Održan okrugli stolu posvećen australsko-hrvatskim arheološkim istraživanjima Bribirske glavice

Okrugli stol posvećen australsko-hrvatskim arheološkim istraživanjima Bribirske glavice podastro je izlaganja povjesničara, arheologa i muzealaca iz Sydneyja, Osla, Zagreba, Šibenika, Zadra i Splita

U Hrvatskoj matici iseljenika se 30. ožujka u organizaciji Veleposlanstva Australije održao okrugli stol Hrvatska i Australija istražuju Bribirsku glavicu. U Bribirskoj glavici su otpočela arheološka iskopavanja koje vode odjeli antičke povijesti i hrvatskih studija Sveučilišta Macquarie (Sydney), Muzej hrvatskih arheoloških spomenika (Split) i Šibenski gradski muzej, uz još nekolicinu partnera. Bribirska glavica jedan je od najvećih arheoloških lokaliteta u Hrvatskoj koji je bio naseljen od mlađeg kamenog doba sve do 17. st., i najpoznatiji je po tome što je bio prijestolnica vladarske kuće Šubića u 13. i 14. st.

Goste i predavače na početku je pozdravila australska veleposlanica u RH Susan Cox, a potom su otpočela izlaganja sudionika. Prvo izlaganje Višestruke dimenzije Bribirske glavice održao je dr. Danijel Dzino sa Sveučilista Macquarie iz Sydneyja, drugo – Arheološki projekt Varvaria/Breberium/Bribir u 2014. prof. Victor Ghica sa Sveučilišta u Oslu, treće – Rimska keramika s Bribirske glavice u 2014. dr. Kristina Jelinčić Vučković & dr. Ivana Ožanić Roguljić sa zagrebačkog Instituta za arheologiju.

U drugome dijelu je Povijest projekta na Bribirskoj glavici izložila Nikolina Uroda iz Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, Pretpovijest na Bribiru i okolici Emil Podrug iz Muzeja grada Šibenika, Još jedno izgubljeno srednjovjekovno urbano naselje prof. Mladen Ančić sa Sveučilišta u Zadru, Umjetnička baština srednjovjekovnog Bribira prof. Nikola Jakšić sa Sveučilišta u Zadru, Primjer ritualne žrtve pri gradnji kuće na srednjovjekovnom Bribiru dr. Ante Milošević iz Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.
U zaleđu Šibenika, 12 kilometara sjeverozapadno od Skradina, nalazi se jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta u Hrvatskoj, antička Varvaria ili starohrvatski Bribir, danas poznato pod imenom Bribirska glavica. Vršna zaravan istoimenog brijega (na 300 m n/m) spomenik je kulture najvišeg stupnja, među arheolozima poznat kao “hrvatska Troja”. Tu su sačuvani tragovi življenja od pretpovijesti umalo sve do današnjih dana, a od vidljive baštine ističu se megalitske zidine podignute u nepoznatoj drevnoj prošlosti. Na Bribirskoj glavici bilo je i sjedište hrvatske države na razmeđu 13. i 14. stoljeća. U to je vrijeme, naime, na Bribirskoj glavici stolovao “neokrunjeni hrvatski kralj Pavao I. Šubić Bribirski, hrvatski ban i vladar Bosne, začetnik hrvatskog velikaškog roda Šubića Zrinskih”.

okrugli stol 1
“Prva istraživanja započela su 1908. godine pod vodstvom fra Luje Maruna Skradinjanina (otac hrvatske arheologije), i s kraćim prekidima traju do danas, a istražena je tek jedna petina površine unutar zidina.”, ističe Ljubomir Škrinjar u odličnoj reportaži “Bribirska glavica – hrvatska Troja”, objavljenoj 2008. na Portalu hrvatskog kulturnog vijeća.
Nastavak istraživanja i konzervacije zidina uslijedilo je prije nekoliko godina. Ljubomir Škrinjar ističe da Europska unija od 2005. godine financira (CARDS program) arheološka iskapanja, obnovu i zaštitu ovog lokaliteta.
Hrvatskom Trojom Bribirsku glavicu je nazvao već spomenuti fra Lujo Maruna 1908. godine. Najstariji tragovi života otkriveni su u nedalekom plodnom polju uz rječicu Bribirčicu, pritoku Krke, gdje su na mjestu Krivače nađeni ostaci naselja i keramike iz mlađeg kamenog doba. Ivan Begonja u članku “Bribir – hrvatska Troja” objavljenom na Drniškom portalu nadovezuje se: “Prvi tragovi prisutnosti ljudi pripadaju neolitskom razdoblju (impresso, danilo, hvarska kultura), dok sami počeci naseljenosti datiraju iz ranog brončanog doba. Prema nađenoj keramici jače naselje razvilo se tek u kasnom brončanom dobu i od tada je naseljenost neprekinuta.

 

IZVOR: http://www.matis.hr/

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.