FOTO: JURLINOVI DVORI: Spomenik primoštenskom težaku, čovjeku i radniku

U šibenskom kraju obala nije jedina atrakcija. Krševito zaleđe krije svoje posebnosti i tajne koje vrijedi otkriti. U Dragi, jednom od zaselaka Primoštena Burnjeg skrili su se Jurlinovi dvori, jedinstveno mjesto na kojem su se spojili endemična ruralna arhitektura, bogata povijest jedne obitelji i katolička duhovnost. Endemična ruralna arhitektura bogata povijest i katolička duhovnost.

jurlinovi dvori6-josipa140714

Kompleks je u vlasništvu don Stipe Perkova koji se tamo rodio, odgojio i nakon školovanja vratio kako bi bio prvi župnik novoosnovane župe. Don Stipe napominje kako su Jurlinovi dvori najmanje ono što ljudi misle da jesu, restoran i mjesto s autohtonom gastronomskom ponudom, iako je i to dio doživljaja. Tu su, prije svega, arhitektura i etnografija koje, svaka na svoj način, pričaju stoljetnu priču obitelji Perkov.

LOZA STARA 114 GODINA

Prvo što uočite kada kročite kroz vrata Jurlinovih dvora prekrasne su kamene kućice koje ga okružuju. Na najpovoljnijem mjestu na dvoru smješten je stari kameni stol iznad kojeg hlad pravi 114 godina stara loza. Stol je djelomično stradao u Drugom svjetskom ratu, ali još je tu.

jurlinovi dvori7-josipa140714

– Primoštensko-rogoznička sela gradila su se na način koji je jedinstven u svijetu. Kuća do kuće, sve kamene, poredane u krug. U sredini je kameno gnijezdo u kojem je boravila obitelj. Svaka kuća ima svoju ulogu, a sve moraju imati vrata prema dvoru, u kojem se najviše boravilo. U kuću se sklanjalo samo za nevremena i kiše – priča don Stipe.

jurlinovi dvori19-josipa140714

Inventar koji je tada bio u kućama tamo je zadržan i danas. U kuhinji se na otvorenoj vatri spremala domaća hrana i boravilo za nevremena. U maloj se gusterni skupljala voda, a do nje je svečana dvorana u kojoj su se primali gosti samo u posebnim prilikama, za Božić, Uskrs ili Novu godinu. U kući do nalazi se kotao za pečenje rakije – prvi kotao u cijelom području, za kojeg don Stipe kaže da je materijalno podigao njegovu obitelj.

jurlinovi dvori17-josipa140714

– Moji su preci pekli rakiju, a za jedan kotao dobili bi jednu dnevnicu, odnosno ljudi bi dolazili na polja i radili zauzvrat – objašnjava don Stipe i dodaje kako dvije kuće u kojima je obitelj spavala nisu smjele biti previše luksuzno opremljene jer se trebalo raditi, a kada netko ne bi htio ujutro krenuti u polje, dobio bi pogrdni naziv – pokućuš.

KUĆA GLAVE OBITELJI

Kuća u kojoj je spavao glava obitelji, dida Jure (Jurlina) zauzima posebno mjesto – četiri je stepenice viša od ostalih kuća, kako bi se znalo tko je glava obitelji, jer je u Perkova vladao strogi patrijarhat. Ta je kuća 1972. godine pretvorena u kapelu i posvećena Majci Crkve. Preci don Stipe u taj su kraj došli oko 1760. godine, sa zadnjim povlačenjem Turaka u Bosnu pred Mlecima i Austrijom.

jurlinovi dvori8-josipa140714

Ljudi su bježali u oslobođena područja, među kojima i ovo primoštensko. Tu je šibenski trgovac Marinić imao posjed, pa su Perkovi kao kmetovi radili kod njega, a kasnije je dvore obitelj otkupila. Dida Jurlina, po kojem su dvori dobili ime, dograđivao ih je i održavao. Preživljavali su od obrađivanja zemlje, na kojoj je imao tko raditi, dida Jurlina imao je četiri sina i četiri kćeri. Međutim, obitelj Perkov živjela je teško, pogađale su ih suše, tuče, epidemije, a ratove da i ne spominjemo. Od četiri brata, u Drugom svjetskom ratu živ ostaje jedino stric Jure, a dvore su spalili talijanski vojnici. Ratne užase u obitelji su Perkov preživjele četiri udovice i sedmero siročadi.

jurlinovi dvori10-josipa140714

Revitalizacija dvora započela je kada je biskup Arnerić don Stipu odredio za župnika novoosnovane župe 1970. godine, te dolaskom njemačke umjetnice Edith Marie Heinze koja je 1978. u Jurlinovim dvorima prepoznala idealan prostor za svoju međunarodnu likovnu koloniju i obnovila ih. Za turistički razvoj don Stipe ‘krivi’ Marka Baljkasa, nekadašnjeg prvog čovjeka šibenskog turizma, koji se oduševio dvorima i predložio ‘izlet’ u turizam.

Godine 2008. država je prepoznala vrijednost Jurlinovih dvora te ih uvrštava u registar zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske.

PRIČA O ČOVJEKU

– Ovo je na jedan način spomenik primoštenskom težaku, ali i spomenik obitelji, ovim ljudima koji su se tu rađali, radili i umirali. Sve ovo je priča o čovjeku koja ne smije stati i to je temelj daljnjeg rada – tumači don Stipe.

jurlinovi dvori13-josipa140714

A tu priču priča i sakralna zbirka izložena u dvorima, sakupljena u crkvama primoštenskog zaleđa, budući da je obitelj Perkov svoju duhovnu energiju crpila iz katoličke vjere. Zbirka broji dvjestotinjak eksponata koji svjedoče o vjeri i kulturi ovog kraja. U dvorima su još i galerija s portretima članova obitelji Perkov koje je naslikao akademski slikar Zvonimir Vila te knjižnica koja se može pohvaliti Rimskim obrednikom iz 1640. godine koji je napisao Bartul Kašić, autor prve hrvatske gramatike.

jurlinovi dvori15-josipa140714

Ima don Stipe pravo, uz ovakvo bogato povijesno naslijeđe i arhitekturne posebnosti, svesti Jurlinove dvore samo na domaćinstvo s dobrom spizom i prostor za slavlja bila bi velika nepravda – prema posjetiteljima koliko i prema dvorima.

Pogledajte fotogaleriju

 

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.