" "
Više

    " "

    ZADARSKI PISAC Želimir Periš: Šibenik ima mnogo lica, ali meni je najdraže ono književno

     

    Želimir Periš zadarski je književnik pa ne bi bilo posve pogrešno reći ni aktivist jer brine o društvu. Želimir Periš piše kratke priče i, osim što ih ne ispuštate iz ruku dok ih ne pročitate sve, Želimir Periš je jedan od onih likova iz stvarnog života koje, kad ih jednom upoznate, stalno vam se nekako vraćaju u svakodnevicu, čak i ako nisu tjelesno prisutni. Ako volite čitati i pri tome ne želite tekstove koji vas vrijeđaju, svidjet će vam se njegova izjava koja kaže: ‘Ako će se moje riječi i ideje pojaviti u izlozima knjižara, ako će ih ljudi čitati u intimama svojih soba, ne mogu si dopustiti da trošim njihovo vrijeme na neke vlastite frustracije’. Nije to rekao nama, ali nam je ispričao sve o romanu ‘Mučenice’ i svojoj vezi sa Šibenikom.

    Sa Šibenikom te veže poznanstvo s putopjesnikinjom, književnicom i prevoditeljicom Majom Klarić, sudjelovao si u programu Festivala europske kratke priče koji se prošlog ljeta održavao i u Krešimirovom gradu, a držao si i radionicu kreativnog pisanja kod nas. Hoće li se to ponoviti u dogledno vrijeme? Jesmo li grad pjesme, sporta i književnika? Ili za ovo treće u nizu još treba pričekati za potvrdu?

    Sa Šibenikom sam povezan od prvih spisateljskih dana, tu sam promovirao svoje prve radove, grupnu zbirku priča zadarskih autora udruge ZaPis. Poslije sam se vraćao, i na festivale i sa školom pisanja. Šibenik je, u stvari, toliko blizu Zadru da bi i tu trebao biti i češće. Šibenik, bez sumnje, ima mnogo lica, ali meni je najdraže ono književno. S fantastičnom pjesnikinjom i lutalicom Majom Klarić su mi se putevi ispreplitali mnogo puta i dijelimo mnoga književna iskustva. Osim Maje, Šibenik ima i Emira Imamovića Pirkea, čije je pisanje i angažman u Šibenik kroz festivale FALIŠ i prošlogodišnji FEKP dovelo niz važnih književnika, a tu su i sjajni debitanti Olja Runjić i Antonio Barišić, dakle sva sila pisaca koji su već etablirali ime Šibenika na domaćoj sceni, pa uopće ne sumnjam da će nakon laskavih titula grada pjesme i sporta, vrlo skoro Šibenik ponijeti i onu grada knjige.

    SVI SMO POMALO LJUDI

    ‘Mučenice’ je knjiga ili zbirka kratkih priča o ženama koje su nam poznate iz povijesti, ali i sadašnjosti. Neke protagonistice tvojih priča naše su susjede, rodice, sestre…  I tada je riječ o stvarim likovima sa stvarnim problemima. Kako ti je uopće palo na pamet napisati knjigu u ženskom licu? Kako si se samo usudio ući u žensku kožu i pisati u njihovo ime? Trebalo je odvažnosti za to.

    U svoju obranu mogu reći da sam i ja pomalo žena, i – više od toga – svi smo mi pomalo ljudi. Uloga pisca je prije svega biti empatičan, imati osjećaj i razumijevanje za probleme ‘drugih’, u tom me smislu žensko iskustvo jako motiviralo i potaklo da uđem u žensku kožu. A divna je stvar književnosti što ona to doista i dopušta, što se kroz priče može ostvariti ta rodna transformacija i doživjeti svijet kroz ženske oči. Odvažnosti je trebalo, već i zbog tog rizika da ne djelujem pretenciozno.

    Upravo čitam knjigu i pročitala sam nekoliko priča. Evu si oslobodio direktne krivnje za prvi grijeh. Penelopa u tvojoj priči nije najvjernija među ženama? Kako si došao na ideju pisati baš o ženama koje su od pamtivijeka same krive za svoj grijeh? Ti si, valjda, prvi muškarac koji ih je javno oslobodio krivnje, tereta bilo koje vrste koji im se ‘prišio’, odnosno vjerojatno si jedan od rijetkih koji su ispričali njihovu stranu priče. Zašto si to učinio?

    Prolistaju li se malo stare knjige lako se vidi da su ženski likovi u njima uvijek za nešto krivi. Uvijek vuku neki pečat, uvijek su teret i protuteža junacima. Vrlo pažljivo čitanje izvornih tekstova mi je otvorilo oči na način da sam shvatio da u tim pričama nešto ključno fali. Nešto što je prešućeno. Kad se zaviri između redova vrlo se jasno može iščitati i što – fali ženska strana priče. Što Eva ima reći o incidentu s drvom znanja? Koja je Penelopina strana priče o dvadeset godina čekanja svog davno nestalog i vjerojatno mrtvog muža? Zašto Penelopa ne bi imala pravo na slobodu? Zašto se ne bi smjela ponovo zaljubiti? O tome sam pokušao pitati u ‘Mučenicama’.

    Mučenice je, zapravo, teška riječ. Postoje žene koje se ne vole smatrati mučenicama i koje negoduju kad ih se tretira kao ‘jadnice’ čak i nakon što su pretrpjele strahote kao neke od likova ih tvojih priča. Jesi li se, otkako je knjiga vani, susreo, da tako kažem, s feminističkim komentarima da su žene i u ovim pričama ostale potlačene?

    Mučenice načinju neke teme i otvaraju neka pitanja, bacaju novo svjetlo i pokušavaju ponuditi drugu perspektivu, ali u stvari ne daju odgovore. Knjiga je doživjela mnoge kritike, makar su lošije kritike redom dolazile iz muških pera. Žene su se puno iskrenije poistovjetile s tim likovima samo im je povremeno smetao taj negativan naziv knjige. Mnoge priče iz knjige bude nadu i smatrale su da bi primjereniji i sretniji naziv knjige bio ‘Heroine’ ili slično.

    KNJIGA NA INTERNETU

    S druge strane, riječ je o knjizi koja je više od knjige. Ona ima svoju internetsku stranicu. Tu je suradnja sa radnicama ‘Kamenskog’, zadarskim skloništem za žrtve nasilja… Pa vidim, proputovala je i svijet, svugdje bila, svačemu svjedočila. Ni njena naslovnica nije slučajno odabrana i bez puno promatranja jasna je simbolika iste. Knjiga kao da je napisana da živi umjesto da se tek povremeno skine s polica knjižnica, privatnih domova?!

    Kad mi je dana mogućnost da objavim knjigu odlučio sam taj medijski prostor i ostalu dobit koji će knjiga ostvariti – podijeliti. U suradnji s Vox Feminae festivalom napravili smo natječaj za naslovnicu čime smo dali prostor mladim dizajnericama, napravili smo video trailer, web stranice mucenice.com, na kojima se može pratiti život knjige koji je ostvarila nakon izdavanja. Profit knjige je doniran udruzi Duga koja u Zadru vodi sklonište za žrtve nasilja u obitelji. Novac od knjige nije velik i putuje jako sporo, no nadam se da će uskoro ipak stići tamo gdje je potreban.

    Društvena angažiranost, aktivizam – spontano su se počeli prožimati kroz sva tvoja d(i)jela ili si oduvijek bio aktivno uključen u lokalnu zajednicu, a pisanje je ‘samo’ instrument kojim djeluješ u tom smjeru?

    Pisanje jest samo jedan od alata kako svijet (ili, ako ćemo skromnije: vlastitu okolicu) pretvoriti u bolje mjesto. Međutim, pisanje je možda i jedan od učinkovitijih. Pisac dobiva prostor u medijima, pojavljuje se na televiziji novinama, ljudi čitaju njihove knjige – vjerujem da je taj utjecaj, ma koliko bio mali, važno posvetiti vrijednim temama.

     

    Na redu je krimić

    Što nakon ‘Mučenica’? Na čemu trenutačno radiš? Nastavljaš s kratkom formom? Zapravo mi se čini da književna javnost ima velika očekivanja od tebe u nastavku tvoj književnog djelovanja. Plaši li te to dok pišeš?

    ‘Mučenice’ su uspješno primljene i od strane kritike i publike, knjiga je prošle godine prevedene i na Slovenski i tamo dosta dobro prolazi, i sve to zajedno jest nosilo pritisak. Moje rješenje je bilo da novoj knjizi pristupim na posve različit način. Nakon ozbiljnih i ženskih ‘Mučenica’, napisao sam nešto posve suprotno, lagan i poletan krimić, koji, iako dodiruje mnoge mračne teme, čini to gotovo na razini humoreske. Roman Mima i kvadratura duga objavljen je jesenas u biblioteci krimića Balkan Noir i sigurno predstavlja iznenađenje za sve koji su očekivali nastavak Mučenica. Za tekuću godinu planiram još neke projekte kojima bih zagazio u terene na kojima još nisam bio.

    - Advertisment -

    NAJNOVIJE

    FOTO Na Veliki četvrtak u šibenskoj katedrali održana...

    Misu posvete ulja u katedrali svetog Jakova u Šibeniku, na Veliki četvrtak 28. ožujka u jutarnjim satima, predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić. Uz...

    Provedite dan u Azimutu! Popodne obavite ‘šoping’ na...

    U klubu Azimut program u petak, 29. ožujka počinje već u popodnevnim satima tradicionalnim buvljakom u 16.30 sati a potom kreće koncert riječkih Ministranata...

    Ne propustite posjetiti Prvić Luku i naučiti šivati...

    Kreativke s Prvića ovaj put osmislile su novi projekt, 'ŠUŠKA – šudari & škanjeli', podržan od Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, koji ima...

    Župan Marko Jelić nositelj liste koalicije ‘Odgovor sjevera...

    Stranka Akcija za promjene predstavila je u četvrtak programske točke koalicije s Agrarnom strankom te potpisala deklaraciju o predizbornoj i postizbornoj suradnji s Nezavisnom...

    NAJNOVIJE

    FOTO Na Veliki četvrtak u šibenskoj katedrali održana misa posvete ulja

    Misu posvete ulja u katedrali svetog Jakova u Šibeniku, na Veliki četvrtak 28. ožujka u jutarnjim satima, predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić. Uz...

    Provedite dan u Azimutu! Popodne obavite ‘šoping’ na buvljaku a navečer plešite uz Ministrante

    U klubu Azimut program u petak, 29. ožujka počinje već u popodnevnim satima tradicionalnim buvljakom u 16.30 sati a potom kreće koncert riječkih Ministranata...

    Ne propustite posjetiti Prvić Luku i naučiti šivati ‘šudar’ ili izraditi svoj ‘škanjel’

    Kreativke s Prvića ovaj put osmislile su novi projekt, 'ŠUŠKA – šudari & škanjeli', podržan od Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, koji ima...

    Župan Marko Jelić nositelj liste koalicije ‘Odgovor sjevera i juga’ u devetoj izbornoj jedinici

    Stranka Akcija za promjene predstavila je u četvrtak programske točke koalicije s Agrarnom strankom te potpisala deklaraciju o predizbornoj i postizbornoj suradnji s Nezavisnom...