FOTO: Invazija ambrozije na županiju, alergičari oprez!

Curenje nosa, kihanje, peckanje očiju, kašalj i otežano disanje simptomi su alergijskog rinitisa, konjunktivitisa i astme, bolesti za čija je pogoršanja direktno odgovorna ambrozija. U Europu ‘uvezena’ iz Sjeverne Amerike, ambrozija se zbog svojih invazivnih svojstava jako brzo rasprostranila po cijelom kontinentu, a u Hrvatskoj su već nekoliko godina najviše pogođena područja Slavonije. Nekultivirana i zapuštena zemljišta, područja uz ceste, pruge, potoke i rijeke najčešća su mjesta gdje se ambrozija može pronaći, a s obzirom da brzina širenja godišnje može doseći i do 20 kilometara, problem je koji nipošto ne treba ignorirati. Premda se prema svim pokazateljima pelud ambrozije još uvijek ne apostrofira kao vodeći uzročnik alergija na našem području, te nema povećanja broja alergija uzrokovana ambrozijom, guranje problema ispod tepiha, i ignoriranje činjenice o potrebi konkretnog djelovanja, mogao bi nas vrlo brzo do velikih problema. A da je ambrozija prisutna na našem području, potvrđuje nam i naš sugovornik, umirovljeni ekonomist iz Zagreba Željko Sučić, koji nas je upozorio na veliku rasprostranjenost ambrozije na području Rogoznice, konkretno na predjelu Lozice, gdje zadnjih nekoliko godina uživa u zasluženoj mirovini. Obilazeći nekoliko lokacija s gospodinom Željkom, i sami smo se uvjerili da ambrozije ima u prilično velikim količinama, a najčešće se radi o zapuštenim privatnim posjedima.

ZDRAVSTVENI PROBLEMI

rogoznica ambrozija sucic

– S obzirom da znamo o kakvom se problemu radi, kakve muke imaju stanovnici kontinentalnog dijela Hrvatske, i do kakvih zdravstvenih problema dovodi udisanje peludi ambrozije u cvatu, mišljenja sam da treba reagirati brzo i efikasno – govori Sučić i pokazuje nam nekoliko lokacija obraslih ambrozijom, upozoravajući nas na činjenicu kako je stabljiku, za trajno uklanjanje, idealno cijelu s korjenom iščupati iz zemlje.

– Poznato je kako je ambrozija jedna vrsta korova koji se širi velikom brzinom, a upravo u vrijeme cvatnje, koncem srpnja, u kolovozu i rujnu, oslobađa se ogromna količina peludi koja je direktni uzrok alergije, ali i ostalih zdravstvenih problema koji dolaze u obliku nuspojava – govori nam Sučić.

Određene korake Sučić je već poduzeo, ali ističe kako je nužno osvjestiti i širu zajednicu, počevši od djece pa do odraslih.

– S ovim problemom sam već upoznao i načelnicu Općine Rogoznica Sandru Jakelić, pa očekujem da će se po tom pitanju i poduzeti nekakve radnje. Nema se vremena na bacanje, a dok se ova pošast nije pretjerano raširila trebalo bi je što prije i efikasnije iskorijeniti. Bilo bi dobro kada bi se i djeca educirala o utjecaju ambrozije na njihovo zdravlje pa možda ne bi loše bilo kada bi se u školama organizirala nekakva predavanja ili djecu koja nisu alergična, izvelo u prirodu te im se iz prve ruke pokazalo kako ambrozija izgleda i kako je treba ukloniti – kaže Sučić.

OBVEZNO UKLANJANJE

Premda je u kontinetalnom dijelu Hrvatske pelud ambrozije do prije nekoliko godina bila vrlo nisko na ljestvici uzročnika alegija, nedovoljna angažiranost u njenom uklanjanju, ali i brzina razmnožavanja, svrstala je, uz grinje, na sam vrh. U obalnom dijelu Hrvatske vodeći alergen još uvijek je pelud bora, čempresa i crkvine, ali sve učestalije pojavljivanje ambrozije, poput ovoga u Rogoznici, trebao bi biti znak za uzbunu. Podatak koji nije zanemariv, i ide u prilog ovoj činjenici, je i taj da je od 2007. godine u Republici Hrvatskoj na snazi Naredba o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije, izdana u cilju njenog suzbijanja i sprječavanja daljnjeg širenja na području Republike Hrvatske. Ukratko, svi vlasnici i korisnici poljoprivrednog obrađenog i neobrađenog zeljišta dužni su uklanjati ambroziju agrotehničkim, mehaničkim i kemijskim mjerama, a za one koji ne očiste svoju zemlju prijeti kazna i do 10 tisuća kuna.

Obavezu uklanjanja ambrozije s javnih površina trebale bi imati komunalne službe, komunalni redari, i tvrtke u vlasništvu gradova i općina, a mogu se angažirati i osobe na javnim radovima.

Siniša Burić, direktor Zelenila d.o.o.

buric sinisa

– Koliko je meni poznato, i u ovih 8-9 godina koliko sam na poziciji direktora Zelenila, u Šibeniku većih problema, ako ne i nikakvih, što se tiče ambrozije nije bilo. Inače, kada već govorimo o ambroziji, radi se o korovu koji se najlakše i najbrže razmnožava upravo kada se kosi, pa je stoga važno cijelu biljku iščupati iz korijena i to po mogućnosti kada nije u cvatu.

Sanja Jakelić, dermatovenerolog u OB Šibenik

jakelic sanja

– U zadnjih par godina nema nekog značajnijeg povećanja pritužbi pacijenata na alergije čiji je uzročnik pelud ambrozije. Radi se uglavnom o manje-više istim brojkama, iako treba uzeti u obzir kako se mnogi pacijenti zbog takvih problema najprije javljaju svojim liječnicima, zatim specijalistima na Odjelu uho grlo, nos, pa u krajnjem slučaju nama kada treba napraviti testove o kojem tipu alergije se radi. Treba kazati kako pelud ambrozije nije jedini uzročnik peludnih alergija, no svjesni smo problema i posljedica koje ambrozija stvara u kontinentalnom dijelu Hrvatske gdje je raširenost ove biljke puno izraženija u odnosu na obalni dio.

Ambrozija, partizanka, limundžik

Domovina ambrozije je Sjeverna Amerika. U Europu dolazi 1863. pri transportu pšenice, a u Hrvatsku stiže 1941. preko riječke luke, također sa pšenicom. Prvo se udomaćila u Podravini, Posavini i Slavoniji, a potom se proširila na gotovo cijelu Hrvatsku. Ambrozija cvate tijekom kolovoza i rujna, a tijekom cvatnje oslobađa oko sto milijuna zrnaca peludi, koju vjetar može odnijeti 300 kilometara. Proizvodi oko 60.000 sjemenki otpornih na smrzavanje, koje mogu preživjeti preko 30 godina.  Raste kao korov na napuštenim zemljištima uz obale rijeka i potoka, kraj željezničkih pruga, uz vrtove i livade, među usjevima i na zelenim gradskim površinama. Simptomi alergije na pelud ambrozije uključuju šmrcanje, suzenje i svrbež očiju, peckanje i curenje iz nosa, kašalj, kihanje, otežano disanje.

Suzbijanje ambrozije

Mehanički način je najteži, ali i najučinkovitiji. Suzbijanje ambrozije treba provoditi u proljeće od trenutka nicanja. Potrebno ju je čupati još kao mladu biljku, prije početka perioda cvatnje, krajem svibnja i početkom lipnja, kada je biljka visine oko 20 centimetara. U kasnijem periodu, oko polovice srpnja, biljke se mogu pokositi i to prije cvatnje na visinu do pet centimetara od tla. Vrlo važno je ne uništavati biljku u kolovozu jer je tada u punom cvatu, pa se koncentracija peludi može višestruko povećati i time uzrokovati opsežnije tegobe. Uoči li se ambrozija u cvatu, najbolje ju je odrezati i spaliti, kako se eventualno već zrelo sjeme ne bi širilo dalje te tako prenijelo ambroziju na nove površine. Brzina njenog širenja ponekad dostiže i po 20 kilometara na godinu.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.