FOTO: RESTAURATORI OTKRILI: Anđeli sa stropa palače Matiazzi nisu originalni

Ministarstvo kulture nedavno je odobrilo ukupno 200 tisuća kuna za dva restauratorska projekta u gradu Šibeniku. Obnovu stropa i zidova u atriju šibenskog kazališta te restauraciju stropa neorenesansne palače Matiazzi izgrađene 1884. godine. Zadatak da ‘dotjeraju’ oslikane svodove dviju znamenitih šibenskih građevina dobila je ekipa iz splitskog Odjela za zidno slikarstvo, mozaik i štuku pri Hrvatskom restauratorskom zavodu.

Kako nam je pojasnio restaurator-konzervator Tonči Borovac, strop palače Matiazzi prije pet godina već je bio pod rukama restauratora, ali se u međuvremenu odlomio popriličan komad zida zbog čega je bila nužna hitna sanacija. Tim hitnije jer palaču Matiazzi koriste gradski odjeli, a na posljednjem katu nalazi se i privatni stan.

STROP OPASAN ZA GRAĐANE

palace5

-Sada nam je zadatak osigurati svod koliko je to moguće da ne bi imali više ovakvih neugodnih iznenađenja – kazao nam je Borovac. Osim toga, restauratori istražuju mogućnost povezanosti oslikanog stropa u palači Matiazzi s onim u kazalištu. Restauratorski zahvati pod budnim su okom šibenskog konzervatora Ive Šprljana koji nam je pojasnio poveznicu slika u kazalištu i palači Matiazzi.

-Temeljem uspoređivanja geometrijskih dekoracija na stropu teatra i palače otkriven je isti stil autora. Zgradu kazališta oslikavao je poznati talijanski zidni slikar Antonio Zuccaro koji je, sasvim sigurno, tada imao i svoju radionicu u Šibeniku. On je bio majstor oslikavanja geometrijskih vijenaca kojima se stvara osjećaj voluminoznosti, kao da je riječ o zidnoj arhitekturi. Vjerojatno je njegova prisutnost motivirala i druge investitore u gradu, koji su u to doba bili članovi kazališnog društva, da ga angažiraju na dekoraciji svojih obiteljskih kuća – pojašnjava Šprljan. Sondažom restauratori su otkrili i još jedan zanimljiv detalj. Slika anđela i nebeskog plavetnila, iako se vjerovalo da je originalna, ipak je nastala mnogo godina poslije gradnje palače Matiazzi.

palace4

-Bilo je vidljivo kako ju nije radio kvalitetni slikar jer su anđeli gotovo karikature, a restauratori su skidanjem sloja otkrili novi sloj s motivom cvijeća. Ti su cvjetovi prelazili arhitektonski okvir što znači da su istovremeni oslik – navodi Šprljan koji će predložiti da se sloj s anđelima ukloni, a zadrži izvorna slika s cvijećem. Ova otkrića, napominje šibenski konzervator, izuzetno su važna za kulturu grada Šibenika, ali i Dalmacije.

– Zidne iluzionističke slike iz 2. polovice 19. stoljeća jako su rijetke i stoga su izuzetno važne. Naime, u Šibeniku i Dalmaciji rijetko su očuvane, iako ih je bilo mnogo. Ili su oštećene u II. svjetskom ratu ili su prekrivene recentnim slojevima boje, stoga ovo što imamo su ostaci ostataka – kaže Šrpljan.

palace1

Iako se sasvim slučajno poklopilo da se istovremeno radi na obnovi dva stropa šibenske spomeničke baštine, i to udaljena samo nekoliko metara, riječ je o sretnoj okolnosti. Naime, restauratorima je logistički puno jednostavnije organizirati posao, a strop u atriju kazališta zbog lošeg stanja u kojem je bio, napominju naši sugovornici, pod restauratorske prste došao je u posljednji čas.

 Katedralni muzej u palači Galbiani aplicirati na EU fondove

palace3

Prije nekoliko godina konzervatori su radili opsežan zahvat na još jednom povijesnom zdanju u Šibeniku, palači Galbiani-Šižgorić u kalelargi. Planirano je da palača u budućnosti postane katedralni muzej,uz financijsku pomoć Ministarstva kulture, obnovljen je krov, vanjska fasada i zatvori, a onda su radovi stali. Naime, palača je jednim dijelom u privatnom, a drugim u vlasništvu Šibenske biskupije.

-Ideja uređenja katedralnog muzeja je daleko od realizacije jer Šibenska biskupija nema niti izbliza dovoljno sredstava. Katedralni muzej Šibeniku svakako treba budući da je katedrala spomenik svjetska baštine, a kipovi koji su sada oštećeni mogli bi se nakon obnove pohraniti u jedan takav muzej dok bi se u katedrali izložile njihove vjerne kopije – kazao nam je generalni vikar Šibenske biskupije don Marinko Mlakić. Budući da uređenje muzeja iziskuje ogromna financijska sredstva, iz Biskupije predlažu da u projekt uđu zajedno s Gradom Šibenikom te ga apliciraju na europske fondove. Iz Grada takvu mogućnost ne odbacuju, daju punu podršku uređenju katedralnog muzeja, no kako je riječ o objektu u crkvenom vlasništvu, aplicirati na fondove Europske unije moglo bi se jedino kroz sveobuhvatni projekt sanacije stare gradske jezgre.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.