EUROPSKA PRIJESTOLNICA KULTURE: Ima li među EU elitom mjesta za Šibenik

Projekt Europske prijestolnice kulture EPK ( European Capital od Culture ECOC) provodi se od 1985. godine na inicijativu grčke ministrice kulture Meline Mercouri koja je uspjela uvjeriti članove tadašnjeg Europskog parlamenta u važnost kulture i umjetnosti na društvo. Otada naovamo tu je laskavu titulu ponijelo 40 europskih gradova (Antena, Amsterdam, Berlin, Dublin, Graz, Glasgow, Krakov, Liverpool, Madrid, Paris, Patras…).

Od 2011. godine titulu EPK nose dva grada iz dvije različite zemlje članice Europske Unije, a danas je Šibenik jedan od hrvatskih gradova – partnera gradu Splitu kandidat za titulu Europske prijestolnice kulture za 2020. godinu. Osim hrvatskog grada predstavnika, birat će se i grad iz Irske.

SPLIT – NOSITELJ KANDIDATURE

Inicijalni sastanak na spomenutu temu održan je tijekom 2012. godine u susjednom Splitu, a elaborat o šibenskim kulturno – povijesnim znamenitostima koji, pišu iz Grada Šibenika, sadrži sve elemente šibenske kulturne baštine i prepoznatljivosti, kulturne manifestacije te slavne osobe koje su ostavile traga u šibenskoj povijesti do danas, sastavljen za potrebe kandidature, dostavljen je Odboru za kandidaturu Grada Splita početkom prošle godine.

-Trenutačno očekujemo nove kontakte i dogovore iz Splita na kojima će, očekujemo, biti definirana uloga i eventualni troškovi ostalih gradova – poručuju iz Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Šibenika.

Inače, Grad Split je nositelj kandidature za EPK, makar se ne možemo oteti dojmu da kraljevski grad Šibenik sa svim potencijalima stare povijesne jezgre ‘ukalupljenom’ između četiri stoljetne tvrđave na kopnu i moru, sa svim postojećim kulturno – zabavnim programima na svojim ljetnim pozornicama, ne bi bio i kvalitetniji u poimaju definicije nositelja titule Europske prijestolnice kulture.

Također, osim Krešimirovog grada kao grada – partnera, tu su još i Zadar, Trogir, Hvar, Korčula, Stari Grad, Pag, Sinj, Solin, Supetar, Ston, Mostar i Kotor.

– Ciljevi sudjelovanja u kandidaturu su razvoj kulturnih programa s gradovima partnerima, stvaranje kontakata s drugim europskim gradovima, raznovrsnija kulturna ponuda, produženje sezone te veći broj posjetitelja što je nužno povezano i s ekonomskim razvojem grada. Korist za grad Šibenik je nedvojbena već i zbog same činjenice što je predstavljen u jednom takvom europskom projektu – kažu iz Grada Šibenika.

Evo primjera nekih europskih gradova koji su svojedobno ponijeli titulu Europske prijestolnice kulture i koje su to neke blagodati koje su uživali.

Liverpool, EPK 2008. godine – u umjetničkom programu sudjelovalo je 10 tisuća umjetnika, uložio je četiri milijarde funta, dobio je 800 milijuna funta u samo godinu dana, a program je privukao dodatnih 5,2 milijuna posjetitelja u ovaj ‘beatles’ grad.

Linz, EPK 2009. godine – imao je najveći kulturni program s ukupno 200 projekata, 7.700 događanja, 5 tisuća umjetnika sudjelovalo je u programu, a broj publike iznosio je preko 3.5 milijuna ljudi. Sudjelovali su umjetnici iz 66 zemalja, program se odvijao doslovno svakog dana u godini i to na raznim lokacijama u gradu.

Maribor, EPK 2012. godine – u realizaciju programa ušao je s najskromnijim budžetom, no te je godine ostvario 60 posto veći broj noćenja, a dobio je i mnogo prostora u europskim medijima.

PRVI HRVATSKI GRAD KULTURE

Iduće godine titulu Europske prijestolnice kulture preuzima Pilzen koji je najviše uložio u kulturnu infrastrukturu grada te se gradi nova kazališna zgrada, kulturna tvornica Svetovar, a  prema nekim najavama i brojna javna mjesta promijenit će naličje.

U utrci za dobivanje titule EPK te na kraju sama realizacija osmišljenog programa spaja tradicijsku kulturu s nekim novim, modernim umjetničkim izričajem, daje bolji uvid još većem broju potencijalnih korisnika turističko – gospodarske ponude jer nestaju granice između svjetova, dok glavnu ulogu u društvu imaju kultura i umjetnosti pa možemo govoriti o ‘Platonovskoj’ državi u malom koja je onoliko dobra, koliko je u njoj dobra glazba (kao vid umjetnosti). Ostvaruju se međunarodne suradnje, stvaraju se i/ili jačaju postojeće…

Istina, sve to košta, a toga su svjesni i u Gradu Šibeniku, no svjesni su i dobiti koje EPK titula sa sobom donosi pa će reći:

– Ostvarenje titule Europske prijestolnice kulture 2020. olakšalo bi Šibeniku stvaranje kulturnog i turističkog brenda kakvom težimo s naglaskom na inovativnim kulturnim programima i oblicima kreativnog izražavanja.

Rok za prijavu na natječaj za Europsku prijestolnicu kulture otvoren je do 17. travnja iduće godine, a najavljene su kandidature gradova poput Rijeke, Osijeka, Varaždina i Zagreba. Koji od gradova će se doista i prijaviti na natječaj i koji je od prijavljenih naposljetku najviše ‘zagrizao’, uložio te pripremio program vrijedan titule EPK kao i imali među europskim gradovima poput Atene, Amsterdama, Graza, Pariza, Pilzena, Madrida … mjesta i za Šibenik doznat će se početkom 2016. Ako ništa, uvijek nam ostaje utjeha da je Šibenik bio prvi Hrvatski grad kulture.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.