GORAN MIHELČIĆ: Oprez, Banj se urušava!

Šibenska plaža Banj urušava se, erodira i nije sigurna za kupače – alarmira javnost doktor geologije, Šibenčanin Goran Mihelčić. Geolog je na alarm zvonio nakon incidenta prošloga tjedna, kada je bager upao u more i potonuo na 30 metara dubine, propavši niz podvodnu liticu koja se nalazi desetak metara od obale. Iako su službeni kanali sve to okarakterizirali ‘nesrećom’, geolog drži kako slučaj nije prouzročila nesretna okolnost, već erodivni proces koji se događa na Banju.

– Banju je iskopima najprije narušena prirodna stabilnost jer je stijena koja je prije građevinskih zahvata okruživala malu plažu nasilno uklonjena, a potom se krenulo nasipati žalo. Sav taj šljunak, pod utjecajem morskih struja i sile rijeke malo po malo se urušava niz podvodnu liticu na dnogdje je završio i bager. Čvrsto vjerujem kako je bager na dno povuklo žalo koje se urušilo i stvorilo silu dovoljnu ‘proguta’ takav stroj. Moj je strah da bi sutra jedna takva veća erozija žala mogla prouzročiti posljedice koje bi bile nezamislive, te odnijeti živote kupača – navodi Mihelčić koji je stava da se do provođenja istraživanja kojim bi se provjerila njegova pretpostavka Banj ne bi smio stavljati u opticaj. Geolog upućuje kako se plaža ne gradi, već se uređuje na mjestu koje je predvidjela priroda, isto kao što se ne grade niti planine ili korita rijeka. Šibenčani su, na nesreću, kazat će geolog, svoju plažu krenuli graditi.

BANJ NIJE PLAŽA

– Banj nikad neće biti plaža. On može biti mjesto na kojem će se odvijati društveni život, no ne može biti kupalište. Mogao je biti i kupalište da se nije ulazilo u prirodnu statiku. S obzirom da je ona narušena građevinskim iskopima i intervencijama u prostor, Banj više nije siguran – upozorava Mihelčić.

Obrazlažući svoju tezu, šibenski geolog će kazati kako se plaža Banj ne bi smjela dijeliti od prostora bivšeg TEF-a. A, niti Banj niti TEF, kaže, iz tri se razloga još uvijek ne bi smjeli dati na korištenje Šibenčanima. Nabraja kako, prije svega, na Banju nije riješena statika niti geomorfološka slika, zbog čega se šljunak koji se nasipava na gradsku plažu neprestano urušava, odnosno erodira zbog dinamike mora i Krke. Zatim, navodi, TEF nije očišćen, tamo i dalje postoji opasan otpad, organski i neorganski polutanti koji su, kako su liječnicidokazali, opasni za zdravlje. Konačno, upućuje Mihelčić, nitko danas pouzdano ne zna kakvo je doista stanje na području TEF-a i Banja jer nikad nije napravljena sveobuhvatna, jedinstvena i temeljita studija koja bi na dovoljnom broju uzoraka pokazala koliko je doista dramatično stanje u Crnici.

– Trenutno postoji preko deset studija različitih autora koja jedna drugu pobijaju. Osim toga, nijedna od tih studija nije dovoljno sveobuhvatna da bi bila mjerodavna za procjenu stanja na terenu. Studije se ne rade na dva uzorka, već na 40 ili 50 uzoraka i to ne samo zraka, već i vode, sedimenta, tla, materijala koji se nalaze na prostoru… Prava studija košta, moja je procjena oko pola milijuna kuna, ali ona i jedino ona dat će nam odgovor na pitanje koje nas sve muči, ali na koje se mora odgovoriti – je li TEF, pa s njim i plaža Banj sigurna za zdravlje – navodi Mihelčić. Takve analize i studije, nastavlja, moraju raditi ovlašteni centri, a ne nepoznate kuće i ne po pogođenoj cijeni od 69 tisuća kuna kojom se izbjegava javni natječaj. U staroj studiji, koja je rađena prije no što je Banj bio u planu,podsjetimo,stoji kako je područje TEF-a kontaminirano opasnim tvarima, dok je nova studija, ona koja je dala zeleno svjetlo plaži, donijela kontradiktorni rezultat. Mihelčić takvim studijama nije sklon vjerovati.

LAGALI JAVNOST banj1

Iako je direktor tvrtke TEF d.d. u razgradnji Krešimir Šakić tri dana prije drugog kruga izbora uvjeravao javnost kako na području TEF-a više nema opasnog otpada, ali mnogi stručnjaci s ovim se ne slažu. U TEF-u su i dalje hrpe otpada koje sadržavaju opasne tvari, a u kojim koncentracijama, Šakić nikad nije odgovorio, unatoč inzistiranju javnosti.Sanacije nakon kojih ostaju brda kancerogenog metala šibenski geolog ne priznaje.

– Na TEF-u je ostao dio materijala koji sadrži štetne policikličke aromatske ugljiko-vodike, fenole i katran. To su, prema nalazu liječnika, najkancerogedniji mogući spojevi – tvrdi doktor geologije.

Šakića demantira i najnovije istraživanje koje je na šljaci iz šibenskog TEF-a proveo neovisni njemački institut Eurofins Institut JagerGmbH, a koje je naručila Eko udruga Ravni Kotari sa zadarskog područja. Prosvjedujući protiv skladištenja brda troske iz šibenske tvornice na području jedne od najekološkijih hrvatskih općina, aktivisti iz udruge zatražili su od Nijemaca da uzmu uzorke i naprave analizu o sastavu i eventualnoj štetnosti deponirane šljake. Nijemci su tako učinili, a rezultati su zabrinuli struku. Nalaz je pokazao, rastumačio nam je stručnjak na polju kemije i biologije koji je ovom prigodom želio ostati anoniman, kako šljaka iz Ravnih Kotara sadrži 122 miligrama ulja, molekule ugljikovodika C10do C40, a pronađene koncentracije kancerogenih benz-a-pirena i ostalih PAH-ova svakako predstavljaju opasnost po zdravlje stanovništva.

ČIŠĆENJE TEF-a  PRIORITET

Ilustrirajući ove brojke laički, kemičar nam je kazao kako bi se iz hrpe navezene u Ravne Kotare, kod naselja Biljane Donje mogla izvući količina dizel goriva i ulja dovoljna da ‘cijela Bukovica tjera traktore godinu dana’.

– Ako ulja prodru u vodonosne slojeve, zagadit će na više godina svu vodu u gusternama i bunarima pa ona neće biti pogodna niti za zalijevanje povrća. Osim toga, nitko nije analizirao dioksine i furane koji su vrlo opasni, i gotovo uvijek prisutni gdje su ulja u šljaci. Koliko je sve ovo doista opasno pokazala bi tek sveobuhvatnija analiza čitavog područja Biljana Donjih – kazao je naš sugovornik.

Goran Mihelčić navest će kako je čišćenje terena TEF-a ‘do bijelog’ jedino rješenje za taj prostor. Ali i jedino rješenje za Banj i Šibenik.Polutanti i teški metali iz TEF-a nalaze se u širokom krugu oko tvornice. Zato čišćenje TEF-ovog područja mora prioritet svake vlasti.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.