Dimnjaci šibenskih sjećanja

Naraštaji Šibenčana rođenih u dvadeset i prvom stoljeću o Tvornici elektroda i ferolegura moći će suditi samo temeljem priča suvremenika, raznih novinskih tekstova i brojnih fotografija iz vremena kad je nekadašnji TEF radio punom snagom. 10. srpnja 1996. godine srušena su četiri dimnjaka TEF-a, čin s kojim se simbolično i zbiljski pristupilo velikom projektu razgradnje, da bi se prostor očistio i otvorile nove mogućnosti za razvitak Šibenika.

Kada je u Crnici nastajala tvornica nitko nije mogao niti naslutiti što će dogoditi gotovo punih sto godina poslije. Preteča Tvornice elektroda i ferolegura bila je mala tvornica karbida kod Skradina izgrađena 1897. godine. Tri godine poslije podignuta je tvornica karbida i cijanamida u Crnici. Temelj razvitku TEF-a bile su dvije značajne investicije u energetska postrojenja. Godine 1895. postavljen je prvi generator u hidroelektrani Jaruga na rijeci Krki.

Nakon što je tvrtka ‘Ante Šupuk i sin’ 1895. godine izgradila na Skradinskom buku malu električnu hidrocentralu, strani u prvom redu talijanski kapital, počinje okretati pozornost na prirodnoenergetske izvore šibenskog područja, što postaju temeljem prvih industrijskih poduzeća Šibenika. Mala tvornica karbida u neposrednoj blizini hidroelektrane uništena je u požaru 1900. godine. Kako je proizvodnja kalcij karbida donosila veliki profit pala je odluka o gradnji veće tvornice u Šibeniku. Tako je do kraja 1904. godine na površini od oko 75 tisuća metara kvadratnih u Crnici inozemnim kapitalom izgrađeno i punim kapacitetom proradilo prvo veliko industrijsko poduzeće, prethodnik TEF-a.

EKOLOŠKA OMČA

Poduzeće je bilo poznato pod imenom SUFID. U dvanaest elektropeći tvornica je proizvodila kalcij karbid, tada tražen u Europi. Šibenik je u to vrijeme još uvijek dominantno težački grad, čijem je vinogradarstvu upravo u to vrijeme filoksera, bolest vinove loze, nanosila goleme štete i uzrokovala znatno osiromašenje brojnih težačkih obitelji. Zbog toga su mnogi Šibenčani tražili spas u emigraciji u prekomorske zemlje, a oni sretniji našli su zaposlenje u tvornici SUFID. Početkom 1907. godine u SUFIDU bilo je zaposleno 500 radnika.

Od prvih početaka 1904. godine, pa do gašenja rada TEF-a prošlo je gotovo puno stoljeće, tijekom kojega je TEF utjecao na razvitak Krešimirova grada. U njemu su kruh zarađivali mnogi, no s vremenom je TEF postajao i ekološka omča oko vrata Šibeniku. Velik dimnjaci, od kojih je najveći imao 68 metara postali su šibenska prošlost. Dim koji je sukljao iz četiri dimnjaka postao je tek dio šibenskih sjećanja.

Još 1987. godine stanje je izgledalo potpuno drukčije, a slikovito je o tomu tada zapisao Mladen Ante Friganović: ‘Zapuše li bura ili tramuntana, nad gradom se širi zagađivanje sa zapada iz Tvornice elektroda i ferolegura (emisije ugljičnog monoksida, ugljičnog dioksida, sumpornog dioksida i manganske prašine) i Kamenoloma (kamena prašina te onečišćenja uslijed proizvodnje asfaltne mase); zapuše li levant ili jugo, širi se intoksikacija s istoka iz Tvornice lakih metala (‘nevidljivi’ fouridi); zapuše li donajk (oštar) – širi se fosfatna prašina iz Luke. Sretna je ipak okolnost što je ovo vjetrovit kraj, pa vjetar dispergira i brže raznese štetne tvari. Najgore je kad su tišine (kalme, bonace), tada sva četiri zagađivača (TEF, TLM, Kamenolom i Luka) mirno, ali postojano ‘ližu’ grad i njegovu okolicu’.

VIZIJA PROSTORA

Razgradnja tvorničkih hala nekadašnjeg TEF-a pokazala se najmanje teškom fazom u razgradnji, dekontaminaciji i pripajanju tog prostora u urbano tkivo Šibenika. Dekontaminacija prostora od ostataka ekološki vrlo problematične proizvodnje potrajat će još neko vrijeme, a nažalost, urbanistička namjena prostora, petnaestak godina nakon zatvaranja TEF-a još uvijek nije određena. Na sreću, prostor TEF-a nije bio napadnut tajkunskim ambicijama problematičnih investitora, tako da je praktički ostao netaknut za budući razvitak Šibenika. Dobro je također što je plaža Banj javni sadržaj, što taj dio obale nije potrošen u neka jeftina koncesioniranja.

Ideja kako će na prostoru veličine stare gradske jezgre, u njenom neposrednom kontaktnom području, niknuti Šibenik za 21. stoljeće, zapala je u slijepu ulicu. Još nitko nije ponudio viziju tog prostora koja bi imala šansu za ozbiljenje.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.