Šibenski gradonačelnik Željko Burić, nakon jučerašnjeg zaključaka predstavnika lokalnih samouprava koji su sudjelovali na sastanku u Uredu župana kako Knin mora biti središte regije Dalmacija, na svojem je Facebook profilu danas upisao status: ‘S obzirom da se Split i Zadar ne mogu dogovoriti, mislim da je najbolje da Šibenikbude središte regije Dalmacija. Pa naš Šibenik je najstariji izvorno hrvatski grad na Jadranu’.
Ovaj njegov komentar prilično je uznemirio duhove u Šibeniku. S obzirom da je na jučerašnjem sastanku u Uredu župana jedini predstavnik Grada Šibenika, zamjenik gradonačelnika Danijel Mileta bio protiv objavljenog zaključka, gradonačelnika smo upitali što se krije u pozadini ove priče o regionalizaciji.
Kako komentirate zaključak koji je proizišao sa jučerašnjeg sastanka kako Knin treba biti središte regije kako bismo poslali političku poruku?
Ne bih komentirao statuse pojedinih gradova jer mislim da u ovom slučaju to nije problem, već ustaljeno mišljenje u nas Hrvata, ali i čelnika nekih lokalnih samouprava koji se ponašaju kao da su njihovi gradovi središte svega što se mora dešavati u Hrvatskoj. Često pri tome zapostavljaju činjenicu da smo mi mala država s malim gradovima te kako je naša jedina šansa uspostava regionalnog principa, ali na način da je on razvojno komplementarno usklađen. Mi moramo definirati što će, na koji način i u kojoj sredini biti prepoznato kao razvojni potencijal, te kasnije na tom potencijalu raditi. Ali svugdje, a ne samo u Zagrebu, koji trenutno vuče sav hrvatski potencijal. Zato se mi u Dalmaciji danas i suočavamo s ovakvim problemima i bavimo se razmiricama, lamentiramo o tome tko će biti središte. Svi naši gradovi, od Zadra, Šibenika, Splita do Dubrovnika, gaje isto razmišljanje – ‘Ako želimo uspjeti moramo ići u Zagreb’. Istaknuo bih ovdje primjer Brazila, države koja je shvatila ovakve probleme, te je odlučila kako njezin glavni grad neće biti niti ekonomsko, niti financijsko, niti političko središte, već je svoj kapital razvijala strateški. Budući da mi stvari ne postavljamo tako, sada imamo smiješnu situaciju u kojoj se svi trudimo postati središtem, a rezultat je niz beznačajnih gradova s aspekta bilo kakvog razvoja, koji egzistiraju u sjeni nacionalnog centra.
Izaslanik Grada Šibenika, zamjenik gradonačelnika Danijel Mileta jedini je bio protiv zaključka koji je donesen na jučerašnjem sastanku u Uredu župana. Je li to stav i gradonačelnika Šibenika?
Nisam bio na sastanku, ali podržavam svog kolegu Danijela Miletu. Mislim da Šibenik mora biti manje samokritičan. Moramo konačno pokazati da smo svjesni svoga ljudskog, gospodarskog i prostornog potencijala koji nas može pozicionirati kao središte regije. Moram podsjetiti da će grad uskoro dobiti značajne hotelske kapacitete, te kako ćemo, a što je moj primarni cilj, uskoro postati i središte sveučilišnih studija. Osim toga, ovoj mojoj tezi u prilog ide i činjenica da se nalazimo u samom srcu Dalmacije, da smo izvrsno prometno povezani sa svim ostalim njezinim dijelovima, te da je i naša prostorna pozicija sugerira kapacitet regionalnog središta.
Podržavate li vi postupak regionalizacije?
Mislim da je to pitanje danas dozlaboga ispolitizirano. Kada bi se regionalizacija vodila ekonomskim kriterijima, podržao bih je bez razmišljanja, podržao bih bilo koji koncept koji bi se vodio po tim kriterijima. Za takvu regionalizaciju postoje strogo propisani kriteriji i oko BDP-a koje Europa zahtijeva, a danas mnoge sredine, poput Zagreba, ne bi zadovoljile te kriterije. Želim kazati da razvoj mora biti ravnomjeran, a umjesto toga, mi danas imamo Slavoniju koja nauštrb Zagreba doživljava potpunu devastaciju, te južnu Hrvatsku koju od sigurne propasti izazvane centralizacijom spašava jedino turizam. A, turizam je niskoakumulativna grana na kojoj mi ne možemo temeljiti svoju budućnost. Morali bismo osmisliti takav razvoj koji će svakoj sredini, sukladno njezinim kapacitetima, osigurati ekonomsku stabilnost, ali ne vidim da se to radi.
Nakon sastanka sa županom moglo se čuti kako je poruka koja je poslana bila usmjerena ministru regionalnog razvoja Branku Grčiću koji je podrijetlom iz kninskog kraja. Kako to komentirate i mislite li da se tim političkim porukama može išta postići?
Političkim porukama ništa se ne postiže, već samo konkretan posao stagnaciju može pretvoriti razvojni zamašnjak. Kada počnemo donositi odluke sa stajališta ekonomske opravdanosti, a ne politike, tek tada ćemo početi napredovati.
Šibenik je u posljednjih desetak godina, postupkom tihe regionalizacije koji je dogovoren u Zagrebu, a ne u Šibeniku, izgubio mnogo. Kako se prema tome postaviti, te možemo li to promijeniti?
Kako bih odgovorio na ovo pitanje dat ću vam primjer jedne renomirane tvrtke koja sudjeluje u projektu POS-a, a kojoj ovdje neću spominjati ime. Kazat ću samo kako je tvrtka imala predstavništva u Splitu i Zadru, koja je uslijed recesije i krize ugasila, te sve svoje kapacitete preselila u Šibenik u jedinstveni distributivni centar. Direktor te tvrtke danas kaže kako mu je to jedan od najboljih poslovnih poteza u posljednje vrijeme. Svi gradovi su mu unutar sat vremena vožnje, sve što mu treba dostupno mu je u Šibeniku. To je ono što Šibenik konačno mora početi pokazivati. Moramo se ohrabriti i shvatiti da nismo ništa lošiji od Zadra ili Splita. Što se tiče gubljenja institucionalne moći, moramo ojačati svoje potencijale kako bismo tim institucijama omogućili ekonomski interes u ostanku u Šibeniku. To je naš najveći zadatak.
