Uzori novog doba

Svake godine jedan od najuspješnijih poslovnih magazina na svijetu, američki časopis ‘Forbes’ objavi, između ostalih, listu najuspješnijih ljudi na svijetu. ‘Forbes’ ni ove godine nije iznevjerio čitatelje koji su u potrazi za osobama na koje će se ugledati pa je tako objavljena lista 100 najutjecajnijih žena današnjice. Povodom Dana žena, evo imena koja, s pravom ili ne, ostaju upisana u povijest.

POLITIKA DRŽI KONCE

Drugu godinu za redom njemačka kancelarka Angela Merkel zauzela je prvo mjesto na spomenutoj ljestvici. Angela se, nadalje, može ponositi činjenicom da nosi hlače čak i u muškom svijetu, budući da na unisex popisu najutjecajnijih ljudi drži visoko četvrto mjesto. Da su političarke uistinu najmoćnije među ženama dokazuje i činjenica da se u samom vrhu nalaze američka državna tajnica Hillary Clinton, predsjednica Brazila Dilma Rousseff te supruga Billa Gatesa, gđa. Melinda, koja presjedava zajedničkim humanitarnim fondom. Šesta na Forbesovoj listi je predsjednica indijskog kongresa Sonia Gandhi, dok prva dama SAD-a i mnogima modni uzor, Michelle Obama, zauzima sedmo mjesto. Popis se nastavlja otprilike u istom tonu budući da sve vodeće pozicije drže političarke ili njima slične, što još jednom potvrđuje da svijetom vlada politika i ništa drugo. Osim možda šoubiznisa. Na popisu najutjecajnijih žena, naime, našle su se pjevačice poput Beyonce, Jennifer Lopez i Shakire, dok sveprisutna Lady Gaga kotira jako dobro s visokim 14. mjestom!

Začuđujuće je i zabrinjavajuće da se na listi od čak stotinu žena nije našla nijedna znanstvenica, umjetnica, sportašica, nijedna imalo ‘pitomija’ žena od svih tih političarki, žena imalo važnija za povijest čovječanstva od spomenutih pjevačica. Spisateljice da i ne spominjemo. Književnost, očito, ne može mijenjati svijet, premda je oduvijek tome težila i premda se književnici i dalje svojski trude da svojim djelima ukažu na probleme suvremenoga društva. No, to se neće dogoditi sve dok je jeftinih izdanja u trgovinama i na kioscima i dok se ona prava književnost događa negdje drugdje, svjetlosnim godinama udaljena od čitatelja i sastavljača ovakvih popisa. Jedina književnica koja se našla na ovoj listi je J.K.Rowling i to s pravom, budući da njezine knjige ipak ostaju upisane u povijest, ako nikoje druge, a onda barem dječje književnosti, dok njezin utjecaj i kapital kojeg je tim knjigama sebi osigurala uopće nisu sporni. J.K.Rowling jest doduše na 78. mjestu, no s obzirom na situaciju u kojoj se književnost nalazi, reklo bi se, bolje ijedna nego nijedna.

DRUGO MIŠLJENJE

Još jedan važan časopis izdao je listu najutjecajnijih žena svih vremena, američki ‘Time’. Uspjeh, vidljivo je, određuju moć, novac i ljepota, a za takve sulude kriterije krivo je društvo koje ih je postavilo. Popis uzora na koje će se ugledati mlado i staro, svi oni koji su imalo skloni uspoređivanju upravo s onim pojedincima našega društva s kojima se ne bi trebalo uspoređivati, uključuje seksipilne pjevačice i mršave manekenke. No, popis časopisa ‘Time’ ipak je malo osviješteniji od Forbesovog pa je tako odao priznanje znanstvenicama i aktivisticama za ljudska prava. Tu je Corazon Aquino, prva predsjednica Filipina, štoviše, prva predsjednica ijedne azijske države, uvršena na popis zbog zalaganja za demokraciju i društvene reforme. I na ‘Timeovom’ popisu nailazimo na Angelu Merkel i Hillary Clinton, ovu potonju zbog svoje borbe protiv nasilja nad djecom. Izumiteljica pojma radioaktivnosti i pronalazačica dvaju kemijskih elemenata, Marie Curie zauzima mjesto koje joj nitko ne može osporiti kao ni Majci Terezi, misionarki koja je zbog svoje nesebične humanosti i napornog rada nakon smrti 1997. godine proglašena blaženom. Od glazbenica tu su Aretha Franklin i Madonna, a gotovo nijedan popis ne može proći bez Oprah Winfrey koja je, nekoć siromašna, danas najutjecajnija žena u šoubiznisu. Lista časopisa ‘Time’ završava s Virginijom Woolf, najvažnijom engleskom spisateljicom 20. stoljeća koja je razvila tehniku ‘struje svijesti’ i osnovala feminističku književnu kritiku. Po mišljenju oba časopisa, od samog početka 20. stoljeća, kad je djelovala Virginia Woolf, naovamo nema spisateljice koja bi bila značajnija i zaslužnija od, ponovimo, Beyonce ili Shakire.

Sasvim je jasno da su ovakve liste provizorne i pomodne jer je gotovo nemoguće pojmiti da neka nebitna manekenka poput, primjerice, Gisele Bündchen, postavlja standard po kojem bi se trebale ravnati djevojke i žene koje čitaju te liste. Najvažniji kriterij je onaj kojeg sami sebi postavimo, a on sigurno neće ovisiti o hitovima na ljestvici ili pak kilaži, što manjoj to boljoj. Od one šačice pametnih žena koje su se nekako uspjele provući na ovaj popis možemo naučiti nešto dobro i pokušati to primijeniti na sadašnjost, a sve ostale možemo slobodno vratiti tamo gdje pripadaju – u prolazne vijesti.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.