Izložba Muzeja grada Šibenika u gostima u dubrovačkom Kneževom dvoru

Anglofilija ili prije „Shakespearofilija“ koja se posljednje vrijeme provlači dubrovačkom kulturnom scenom dobila je još jedan oslonac. Otvorenjem gostujuće izložbe „Boydellov Shakespeare“ 3. ožujka u Kneževom dvoru, do kraja prvog tromjesečja ove godine proširit će kulturnu ponudu u Gradu. Izložba Muzeja grada Šibenika zapravo je zbirka ilustracija Shakespeareovih djela iz vremena romantizma i neoklasicizma. Autorica izložbe je kustosica Muzeja grada Šibenika Marina Lambaša, a izložbu je za dubrovačku publiku pripremila njezina kolegica Anita Travčić. Uvod u otvorenje je napravila direktorica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać:

– Dubrovački muzeji i Muzej grada Šibenika kroz svoju muzejsku djelatnost već duži niz godina uspješno surađuju. Ta razmjena izložbi traje već 20 godina. Šibenskoj smo publici već mnogo puta prezentirali izložbe koje prikazuju razne segmente dubrovačke kulturne baštine, a i dubrovačka se publika u više navrata upoznala s bogatim kulturno-povijesnim nasljeđem grada Šibenika. Večerašnja izložba još je jedna važna stavka te suradnje za koju se nadamo da će se nastaviti i u budućnosti.

Uz ravnateljicu Dubrovačkih muzeja govorila je i Anita Travčić koja je okupljene upoznala s etimologijom postava, a potom je izložbu i službeno otvorio Tonči Daničić.

Kroz sve postavljene bakropise se prožima crta romantizma, ali ne onog običnog romantizma kojeg se spaja s Wertherom, slikama Caspera Davida Friedricha, klavirskim djelima Frédérica Chopina ili dvobojima ruskih klasika poput Ljermontova ili Puškina. Ovdje se radi o onom „izobličenom i jezom nagomilanom“ mračnom romantizmu u čijem je periodu umjetnost postala refleksija misticizma, alkemijskog eksperimentiranja, zloće i crnila iz ponora ljudskosti. Atmosfera sumraka pred rođenja Frankensteinovog čudovišta jasno se da izolirati i u grafičkim listovima. Jasno da Shakespeareova svevremenska djela nalaze mjesta i među monstruoznim figuracijama mračnog romantizma. Jedan od umjetnika koji je sudjelovao u Boydellovom projektu bio je i slavni slikar Henry Fuseli. Primjerice, njegova ilustracija „Sna ljetne noći“ (1796.) s jedne je strane kompozicijski vrlo sređena, ali je također obasuta dramatikom i fatalizmom. Druge kompozicije se ističu svojom izobličenošću, javljaju se nacerena lica, utvare, zloćudni pogledi iz mraka. Čak se ponekad čini da je i William Blake surađivao u stvaranju ovog projekta. No, ništa ne odudara od Shakespeareove narativne smjernice i od njegove maštovitosti, dapače – Boydellovi bakropisi umnogostručuju eho šekspirijanske ideje.

U Kneževom se dvoru našlo 50 od sveukupno 100 bakropisa koji su nastali u vremenu od 4. lipnja 1790. do 1. prosinca 1804., a koji čine projekt bogatog engleskog izdavača i mecene umjetnosti Johna Aldermana Boydella. Nakon što je angažirao ponajbolje engleske umjetnike, on je 1789. otvorio „Shakespeare Gallery“ gdje su bili izloženi svi grafički listovi kojih je prvotno bilo i više od 160. Boydellova galerija je zatvorena 1804., grafički listovi rasprodani, a kolekcionar Boris Baranović-Bail uspio je skupiti 100 bakropisa, te ih donirati Muzeju grada Šibenika. Izložba „Boydellov Shakespeare“ prvi je put predstavljena 2007. u Muzeju grada Šibenika, a dubrovačko gostovanje je prvo predstavljanje publici nakon 2008.

 

Izvor: www.dubrovacki.hr

 

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.