Evo smo u grad dobili još jednu devedesetogodišnjakinju! Vremenski je nadživjela je sve svoje osnivače, a kako sada stvari stoje nadživjet će i sadašnje generacije Šibenčana. Naša slavljenica, Jadrija službeno je otvorena u kolovozu 1922. godine. U tu je svrhu bio tiskan poseban plakat kojim se Šibenčane pozivalo na svečanost otvaranja novog gradskog kupališta. On je na sebi nosio nadnevak 4. kolovoza.
Već je 6. kolovoza Uprava kupališta Jadrija imala otisnut ‘Red kupališta’ koji se sastojao od 15 članaka. Premda su razni pravilnici i statuti u najvećem broju slučajeva dosadni za čitanje, ipak, s obzirom na njegovu osebujnost donosimo ga u ‘šibenskim kvadratima’. Što je sve bilo regulirano kućnim redom kupališta?
‘RED KUPALIŠTA’
Tako je člankom 1. reguliran prijevoz do Jadrije: ‘Na kupalište Jadriju može se doći, bilo svojim vlastitim brodom, bilo motorima ili parobrodom, koji će uzeti stvar prijevoza po dogovoru i sporazumu s upravom kupališta. Nikome nije dozvoljeno obavljati pod plaću prijevoz općinstva na Jadriju, ako se prije nije sporazumio s Upravom kupališta i od nje dobio dozvolu za to.’ U članku 2. upozorava se na propise koji vrijede na kupalištu: ‘Posjetilac kupališta Jadrija mora udesiti svoje ponašanje prema propisima, vrijednim na kupalištu, inače će biti odstranjen i predan nadležnoj vlasti da protiv njega nastupa.’ Članak 3. Reda kupališta Jadrija glasi: ‘I za vrijeme prijevoza i na samom kupalištu svak je dužan ponašati se strogo pristojno, a na kupalište ne ulaziti iz jednog odjeljenja u drugo, inače bi se postupalo po članku drugom.’ Nadalje u članku 4. stoji: ‘Žensko odjeljenje imaće za svoju službu jednu djevojčicu, a muško jednog muškarca. Svaka pritužba, bila ona od strane posjetilaca na službu ili od službe na posjetitelja, neka se prijavi Upravi, dotično onom, tko je bude zastupao onog dana.’ Potom u članku 5. ‘Red i čistoća mora biti strogo čuvana; kršitelji biće predani na odgovornost.’, a u članku 6. piše: ‘Skakanje u more sa mostova pogibeljno je radi pličine te Uprava ne uzimlje na sebe odgovornost za slučajne ozljede uslijed toga.’ U članku 7. stoji informacija: ‘U slučaju kakve ozljede ili drugog, kod čuvara se nahodi mala kućna apoteka za prvu pomoć.’ Nadalje u članku 8. je zapisano: ‘Zabranjeno je posjećivanje kupališta osobama zaraženim priljepčivim bolestima ili sa otvorenim ranama pod strogu njihovu odgovornost.’ I u sljedećim člancima kupališni red je izričit: ‘Članak 9. Za novac i stvari od vrijednosti Uprava ne odgovara. Članak 10. Voditi pse strogo je zabranjeno. Članak 11. Udarene su ove cijene: a) za prijevoz motorom ili parobrodom: odlazak 1 dinar i povrata 1 dinar; b) kupanje (bez kabine) pola dinara i c) kabina pola dinara po osobi.’
U 12. članku kupališnog reda Jadrije stoji: ‘Svaka kabina je za troje, a može se upotrebiti samo 1 sat i po. Tko ostane dulje, plaća novu pristojbinu. Odlazak će biti javljen zvoncem.’ Uprava Jadrije vodila je računa o brojnim detaljima što se može dobro uočiti u sljedećim člancima: ‘Članak 13. Odreske blokova dužan je svak čuvati radi kontrole, inače bi morao platiti po drugi put na zahtjev preglednika. Članak 14. U slučaju da bi vozila dva motora, svaki posjetilac ima pravo da se vrati natrag bilo kojim motorom ako pokaže prijevoznu kartu.’ U posljednjem 15. članku nalazimo zapisano ovo pravilo: ‘U nedjelju i svece Uprava ima pravo povisiti cijene kupanju i kabinama do na dvostruko.’
Naveli smo sve članke kupališnog reda Jadrije, koji je stupio na snagu sa svečanim otvaranjem u kolovozu 1922. godine, koji danas svjedoči o velikom htjenju utemeljitelja Jadrije ne samo da urede reprezentativnu gradsku plažu, nego da je takvom i održavaju.
U devedesetogodišnjem životu, ljeti vrlo zanimljivom i dinamičnom, Jadrija je doživjela veliku preobrazbu. Već znamo kako je to u Šibeniku – o Jadriji svatko ima nešto reći. Nekome se svede tek na pokoju dogodovštinu prošlih vremena, kada se odrastalo, a opet ima i onih kojima Jadrija život znači, koji jedva čekaju da dođe ljeto. Kako je ljeto živo godišnje doba, poglavito za mlađe koji su na školskim praznicima, onda su i događaji puniji i životniji. Tako je i s Jadrijom. Jedinim pravim gradskim kupalištem, koja je i danas, kao i nekad, mjesto ljetnog uživanja i opuštanja uvijek novim generacijama Šibenčana. A sve je nekako počelo poslije prvog svjetskog rata.
ŠIME GRUBIŠIĆ REČENI ROVILO
Glavni poticatelj nastajanja Jadrije bio je Šime Grubišić rečeni Rovilo. I to dok je kao entuzijast radio na pošumljavanju obale u kanalu svetog Ante i predjela Jadrije. Njegova je ideja prihvaćena 1921. godine, kada je osnovano ‘Kupalište Jadrija’, te uknjižena zadruga s ograničenim jamstvom u Šibeniku. Na početku se napravilo po 25 kabina, za ženske i muške kupače, a dijelio ih je portal s ulaznim vratima, ispred kojih je bio sagrađen bife s terasom za sunčanje. Tu se stalno vijala kupališna zastava, s trokutom u kojem se nalazilo slovo J. Kabine su služile za presvlačenje kupača. Jadrija se kao kupalište počela razvijati na otočiću svetog Andrije, po komu je i dobila ime. Između otočića i kopna plovili su manji brodići na putu od Prvića i Vodica prema Šibeniku ili u drugom smjeru. Vrlo brzo nakon što je Jadrija zaživjela taj je dio mora nasut dobrovoljnim radom. Inače, Jadrija je otvorena u kolovozu 1922. godine. U tu je svrhu bio tiskan poseban plakat kojim se Šibenčane pozivalo na svečanost otvaranja novog gradskog kupališta.
Nakon Drugog svjetskog rata, uz gradsko kupalište, Jadrija se pomalo stihijno preobrazila u vikend naselje, sa specifičnim ljetnim načinom života, gdje je praktički, kao nekada u gradskoj jezgri, svaka privatnost dostupna svima, pa je zapravo i nema. S vremenom je dobila i stalne stanovnike, drugim riječima počela je živjeti i u zimskom razdoblju.
Ipak, cijelo vrijeme, koliko god je riječ o vikend naselju, Jadrija nikada nije prestala istodobno biti i gradsko kupalište.
O Jadriji se može pisati na više načina. Ovaj put smo izabrali prigodničarski. Bez obzira što je još rano za gradske žege, čestitamo Jadriji 90 rođendan!
