Zdravko Petković, bivši direktor šibenske Tvornice lakih metala (TLM) – od 1981. do 1995. te od 2000. do 2004. godine te nekadašnji zastupnik u Saboru Socijalističke Republike Hrvatske u mandatu od 1978. do 1982. godine, kad je obnašao i funkciju predsjednika Odbora za privredne djelatnosti, za Portal Novosti je prokomentirao gospodarsku i političku situaciju u Šibeniku.
Govoreći o propasti nekadašnjeg diva šibenske industrije (krajem 80-ih TLM je zapošljavao više od 5.600 ljudi, plaće su im bile oko 50 posto veće od prosjeka, tvornica je ostvarivala veliku dobit i puno se ulagalo u modernizaciju i izgradnju novih postrojenja), Petković je rekao kako su prvi problemi za TLM počeli 1990. godine, jer je nakon ujedinjenja Istočne i Zapadne Njemačke došlo do raskidanja međudržavnog ugovora o aluminiju između SFRJ i DDR-a, a i cijena struje je porasla oko 100 posto. Samo te godine TLM je pretrpio štetu od gotovo 100 milijuna američkih dolara.
A onda je došao rat… “U rujnu 1991. raketirano je visokonaponsko postrojenje, što je uzrokovalo prestanak proizvodnje aluminija u Šibeniku. Zbog energetske izoliranosti cijele Dalmacije prestala je i proizvodnja u TEF-u, a praktično i u svim ostalim poduzećima. Nakon par mjeseci TLM je postupno obnovio proizvodnju u pogonima prerade aluminija, ali na vrlo niskoj razini. Pri tome su se koristile zalihe aluminija na skladištu te se uvozio sirovi aluminij, uglavnom iz Rusije. Tako niska proizvodnja uglavnom se izvozila i to vrlo otežano u zapadnu Europu. Time je osigurano preživljavanje i koliko-toliko zadržavanje tržišta. Nakon što je donesena politička odluka da se obnovi proizvodnja aluminija u Mostaru, 1997. godine je potpisan i dugogodišnji ugovor o obvezi Aluminija Mostar da opskrbljuje TLM aluminijem koji se prerađuje u valjane i prešane proizvode. Tada se situacija u TLM-u donekle stabilizirala. To je stvorilo i pretpostavku da se razmišlja i o modernizaciji te izgradnji nekih novih kapaciteta. Tako je krajem 1999. godine započela izgradnja nove, suvremene tople valjaonice koja je započela s proizvodnjom krajem 2003. godine. Time su se stvorile pretpostavke za znatno povećanje proizvodnje, proširenje asortimana proizvoda i niže troškove. Opskrba aluminijem iz Mostara, uz određene teškoće uvjetovane opskrbom električnom energijom, uglavnom je funkcionirala”, ispričao je Petković u intervjuu za Portal Novosti.
“Privatizacija TLM-a intenzivirala se 2005. godine. Predviđeno je da se najprije privatiziraju neke netemeljne djelatnosti, a potom i osnovne (valjaonica i prešaonica). U kolovozu 2005. godine je potpisan ugovor o prodaji prometne djelatnosti jednoj slovenskoj tvrtki sa sjedištem u Zagrebu. Nakon toga su uslijedili prosvjedi lokalnih prijevoznika, blokade prometnica…Odlukom Skupštine TLM-a, ugovor je raskinut, a TLM je platio desetostruki iznos na ime naknade štete. Nakon toga su raspisani neobvezujući natječaji za prodaju valjaonica i prešaonice, na koje su se javile neke poznate europske firme iz područja proizvodnje i prerade aluminija. Potom su trebali uslijediti i obvezujući natječaji, no umjesto toga su otpušteni savjetnici IBM-a i donesena je odluka da se TLM privatizira u cijelosti. Bez obzira što su se na raspisane natječaje javile pojedine firme, TLM je u drugom i trećem krugu za jednu kunu prodan tzv. Hrvatskom konzorciju. Privatizaciju je vodio tadašnji potpredsjednik Vlade Damir Polančec, a cijeli proces nadzirao je Ivo Sanader. Naravno, Vlada je prethodno donijela odluku o preuzimanju svih kreditnih obaveza TLM-a. U međuvremenu je veći broj tvrtki (Dalekovod, Konstruktor, Feal) ‘izišao’ iz TLM-a, a jedan suvlasnik, Aluflekspack Zadar, čiji je stopostotni vlasnik bila Hypo banka, prodao je svoje udjele, dok je Zagrebmontaža jedina ostala. Zašto je izabran Hrvatski konzorcij, a ne druga inozemna tvrtka čija je ponuda bila povoljnija za 70 milijuna eura? Što je od ugovornih obveza izvršeno? Kako su `izvisili` mali dioničari? Ta pitanja su ostala otvorena. Kako je znao reći jedan naš političar – neka institucije rade svoj posao”, kazao je između ostalog Petković.
IZVOR: Portal Novosti/Index.hr
