Jezerski mornarski bal, ogrice, jezerska talja, spara, crkveno pučko pjevanje, dvoglasno starinsko pjevanje, balarin (poseban jezerski ples) – svi ovi elementi jezerske tradicije uskoro bi mogli postati nematerijalni dio kulturne baštine Republike Hrvatske. Nenad Milin, direktor Turističke zajednice Jezera i dopredsjednik odbora kolegija za folklor Hrvatskog sabora kulture pokrenuo je postupak s ciljem zaštite tradicijske baštine svog mjesta.
POVJESNO NASLJEĐE
– Na Institut za etnologiju i folkloristiku već smo poslali sve materijale kako bi se detaljno istražilo naše povijesno nasljeđe i kako bi se izabrala buduća nematerijalna kulturna baština Jezera. Čim dobijemo materijale od Instituta krećemo prema Ministarstvu kulture – kazao je Nenad Milin. Nekada učitelj, danas folklorist i etnokoreolog, ujedno umjetnički voditelj jezerskog KUD-a Koledišće, posebno je zaljubljen u običaje, pjesmu, ples i nošnje svojeg mjesta, a kulturno naslijeđe s članovima KUD-a Koledišće njeguje već ukupno 43 godine.
– Biti član KUD-a doslovno je čast našeg mista i to se prenosi s koljena na koljeno. Dokaz za to je šarolikost našeg članstva. Mnogi misle da članovi KUD-a tu i tamo izvedu koji tradicijski ples. No, odgovorno tvrdim da to nije točno. Osim zaštite kulturno povijesnog nasljeđe Jezera, Koledišće ima jednu veliku zadaću, a to je sve znanje širiti i prezentirati dalje, ne samo u Hrvatskoj, već i u svijetu. Dokaz da to radimo dobro su mnogi naraštaji Jezerana koji vrednuju i poštuju svoje kulturne korijene i to svugdje po svijetu – priča Milin.
Osnovano 1970. godine, Koledišće nosi ime po starom jezerskom Trgu gdje su se palili običajni ognji – kolede, gdje se plesalo, skupljalo i kuda su prolazili pirovnjaci, odnosno svatovi. Kroz Koledišće, njegove plesne i pjevačke skupine, dramsko-recitatorske sekcije, etno radionice, doista su prošle generacije Jezerana. Kud je predstavljao Hrvatsku u Turskoj, Slovačkoj, Švicarskoj, Francuskoj, Sloveniji, Italiji i Austriji. Za svoje nastupe društvo je dobilo brojna priznanja i nagrade, a 1996. godine etno film ‘Jezerski mornarski bal’ dobio je posebno priznanje Udruženja folklornih skupina Francuske na Međunarodnom festivalu folklornih filmova u Francuskoj.
STAROST OBIČAJA
– Ne zna se točno starost ovog našeg običaja. Pretpostavka je da su mu korijeni iz 19. stoljeća kada mnogi mladi Jezerani odlaze ploviti svjetskim morima. Budući da su ta putovanja bila duga, pomorci bi godinama bili odvojeni od obitelji. Bal bi organizirali prijatelji i obitelj i to svakom mladom pomorcu koji prvi put ide na more – otkriva Milin. Koliko je ovaj običaj bio ukorijenjen u običaje Jezera govori podatak da je 1911. godine osnovana Družba jezerskih mornara koju su mještani zvali ‘šocija naviganti’.
– Ovaj običaj prestao se izvoditi za vrijeme Drugog svjetskog rata, a oživio je 1970. na nagovor starih pomoraca i njihovih žena. KUD danas to redovno prezentira u Jezerima početkom svibnja, u spomen na osnivanje Družbe jezerskih mornara, ali i ljeti posebno za turiste – nastavlja jezerski etnokoreolog.
Koledišće danas broji 63 člana, koji djeluju u tri folklorne skupine (po uzrastima), pjevačkoj skupini, mandolinskom kvartetu, dramsko – recitatorskoj skupini i etno radionici.
– Naše žene često organiziraju i radionice izrade jezerske ogrice, to je jedan poseban vez raznobojnih sitnih perlica koje se obično nose na rubu ovratnika ili niz prsa ženske čipkaste košulje. Ujedno, to je naš autentični ručno rađeni jezerski suvenir. Naš drveni kolotur, takozvana ‘jezerska talja’, kroz koju se stoljećima provlačio konop za podizanje jedara, zahvaljujući autorima iz turističke agencije Bisage, lani je proglašen najboljim turističkim suvenirom u Šibensko-kninskoj županiji – prisjeća se prvi čovjek Turističke zajednice Jezera.
Podsjetimo, organizirano okupljanje mještana u kulturnim udrugama naročito je poraslo odjekom Hrvatskog narodnog preporoda u Dalmaciji. Krajem 19. i početkom 20 stoljeća osnivaju se Društvo narodne izobraženosti, Pučka čitaonica, Hrvatski sokol, Hrvatska seljačka sloga… Od svih ribarskih zadruga u ovom dijelu Jadrana najstarija je upravo ona u Jezerima, osnovana 9. kolovoza davne 1922. godine.
Osnivanje šibenskog folklornog ansambla
Kulturno-umjetničko društvo Koledišće, iako djeluje preko četiri desetljeća, nema prikladne prostoje za rad i djelovanje. Dom Jezerana je u derutnom stanju, krov prokišnjava i nužna mu je obnova.
– Dom u kojem djelujemo treba kompletno obnoviti, istina tu i tamo se malo pokrpa, ali nedovoljno. Vlasnik Doma je TZ Jezera, a prostore na katu koristi KUD Koledišće, a služe također za razna okupljanja mještana, za manifestacije i priredbe. Budući da TZ Jezera ne raspolaže s dovoljno financijskih sredstava, nadamo se da će nam u obnovi Doma, uz već obećanu financijsku pomoć poduzeća Školjić Jezera, pomoći Općina i Županija. Koledišće se za sada snalazi jer praktički nema gdje pohraniti svoj inventar, osobito narodne nošnje – ističe Nenad Milin, nadajući se kako će ipak jednog dana ovaj prostor zaživjeti. Od Šibensko-kninske županije već je zatražio osnivanje Šibenskog folklornog ansambla, a nada se i da će Krešimirov grad iduće godine biti domaćin državnog festivala Folklornih ansambla Hrvatske.
