Gostima su naše plaže trn u oku!

U prvih šest mjeseci ove godine u Hrvatskoj ostvareno je pet posto više dolazaka i noćenja nego lani. Šibensko-kninska županija pak bilježi pad od jedan posto. Kako komentirate te rezultate?

Veseli me povećanje turističkog prometa na razini Hrvatske, ali nisam sretan što Šibenik bilježi od 0,7 posto dolazaka. Međutim, razočaran sam što nitko nije rekao da Šibensko-kninska županija bilježi i gotovo jedan posto više noćenja nego lani u istom periodu. Naime, u prvih šest mjeseci na području naše županije ostvareno ukupno 17,5 posto turističkog prometa, to je tek jedna šestina godišnjeg prometa. Sadašnji rezultati nisu u potpunosti pokazatelj kakva će biti sezona, daju tek naznake. Smatram da se dosadašnji tijek sezone uklapa u naša predviđanja, a to je pokazalo brojanje gostiju 9. srpnja ove godine kada smo imali točno 45.618 gostiju, što je za osam posto više nego isti dan 2011. Još moram napomenuti da tom broju nismo pridodali nautičare kojih ima oko četiri tisuće. U svakom slučaju plan nam je ponoviti rekordnu 2011. s 748.003 dolaska i 4.814.298 noćenja, uz mogućnost porasta od jedan ili dva posto. To bi bilo ispunjenje naših proračunskih želja i nadanja.

Kako tumačite činjenicu da se bilježi veći broj gostiju, a manji broj noćenja? Što to generalno znači i zašto se to događa?

Noćenje znači da je gost prespavao u našoj županiji, a dolazak je u biti prolazak kroz naše područje. Zato ja uvijek i brojčano spominjem noćenja. Ove godine očekujem veći broj gostiju zbog Garden festivala Tisnom, Terranea u Šibeniku, odnosno očekujem pomake prema gore. Prema tome, mislim da su realne one naše prognoze o povećanju za dva posto.

Koliko smo imali lani gostiju? Jedino Šibensko-kninska županija (zadnje dvije godine) bilježi pad broja gostiju. Što je tome uzrok?

Lani smo imali 748.003 dolaska i 4.814.298 noćenja. Do rekordnih pet milijuna fali nam oko 150.000 noćenja. Još samo malo! Zašto stagniramo? Pa, iz jednostavnog razloga. U istim kapacitetima ne možemo ostvariti neki značajni turistički pomak. Osim toga, neke hotele bi trebalo preurediti. Prioritetnu obnovu treba hotel Imperijal u Vodicama, on je već na izdisaju. Solaris, Olimpija i nešto manje Punta su posljednjih godina dosta uložili u svoje objekte. Ukratko, na području naše županije nije bilo kapitalnih ulaganja, osim gradnje malog obiteljskog hotela Life u Rogoznici. Međutim, četrdesetak novih kreveta ne može bitno imati utjecaj na povećanje turističkog prometa. Šibensko-kninska županija hitno treba nove kvalitetne hotelske kapacitete i to u rangu do četiri, pet zvjezdica. Ne da mi nismo povećali broj hotelskih kreveta, već smo ih u odnosu na prijeratno područje smanjili za 850 kreveta jer su dva hotela u Primoštenu potpuno devastirana. Srećom, taj manjak smo nadopunili otvaranjem malih hotela kojih je 28 i koji su na tržište plasirali oko 1.100 kreveta. Taj se dio turizma razvija.

Gdje nam gosti najviše borave, u privatnom ili hotelskom smještaju?  

Najviše borave u privatnom smještaju, čak 48 posto, u hotelima 20 posto, kampovima 15 posto, nautici 10,5 posto, a vikendaša ima tek dva posto i oni su nam gotovo nebitni.

Crno tržište smještaja?

Boravkom u vikendicama i apartmanima koji nisu legalni, a ima ih more, trebao bi se baviti netko drugi, ne Turistička zajednica. Nismo ni čarobnjaci, ni vidovnjaci, ali da jako puno ljudi boravi u takvom smještaju, to je istina. To zna i malo dijete.

NEPRILAGOĐENI UGOSTITELJI

Stalno govorimo o povećanju broja gostiju, a s druge strane ugostitelji se stalno žale da nema prometa u restoranima? Kako to komentirate? Jesu li žalopojke ugostitelja pretjerane?

Usluga se mora prilagoditi trenutnoj situaciji, platežnim mogućnostima, navikama i potrebama gostiju. Ono što je bilo prije Domovinskog rata, to više ne postoji. Nema bogatih Talijana i bogatih Nijemca koji su tražili dobre komade mesa,  ribe od tri kilograma ili jastoge. Toga više nema. Stil prehrane, navike i potrebe gosta su se promijenile. Danas su one sasvim drugačije, a ugostitelji im se nisu prilagodili i tu dolazi do problema i disharmonije.

Kako gledate na činjenicu da ugostitelji žele u sezoni ‘oderati’ svakog gosta, pa dižu cijene? Primjerice, Cedevita je zimi 12 kuna, ljeti 18 kuna, koktel cuba libre zimi je 45, a ljeti 65 kuna…

Zakon tržišta!!! Očito je da se cijene reniveliraju u predsezoni, ali ukoliko je ugostitelj te cijene prijavio nadležnom organu, ne vidim problem. Naravno, cijena treba pratiti kvalitetu kako u lokalu ili restoranu, tako i u hotelu.

Koliko je realna vaša turistička statistika i koliko ona uopće istinito govori o sezoni?

Mislim da imamo mala odstupanja do 10 posto (gore dolje) zbog nautičara. Nova metodologija brojanja nautičkih gostiju, koju provodi mjerodavno Ministarstvo putem vinjete i putem isplovljavanja brodova, ne daje stvarnu sliku prometa nautičara u našoj županiji. U čemu je problem? Pa, vinjete se prodaju samo u Puli, Rijeci i Zadru, a brodovi isplovljavaju uglavnom u blizini luka u ovom slučaju iz Solina, Splita, Trogira. Tako, u biti, nova metodologija govori da oni nisu u našoj županiji, ali su u naravi tu. Inače, godišnje ostvarimo oko 507.000 noćenja od nautike to je ipak velika brojka.

Zakonskim izmjenama nautičari će ponovno boravišnu pristojbu plaćati u luci ili marini tranzitnog noćenja, zajedno s naplatom veza, čime će zapravo obvezatno plaćanje ove pristojbe vratiti na stari modalitet?

Ukoliko bude donesen novi Zakon Turističke zajednice će dobivati duplo. Bio bih sretan s vraćanjem tog modela.

Što je s kruzerima, imamo li koristi od njih? Kolika je stvarna zarada?

Šibenik je luka sa skromnim, da ne kažem minimalnim brojem uplovljavanja i mi, nažalost, nemamo evidenciju koliko kruzera dolazi u Krešimirov grad. Mišljenja sam da su oni poželjni gosti. Svi se žale da ne ostavljaju dovoljno novaca, ali ja mislim da nam oni rade promociju cijele obale i države.

Hrvatska na godinu (prema podacima za 2010.) od kruzera uprihodi 53 milijuna eura, ali pri tome zbog ugrožavanja okoliša nastaju troškovi od 338 milijuna eura. Ispada da na kruzerima svaki zarađeni milijun, Hrvatsku stoji sedam milijuna. Kakav je vaš komentar na to?

Smatram da bismo jednostavno kruzer promet trebali zadržati u gabaritima koji su održivi i podnošljivi. Incidenti koji se događaju otpustom otpadnih voda stvar su boljeg nadzora inspekcije, a ne hrvatskog turizma. Moramo znati da svaki gost koji dođe u Lijepu Našu na neki način devastira naš državni prostor. Sve može biti savršeno čisto samo ako nema gostiju. Dakle, nije smisao da bude što manje gostiju, nego je bitno uspostaviti takvu infrastrukturu kako bi Hrvatska mogla podnijeti dodatna opterećenja, a da se ne devastiraju obala i okoliš.

NAJVEĆI POMACI U JEZERIMA I ROGOZNICI

Koje je, po vašem mišljenju, najbolje turističko mjesto u Šibensko kninskoj županiji?

Najveće pomake u razvoju turizma u zadnjih 20 godina napravili su Jezera, Rogoznica, Grebaštica i Tribunj. Uredili su mjesta i povećali kapacitet noćenja.

A, najgore turističko mjesto bilo bi…

Već godinama stagniraju otok Zlarin i Skradin. To me boli. Smatram da nije normalno kad otok Zlarin ostvari samo 7.000 noćenja, međutim opravdanje nalazim u činjenici da na otoku živi samo starija populacija i vikendaši. Ništa nije bolji ni grad Skradin, koji ostvari samo 20.000 noćenja. To je stvarno malo! Usporedbe radi, Prvić luka ima čak 30.000 noćenja, što je pohvalno, a naš najrazvijeniji turistički otok Murter ostvari do milijun noćenja.

Na što se turisti žale na šibenskoj rivijeri?

Najviše se žale na plaže, njihovu nedovoljnu uređenost i opremljenost. Fali nam tuševa, zahoda, komfora uopće. Nakon toga, tuže se na nedostatak sportskih i rekreativnih sadržaja.   Za pohvalu je što smo posljednjih godina dobili cijeli niz pješačkih i biciklističkih staza i što napokon imamo i biciklističku kartu, to je veliki iskorak za nas u pred odnosno postsezoni.

Kako ide naplata boravišne pristojbe, ima li dužnika i gdje su najčešći problemi naplate?  

Godinu završimo s oko 10 – 15 posto nenaplaćene boravišne pristojbe, ali redovno taj novac naplatimo tijekom prva tri mjeseca tekuće godine. Prošle godine ostalo nam je oko 350.000 kuna duga, ali dug je riješen. Međutim, to nam nije kapitalan problem. Ono što nas muči je dinamika priljeva sredstava. Nama se 90 posto sredstava preljeva 1. srpnja i 1. prosinca, a devedeset posto nam treba do 1. srpnja. Turistička zajednica ne može odraditi predsezonu bez kredita koji dignemo u siječnju u iznosu od pola milijuna kuna i koji vratimo u srpnju. Riječ je o kreditu za likvidnost.

Lani smo imali nešto više 22 milijuna kuna bruto boravišne pristojbe, od tog iznosa, naše je oko 2,5 milijuna kuna. Inače, 65 posto ide lokalnim turističkim zajednicama, 25 posto Hrvatskoj turističkoj zajednici, 10 posto županijskom TZ-u.

BANJ JE DISKUTABILAN

Dosta novca se izdvaja za sajmove. Recite, koliko ste imali benefita s tih tržišta?

Ove godine bili smo na ukupno 20 sajmova, šest s HTZ-om, 11 s ostalim županijskim TZ-ima Dalmacije i na tri samostalno. Bili smo u Utrechtu, Beču, Munchenu, Pragu, Dusseldorfu, Goteborgu, Londonu, Manchesteru, Rennesu, Grazu, Lyonu, Amsterdamu, Sain galenu, Pečuhu, po prvi put Bukureštu… Još je rano govoriti o benefitu za ovu godinu, ali lani smo ostvarili dobar pomak. Inače, sajmovi se organiziraju tako da se bira pola zemalja koje nam ostvaruju najznačajniji promet, a pola su turistička tržišta koja se tek otvaraju. Uvijek moramo ići u Njemačku i Češku. Njemačka nam je donijela 14,2 posto gostiju, odnosno porast od osam posto, a Češka 12,54 posto gostiju ili porast od dva posto. Nizozemski gosti nam, primjerice, čine 2,1 posto turističkog prometa, Rumunji 0,3 posto (porast od tri posto)

Rusi 1,5 posto (porast od 22,3 posto). Kineza je bilo svega 160, a Japanaca čak 3.200 i svi su u Šibeniku prespavali jedan dan. Obzirom da se otvara marina za mega jahte u Mandalini, iduće godine sigurno idemo na sajam u Istambul. Dosad smo turskih gostiju imali malo tek 0.04 posto

Što mislite o projektu plaže Banj i biste li se tamo okupali?

Šibenik ima pravo po svim kriterijima na plažu, ali isto tako mislim da je nužno voditi brigu o kvaliteti mora za kupanje. Meni je drago što imamo primjerenu plažu, ali bih ipak stavio veliki upitnik pod nadzor kvalitete… Da ne bi bilo negativnih posljedica po stanovništvo.

Planirate li mirovinu budući da ćete uskoro ostvariti uvjete za nju?

Radim još točno godinu dana i onda odlazim, jer ću ispuniti zakonske uvjete staža i starosne dobi. Neću ostati. Nakon što uđemo u EU, radit ću točno još pet dana. Tu sam 26 godina i stvarno je dosta.

 

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.