Dugo se spekulira hoće li se koronavirus ponašati slično kao i ostali virusi kada dođe toplije vrijeme. Čini se kako ima razloga da se to i dogodi, što je pokazalo najnovije kinesko istraživanje, piše Jutarnji.hr.
Naime, više temperature i veća vlaga u zraku ipak bi mogli usporiti širenje koronavirusa, tvrde znanstvenici s kineskih sveučilišta u Beihangu i Tsinghu koji su od početka epidemije u toj zemlji proučavali utjecaj temperatura na koronavirus. Studija s rezultatima istraživanja koronavirusa pokazala je da bi toplije vrijeme moglo utjecati na pandemiju koronavirusa, ali i dodaju da samo taj faktor ipak neće svesti broj zaraženih na nulu i u potpunosti zaustaviti pandemiju.
Ipak, znanstvenici su ovaj put unijeli malo optimizma u ovu tešku zdravstvenu situaciju u svijetu jer se pokazalo da koronavirus ne može preživjeti, primjerice, na 30 stupnjeva Celzijevih, a svaki porast temperature za jedan stupanj ili vlage za jedan posto usporit će brzinu prijenosa ove bolesti s čovjeka na čovjeka. Studija je pokazala kako je u Kini padao broj zaraženih, odnosno koji su sve parametri na to utjecali. Znanstvenici su sada uvjereni da su rigorozne mjere poput karantena cijelih pokrajina i toplije vrijeme bili ključni faktor za smirivanje epidemije.
Važan je i argument da su više temperature smanjile broj osoba na koje jedan zaraženi može prenijeti bolest s prosječnih 2,5 na 1,5. Naime, epidemija je u Kini dosegnula vrhunac u veljači, a onda je početkom proljeća, odnosno dolaska viših temperatura širenje imalo silazni tijek, i to u 100 kineskih gradova u kojima je provedeno istraživanje.
Pratila se promjena temperature i vlage u zraku prije 24. siječnja kad su krenule karantene i druge rigorozne mjere te nakon tog datuma sve do polovice ožujka. Pritom se za usporedbu koristio koeficijent R kojim se mjeri prosječni broj osoba koje može zaraziti jedan zaraženi koronavirusom. Također su se uzimali u obzir i drugi čimbenici koji bi mogli utjecati na brzinu prijenosa bolesti, poput gustoće naseljenosti gradova i njihova ekonomskog statusa. Nakon toga su stručnjaci procijenili koliko će osoba zaraziti jedan zaraženi. Prosjek je inače bio između 2 i 2,5 osoba, ali definitivno se s porastom temperature i vlage taj prosjek smanjivao.
Povećanje temperature za jedan stupanj i povećanje vlage za jedan posto značilo je da ih svakako treba uzeti u obzir za epidemiju, kažu znanstvenici. Da su to očiti trendovi, govori i činjenica da su na početku izbijanja pandemije više stradale zemlje u kojima su u tom trenutku temperature zraka bile niže, kao i vlaga. Primjerice, značajno je više zaraženih, osim u Kini, bilo u Koreji, Japanu i Iranu gdje je bilo hladnije negoli u Singapuru, Maleziji i Tajlandu gdje su temperature bile više, kažu znanstvenici.
Zasad stručnjaci ne žele spekulirati zašto se virusi, uključujući i ‘obitelj’ koronavirusa kojima pripada uzročnik Covida-19, brže šire na nižim temperaturama, osim što je poznato ‘da kroz vlažni zrak teže putuju, odnosno imaju kraći domet’.
Među ostalim, znanstvenici drže kako bi utjecaj mogao imati i podatak da je ljudski imunitet tijekom zime ‘uspavan’ te da suhi zrak isušuje sluznicu nosa, koja je prva linije obrane, pa baš kroz nos najlakše ulaze virusi.
I imunološke stanice, fagociti, prema svemu sudeći su manje aktivne u organizmu na nižim temperaturama, što znači da će biti manje djelotvorne u uništavanju virusa. Izračun kineskih znanstvenika govori da bi zaražena osoba, ako se temperatura poveća za 15 stupnjeva Celzijevih, širila koronavirus na oko 0,5 osoba manje. Kad se tome doda socijalno distanciranje, ljepše i toplije vrijeme uvelike bi smanjilo širenje Covida-19.
Ne preostaje ništa drugo do pričekati da ove trenutačno zimske temperature u Hrvatskoj konačno prođu, a onda bismo možda, uz restrikcije kojih bismo se trebali striktno pridržavati, mogli odahnuti, osobito Zagrepčani koji dodatno liječe rane potresa.
