I more je požutilo! Hvala bogu, u Šibeniku ne nedostaje borova, pa koliko ih bilo lijepo za vidjeti, njihovo cvjetanje donosi brojne probleme. I to one zdravstvene, jer, pelud bora, koju ovih dana, barem dok grad nije oprala kiša prošlog vikenda, nalazimo svuda. A i nije palo previše kiše, pa problemi do daljnjeg oostaju.
TOPLA ZIMA RAJ ZA INSEKTE
– Zima je bila topla, zadnjih sedam dana je izuzetno toplo, a borovi su počeli prašiti i ranije nego što smo očekivali. Zadnjeg vikenda zato smo imali navalu ljudi s alergijskim simptomima na pelud bora, ali i na maslinu, čija se pelud ne vidi, pa ljudi ni ne znaju da su i na nju alergični – kaže Sanja Jakelić, glavni dermatovenerolog iz šibenske Opće bolnice.
Ako za kihanje, crvenilo u licu i suzne oči krivite isključivo borove, jako ste u krivu.
– Opet kažem, zima je bila blaga, skoro svi insekti su preživjeli obično hladne mjesece, pa imamo česte ubode koji su glavni uzroci alergijskih simptoma. Ljudi dođu zbog bora, a dijagnosticiramo im reakciju na sasvim nešto drugo. Sad svi idu u šparoge, niti ne osjete da ih je nešto ubolo, pocrveni im koža, počnu kihati, a ni ne znaju zašto. Ono što je izvjesno, da su alergijama skloni oni genetski predispozicionirani, ako nemate alergične osobe u svojoj obitelji, postoji velika mogućnost da je ni vi nećete imati. U svakom slučaju, osobe alergične na pelud bora ne bi trebale biti toliko zabrinute, od toga još nitko nije umro – kaže Sanja Jakelić.
Zapravo, prava anafilaksija, to jest smrtna opasnost od alergijske reakcije skoro nikad nije uzrokovana alergijom na pelud bora, masline, ili druge peludi.
– Pravu anafilaksiju, opasne i smrtonosne simptome, skoro uvijek izazivaju reakcije na određene lijekove. U našoj struci kaže se da se anafilaksija doživi jednom u životu jednog liječnika. Simptomi na bor i maslinu znaju biti teški, poput crvenila kože i učestalog kihanja, ali daleko od toga da je neko zbog toga bio u smrtnoj opasnosti. Oni koji znaju da su alergični obično nam se javljaju i prije nego bor počne cvjetati, a terapija daje odlične rezultate – kaže Sanja Jakelić.
Čega bi se trebalo držati da do simptoma uopće ne dođe?
– Primjerice, trebalo bi izbjegavati boravak na otvorenom, provjetravanja kuće u doba cvjetanja bora, čak nije preporučljivo ni prati pa sušiti na otvorenom rublje u ova vremena. Pelud bora u dodiru s kožom neće izazvati alergijsku reakciju, ali će se uvući u odjeću, pa ćete ga kad-tad s nje i udahnuti – kaže Sanja Jakelić.
U svom poslu najviše se koristi istraživanjima iz Njemačke, Nijemci su najdalje otišli u istraživanju pojedinih alergija. Toliko da imaju specijalizirane stručnjake samo za određenu vrste peludi. Jedan doktor cijeli se život bavi samo borom, drugi ambrozijom, treći insektima, i to određenom vrstom. A kod nas su doktori primorani paziti na sve.
– Teško mi je reći koliko je Šibenčana točno alergično na cvjetanje biljaka, ali nismo daleko od europskog prosjeka, koji kaže da je 30 posto stanovništva osjetljivo na pelud. A ta brojka se sve više penje i do 40 posto. Uglavnom, što je civilizacija i okruženje naprednije, alergija je više. Ljudi iz trećeg svijeta, koji žive u slabijim higijenskim uvjetima, manje su skloni alergijama. I to zato što ne primaju nikakva cjepiva, djecu se pušta da određene bolesti prebolijevaju sama, bez lijekova, pa im se imunitet prirodno podigne. Dakle, tu dolazi do paradoksa, što se više pazite, skloniji ste alergijama. Taj paradoks je poznat kao ‘Teorija džungle’ – kaže Sanja Jakelić.
Neugodno mu je pred gostima
– Imam problema svake godine s peludi bora, javlja mi se jako i učestalo kihanje, a i izbaci mi osip na koži, pogotovo na laktima. Nije to nešto neizdržljivo, ali mi jako smeta u poslu. Ugostitelj sam, i možete samo zamisliti kako će gosti reagirati dok ih poslužujem, a uhvati me kihanje par minuta bez prestanka. Niti je lijepo za vidjeti, niti je higijenski. Zato svake godine preventivno pijem lijekove, što daje dobre rezultate – kaže jedan od alergičara kojeg smo zatekli na recepciji dermavenerološkog odijela Opće bolnice Šibenik.
Isto tako, ako imate velike probleme s alergijama, preporučljivo je stalno mijenjati klimatske uvijete. Međutim, i to katkad ne daje rezultate, u zagađenijim područjima osjetljivost na pelud postaje veća.
– Nisam imao pojma što je alergija dok nisam sa 20 godina otišao na fakultet u Zagreb. Tamo me je topola uništila, i toliko poremetila imunitet, pa sam danas alergičan i na bor, na koji nisam prije u mladim danima uopće reagirao – kaže drugi ‘čekač’ s prijema.
Nakon bora i masline slijedi ambrozija
– Borovi će prestati cvjetati za nekih 20 dana, ali u kolovozu i rujnu očekuje nas ambrozija. Ona nije autohtona biljka za područje Šibenika, ali je toliko ‘agresivna’, jako brzo se širi, pa i s njom imamo sve više problema. Doduše, još nisam naišla na slučaj da bi alergija na ambroziju izazvala kritične zdravstvene probleme – kaže Sanja Jakelić.
