Grad Šibenik već nekoliko godina bilježi najmanju stopu bolovanja u Hrvatskoj. Čini li nas to zdravim gradom ili samo savjesnim radnicima teško je reći, ali jedno je sigurno – Šibenčani u radnom odnosu bolovanje koriste kad za to imaju siguran medicinski opravdani razlog. Statistički gledano, u prvih pet mjeseci ove godine od 30.833 aktivna radnika, koliko ih je evidentirano u šibenskoj Područnoj službi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, na bolovanju je dnevno bilo 826 osoba ili 2,8 posto osoba.
ISPOD PROSJEKA
– Prosjek hrvatske stope bolovanja je 3,27 posto, što znači da smo mi daleko ispod prosjeka. Statistički, mi smo među najzdravijim stanovnicima u cijeloj državi – kazala nam je
Anita Škugor Kodžoman v.d. voditeljica Područne službe Šibenik HZZO-a. Kada se sve preračuna u dane, Šibenčani su od početka godine do svibnja na teret fizičkih i pravnih osoba bili ukupno 56.233 dana na bolovanju, a na teret Zavoda za zdravstveno osiguranje 51.167 dana. Interesantno je da je dnevno čak 46 osoba na bolovanju zbog ozljeda na radu ili neke druge profesionalne bolesti. U cijeloj priči vjerojatno postoje i druga dva ne toliko nezanemariva razloga zašto građani ne idu na bolovanje. Prvi je dobra kontrola HZZO-a, a drugi strah od otkaza. Međutim, u čitavoj je priči paradoksalno da gotovo 40 posto svih bolovanja otpada na komplikacije na trudnoći. Štoviše, po tome smo rekorderi u Hrvatskoj.
– Naše trudnice su nešto nježnije kada su u pitanju trudnoće. Čak 10 posto više žena u ‘blaženom stanju’ koristi bolovanje nego u ostatku Lijepe naše – zaključuje Anita Škugor Kodžoman. Od početka rujna HZZO je uveo pojačane kontrole bolovanja, upućivanja pacijenata na specijalističke preglede, hospitalizaciju, dijagnostičke pretrage i ambulantno liječenje. Cilj – uštede i rasterećenja bolnica.
KRONIČNE BOLESTI
– Najveća novost je pojednostavljen odlazak pacijenta liječniku. Liječenje pacijenta i praćenje kroničnih nezaraznih bolesnika prebacuje se u potpunosti na liječnike primarne zaštite. To znači da će liječnici opće medicine brinuti o svima koji imaju kronični dijabetes, visoki tlak, opstruktivne plućne bolesti i astmu – kazala je Anita Škugor Kodžoman v.d.voditeljica šibenske Područne službe HZZO-a, objašnjavajući samo neke od novina koje su stupile na snagu. Prema novom modelu, na specijalistički pregled pacijenti će se slati tek kada obiteljski liječnik procijeni da njegovo stanje nadilazi primarnu zdravstvenu zaštitu.
– Kada pacijent dobije uputnicu za specijalista i kada (u roku od 30 dana) dobije datum pregleda, ta ista uputnica vrijedit će punih šest mjeseci. Za bolničko liječenje uputnica traje 365 dana, a jednako tako izdaje se i uputnica za ambulanto liječenje, primjerice fizikalnu terapiju, malu kirurgiju… -pojašnjava Anita Škugor Kodžoman. Velika je novost i činjenica da bolnički liječnici neće samovoljno davati mišljenje za bolovanje.
– Mišljenje o radnoj sposobnosti pacijenta po novom nikada ne daju specijalistički bolnički liječnici. To će raditi samo ukoliko ih liječnik primarne zaštite izričito zatraži. Po novome, liječnici specijalisti ne smiju izdavati interne uputnice u konzilijarnom dijelu zdravstvene zaštite, a uputnica za specijalističku zdravstvenu zaštitu (C) vrijedit će godinu dana – nastavlja Anita Škugor Kodžoman. Ističe da će nepokretni i teško pokretni pacijenti sve predoperativne radnje obavljati direktno u bolnici, po mogućnosti kroz jednodnevnu obradu, a pacijent upućen na hitni bolnički prijem moći će tamo boraviti 24 sata, odnosno na temelju jedne uputnice tijekom sedam dana moći će obaviti sve potrebne pretrage u bolnici.
