmington, New York – gdje se nalazi selo Djeda Božićnjaka i njegovih sobova

Većina amerikanaca Božić slavi izmjenjivanjem darova te posjećivanjem obitelji. Kuće su ukrašene električnim lampicama i imelama. Tradicionalna božićna večera sastoji se od pečene purice, guske, patke ili šunke sa povrćem i umacima a za desert puding i razne pite.

Izvor: putoholičari.com

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.