Ovih se dana samonikla divlja šparoga prometnula u namirnicu za bogataše. Svi oni koji su svakog proljeća dosad po županijskom kršu brali ovu proljetnu deliciju lako bi mogli ući u evidenciju prekršitelja zakona, te kući, umjesto sa stručkom slasnih šparoga, otići s još slasnijom kaznom u džepu. Nedavno objavljenu informaciju kako se za svaku šparogu, ubranu na državnom zemljištu državi mora platiti 0,5 kuna za Šibenski tjednik, još je jednom, da ne bude spora, potvrdilo Ministarstvo poljoprivrede. Za branje oštrolisnih šparoga, koje nisu zakonom zaštićene, na zemljištu Hrvatskih šuma treba imati dozvolu, a sve ubrane primjerke trebate donijeti na pregled i dodatno platiti. Ostatak priopćenja Ministarstva također više nalikuje ‘Pričama iz davnina’ Ivane Brlić Mažuranić, nego pravnom aktu.
DOZVOLA POTREBNA
– Stručak šparoge od 10 komada građani plaćaju pet kuna. Osim toga, za skupljanje šumskih plodova građani i pravne osobe prvo moraju ishoditi odobrenje nadležne šumarije, a skupljanje je moguće samo na površini i u vrijeme koje odredi šumarija. Način branja ‘plodova’ mora biti takav da se ne oštećuje matična (plodonosna) biljka – kazala je Ivana Šarić, glasnogovornica Hrvatskih šuma. Ukoliko vas šumari uhvate u branju na svom zemljištu bez dozvole kazna je od tisuću do sedam tisuća kuna. U Hrvatskim šumama tvrde da je glavni cilj ovih restrikcija zaštita eko sustava.
– Smatramo da mora postojati i kontrola branja šparoga (gljiva, ljekovitog bilja, bilja za hranu ljudima i dr.) naročito onih koji se beru u svrhu daljnje prodaje, kako bismo zaštitili staništa i omogućili očuvanje biološke raznolikosti, te na taj način onemogućili devastaciju naših šumskih ekosustava – zaključuje Ivana Šarić, glasnogovornica Hrvatskih šuma. U cijeloj priči je pak zanimljivo da je Pravilnik na koji se pozivaju rukovodeći iz Hrvatskih šuma na snazi već pet godina i da se dosad nikada nije provodio. Stoga se postavlja pitanje čemu uvođenje reda u nešto što i do sada nije bilo provedivo. U Hrvatskim šumama u Šibeniku je nedavno došlo do smjene u Upravi, Ljiljana Klarić koja je odnedavno preuzela funkciju upraviteljice šibenske Šumarije jasno je rekla da ne zna koliko je dozvola za branje šparoga izdano prošle godine.
– Prije nekoliko dana sam preuzela ured i sve što mogu reći je da dosad nitko nije zatražio dozvolu za branje šparoga, ali bitno je naglasiti da će kontrolori, redari Šumarije sigurno pregledavati teren i tražiti dozvole za branje – naglasila je nova upraviteljica šibenske Šumarije.
Dodatno cijelu priču komplicira Državni zavod za zaštitu prirode koji se oglasio priopćenjem u kojem objašnjava da postoje čak tri zakonom vrste zaštićene šparoge za čije branje treba tražiti i dozvola Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture, odnosno da je samo jedna rasprostranjena i može se brati.
SAMO JEDNA DOPUŠTENA
– Što se tiče šparoga, ona vrsta koja se koristi za jelo i bere za prodaju je oštrolisna šparoga (Asparagus acutifolius L.). Ona nije zaštićena vrsta te za njeno sakupljanje nije potrebno ishoditi dozvolu Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture. Zbog toga se ne izdaju dopuštenja za njezino sakupljanje, niti Inspekcija zaštite prirode provodi nadzor i kažnjava njezino nedozvoljeno sakupljanje i trgovinu – tvrde u Državnom zavodu.
Što je onda zabranjeno brati? U Državnom zavodu za zaštitu prirode objašnjavaju da su u Hrvatskoj zaštićene tri vrste šparoga: tankolisna (Asparagus tenuifolius Lam.), morska (A. maritimus (L. Mill.) i ljekovita šparoga (A. officinalis L.), te naglašavaju da se te vrste i ne beru u komercijalne svrhe (prodaja i izvoz).
– Ove vrste nisu toliko široko rasprostranjene u Hrvatskoj, za razliku od oštrolisne šparoge koja je i najčešća vrsta šparoge u hrvatskom priobalju – dodaju. Poseban problem, nastavljaju, predstavlja im branje bljušta ili kuke kojeg ima mnogo na tržnicama i koji je strogo zaštićen Zakonom.
Dok struka priča svoje, berači su u šoku, ne znaju da li bi se smijali ili plakali te novi potez smatraju ‘porezom za budale’. Dozvolu većina neće tražiti, a na pitanje zašto imaju jasan odgovor.
– Kao prvo, nek’ dokažu di smo mi tu šparogu ubrali, a kao drugo, fala bogu, svi mi imamo svoje zemlje, i tamo možemo brati šparoge koliko hoćemo. Tamo nam nitko ništa ne može. Osim toga, zar mi uopće imamo šumarsku inspekciju?! Jel’ to neki vic? Reći ću ja vama što je to, oni ovim Pravilnikom samo straše ljude, nema od toga ništa. Dok bi mi došli s ubranim šparogama u Šumariju, one bi jadne propale, pa ko bi onda ima koristi od njih – poručili su kroz smijeh prodavači šparoga, pozivajući Šibenčane na pijacu gdje su se baš ovih dana pojavili prvi ovogodišnji stručci šparoga.
