‘Škrtičina’ se vraća na daske šibenskog kazališta

U iščekivanju Mužićeve ‘Glorije’, predstave  koja se sprema za iduću godinu, u foajeu Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku, održana je presica povodom obnove još jednog kazališnog komada u režiji Zorana Mužića, predstave koja je, kako je rekla ravnateljica šibenskog HNK Nera Gojanović – Kljajić, obilježila početak profesionalizacije istog – ‘Škrtičina’.

Premijerna obnova očekuje se u utorak, 4. prosinca, a reprizirat će se naredna dva dana. Podsjetimo da je ‘Škrtičnina’, nastala prema djelu J.B. Moliera, a u adaptaciji dramaturginje Marijane Nole, prvi put odigrana na daskama šibenskog teatra još 2009. godine nakon čega je doživjela nekoliko festivalskih i inih izvedbi, a istovremeno je ponijela i nekoliko kazališnih nagrada.

ŠIBENSKA ‘PIŽDARIJA’

Nakon prethodno odigranih čak osamnaest predstava diljem Hrvatske, nov početak za šibensku ‘Škrtičinu’ najavila je kompletna glumačka postava koju sačinjavaju Joško Ševo, Mate Gulin, Ivo Perkušić, Franka Klarić, Jakov Bilić, Ana Grujica, Sergej Mioč, Danira Gović, Jasminka Antić, Anđelko Babačić i Jere Svračak.

-Nadamo se da ćemo dogurati barem do trideset izvedbi pa bi to onda bila značajna brojka za ovakav format ansamba, govorim o jednom ozbiljnom ansamblu, to je desetina ljudi koja se mora pokrenuti da bi se  predstava odigrala. To nisu samo glumici koji vidite pred sobom, to je cijeli jedan pogon koji svjedoči o tome da je šibensko kazalište relevantno kazalište, da je prepoznato kazalište i na nivou države – kazao je  redatelj šibenskih korijena, Zoran Mužić, rezimirajući u šali, uz pomoć nagrađivanog šibenskog glumca Mate Gulina, da bi se šibenska verzija tzv. frančezarije, literature nastale na temelju francuske komedije (uglavnom na Moliereovima komadima) u dubrovačkoj književnosti 18. Stoljeća, nazvala ‘šibenska piždarija’.

– Vrlo oholo i prepotentno, kao sudionik šibensko – hrvatsko – dalmatinske kulture, uočit ću da ćemo u ovoj sada ponovnoj integraciji koja nas očekuje, koja nije samo ekonomska i politička, nego i kulturna, a to je ulazak u Europsku uniju, u njoj najvjerojatnije biti prepoznati isključivo po ovako divnim gradovima koje imamo, po ojkavici, gastronomiji, slikarstvu koje je ekskluzivno, po nečemu čega se sad možda malo i sramimo, pogotovo mi u kazališnoj produkciji, u silnoj želji da pokažemo da nismo provincija pa radimo stremimo temama koje nisu objektivno naše teme, ne prepoznavajući kontekst kvalitete života i kulture u kojoj živimo, umjesto da se za taj kontekst upravo borimo na nekoj vrsti svjetske pozornice – znakovito će redatelj, a upravo bi se ‘Škrtičina’ mogla smatrati jednim od načina borbe na toj pozornici.

KAZALIŠTE ŽIVI U ŠIBENIKU

-Notorno je, ali valja nam svaki put iznova ponavljati, da postoje samo dvije vrste kazališta, dobro i loše. To sad može zvučati kao loš vic, ali ja zaista tako mislim. Što bi to htjelo neko kao ozbiljno kazalište, a da to ne bi htjelo pučko?! – pita se Joško Ševo koje je upravo zahvaljujući ulozi Mate Arpuna ponio Nagradu hrvatskog glumišta za najbolju mušku ulogu 2010. godine.  Iako su se nekoć mogli čuti komentari kako predstava ‘Škrtičina’ nije smjer u kojem bi šibensko kazalište trebalo nastaviti put svoje profesionalizacije, danas je to daleko od istine, čak toliko da je predstava uvrštena na repertoar domaćeg teatra, te dolazi na gostovanja.

-Napraviti dobru komediju, govorim kao glumac i pedagog, bitno je teže nego napraviti nešto što ne bi bila komedija. Mjesto kazališta, mjesto stvaranja dobrog kazališta je ono u kojem se kazalište stvara. Nitko u ovom svijetu nema, uključujući London nikakav monopol na to da se kazalište događa baš tamo, a ne negdje drugdje. Mislim da se, radeći na ovoj predstavi, na ovom tekstu… Mislim da se kazalište dogodilo ovdje, baš u ovoj zgradi i onda možemo izgovoriti tu rečenicu, bez ikakve pretencioznosti, da kazalište stanuje, evo, ovdje. Dakle, valja nam ići tamo gdje kazalište jest, gdje kazalište stanuje, a ovog trenutka to je ovdje – kazao je Ševo. A s njegovim riječima o iščekivanju proba uoči obnove ‘Škrtičine’, ponovnog postavljanja na kazališne daske slaže se i ostatak kazališne trupe. Svi oni žele mu ponovno podariti isti onaj zanos, i udahnuti isti onaj život koji su mu dali prvi put i oduševili gledatelje diljem Lijepe Naše.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.