Izložba u Zagrebu

Najveći projekt Muzeja za umjetnost i obrt u 2019. godini: Visovačko blago prvi put napušta samostan

Anđelka Galić, muzejska savjetnica Muzeja za umjetnost i obrt, vruće je kolovoške dane provela sa suradnicima dovršavajući pripreme golemog izložbenog projekta kojim će se prvi put predstaviti u javnosti umjetnine koje se čuvaju u riznici franjevačkog samostana Gospe od Milosti na Visovcu.

Izložba će se otvoriti najesen, a u pripremi je i monografija na tristotinjak stranica vezana uz ovu temu. Izložit će petstotinjak predmeta iz riznice, odabranih iz većeg funudsa. a većina ih je restaurirana upravo za izložbu koja je rađena u suradnji s Hrvatskim restauratorskim zavodom. Na izložbi voditeljica projekta Anđelka Galić radi već pune tri godine. Najavljuje se kao najveći izložbeni baštinski projekt MUO ove godine i ekskluzivno ju predstavlja za Jutarnji list. Neki su od predmeta bili povremeno pokazani na izložbama, no sada se prvi put predstavljaju kao cjelina.

Kako tumači autorica izložbe, povijesni izvori bilježe postojanje samostana od 15. stoljeća, kada su sljedbenici reda sv. Franje ‘naselili napušteni augustinski samostan na Biloj Stini usidrenoj u mirnom toku rijeke Krke između Roškog Slapa i Skradinskog Buka. Otočić, nešto veći od samostana, nasipavanjem je povećavan, a crkva i samostan su dograđivani, da bi konačan izgled dobili u 18. stoljeću. Od tog je razdoblja ovo i mjesto na kojemu su među ostalim djelovali istaknuti predstavnici Reda male braće kao profesori, koji su ondje pisali priručnike i povijesna djela’.

Predmeti na izložbi čiji je naziv ‘Visovac: duhovnost i kultura na Biloj Stini’ pokazat će odabrane slike, skulpture, liturgijsko posuđe, devocionalije, liturgijskog ruho, knjižnu, arhivsku i glazbenu građu iz baštine franjevačkog samostana Gospe od Milosti. Radila je autorica s mnogim stručnjacima na izložbi, posebno ističe doprinos gvardijana fra Bože Duvnjaka, koji joj je bio dragocjen u realizaciji projekta jer je ‘osigurao potporu omogućivši pristup građi i izvorima, kroz posudbe i odobrenja predloženih konzervatorsko-restauratorskih zahvata te pružajući toplo gostoprimstvo istraživačima i timovima stručnjaka’.

Bila stina

Vjernici često hodočaste na ovo mjesto, Gospi Visovačkoj, tako su se mnogi okupili i ovog 2. kolovoza. Središte štovanja je Gospina slika koju su franjevci, prema predaji, donijeli kada su pred turskom najezdom napustili Bosnu i pronašli novo utočište na Visovcu. Otok Visovac često nazivaju i Gospinim otokom.

Slika Gospe Visovačke se, kako navodi autorica izložbe, smatra jednom od najčašćenijih slika u Dalmaciji. Priča o njezinu nastanku vezana je uz šibensko progonstvo visovačkih fratara tijekom dugoga Kandijskoga rata u 17. stoljeću te njihov povratak na Bilu Stinu, kada su nastale dvije kopije izvorne slike iz 1576. – visovačka i šibenska. Sliku je i opjevao pjesnik Petar Knežević.

Cijeli članak pročitajte OVDJE.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.