Zovu je kamena orhideja Dalmacije, raste tamo gdje ona hoće, najčešće u kamenu, zidu ili na međama. Voli osamu, sunce i posolicu. Riječ je, dakako, o kaparama, malim aromatičnim bobicama koje svjetska kuhinja uvažava kao ekstravagantni dodatak jelima, a koje su potekle – s Kaprije. Po tom otoku u šibenskom arhipelagu, malo je poznato, kapare su dobile ime, pa je bilo logično da ih tamo i potražimo.
RASTE IZ BUŽE
– Ima je svukuda, samo ne u selu. Za kaparu je karakteristično da se ne može tako lako uzgojiti, a kad se jednom primi, onda raste iz svake buže – otkrio je Ivo Ivić, umirovljeni inženjer strojarstva koji sa suprugom Mirjanom jedini uzgaja ovu začinsku bilju na otoku Kapriju. S uzgojem kapara počeo je prije punih 20 godina. Pokušavao je, tvrdi, godinama tvrdoglavo ponavljajući jednostavne postupke, no kapara se nije htjela primiti. Ipak, jedan je pokušaj uspio, na radost čitave njegove obitelji, inače velikih ljubitelja ove mediteranske biljke.
– U obitelji svi volimo kapare, ali nitko ne želi lomiti noge po škrapama, pa sam odlučio kupiti sadnice. U prvoj turi sadnje uspjele su mi samo dvije, sadio sam ih tako što bi u smokvu stavio sjeme i čekao. Naravno, u početku bi mi mravi pojeli sjeme, ali bio sam uporan sve dok nisam uspio – priča Ivić. Iako je poznato da je uzgoj kapara isplativ jer su potrošnja i ulaganje minimalni, tek rijetki ih uzgajaju. U Francuskoj, Italiji i Španjolskoj kapare se već odavno uzgajaju plantažno, no u Hrvatskoj je njihov uzgoj još u začetku.
– Ne razmišljam o biznisu, kapare uzgajam za svoj gušt. Trenutno imam oko pedeset grmova. Čak ih i ne beremo kompletno, već napunimo nekih 20 staklenki. Zašto? Pa, jednostavno volim cvijet kapare, volio bi da je cijeli otok prepun njenog grma i cvijeta, to je poseban vizualni doživljaj – dodaje Ivo. Tvrdi da je sjeme skupljao na Tomićevim stinama na splitskim Matejuškama, pa ga sadio na Kapriju.
– Znamo u šali reći da je Kaprije puno splitskih kapara – kroz smijeh će Ivo, otkrivajući kako svakome tko to želi poklanja sadnice ovog ljekovitog biljka i afrodizijaka.
Inače, zanimljivo je da ova grmolika biljka počinje davati obilne plodove tek nakon pet godina, a uz dobru njegu živi od 30 do 40 godina.
VELIKA POTRAŽNJA
– Ne znam zašto danas ljudi ne uzgajaju kapare. Ima nešto poljoprivrednika u Primoštenu koji se bave uzgojem. U svakom slučaju, šteta je. Danas na tržištu postoji velika potražnja za kaparima, tako da bi bilo vrijedno pokušati pokrenuti male nasade – zaključuje Ivić.
Prisjetimo se na koncu riječi najvećeg domaćeg eksperta za kapare Ratka Kovačevića:
– Kapara svojim samačkim rastom na suroj mrkinti, hridi i kamenim zidovima, takoreći na živoj stini, izaziva divljenje, ali i nezaobilazno pitanje kako i od čega živi na tim mjestima? Jedno znamo – živi i ne traže puno, stoga jednom riječju poručujemo, poduzetnici pokrenite se, počnite sadnju kapare jer ona sama otvara put do potrošača.
