Grad treba biti primjer energetske učinkovitosti

Upravo je završio natječaj iz programa pod nazivom ‘Novo lice Šibenika’ i potpisani su ugovori s odabranim korisnicima programa. O čemu se točno radi?

Predmet ugovora je sufinanciranje troškova projekata energetske učinkovitosti u obiteljskim kućama na području Grada Šibenika i to za mjeru zamjene postojeće i ugradnje nove energetski učinkovite vanjske stolarije te mjeru povećanja toplinske zaštite vanjske ovojnice za krov, strop i pod. Građani su se odazvali Javnom pozivu raspisanom na temelju Odluke Upravnog odbora Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti, u skladu s Pravilnikom za provedbu programa Novo lice Šibenika. Moram kazati kako su svi prijavljeni, a koji su imali potpunu dokumentaciju, dobili tražena sredstva. Najviši ukupni iznos sufinanciranja koji je jedan korisnik mogao ostvariti po svim vrstama potpore iznosi 37.500 kuna.

Koliko je građana dobilo potporu?

Na natječaj su stigle 32 ponude, uključivo tri nepotpune. Za 15 građana odobreno je sufinanciranje zamjene postojeće i ugradnja nove energetski učinkovite stolarije u ukupnom iznosu od 270.584 kune, dok će za 14 građana biti sufinancirano povećanje toplinske zaštite vanjskih ovojnica u iznosu od 442.702 kune.

Svima njima je novac već sjeo na račun?

Novac će sjesti tek nakon dostavljanja daljnje potrebite dokumentacije i transfera dijela novca Gradu Šibeniku od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

MODERNIZACIJA RASVJETE

Kakvu ulogu u svemu ima Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost?

Fond u suradnji s jedinicama lokalne i regionalne samouprave potiče i sufinancira korištenje obnovljivih izvora energije u kućanstvima putem raznih programa. U programu ‘Novo lice Šibenika’ sufinancira investicije s 90 posto iznosa, a maksimalno s 30.000 kuna po kućanstvu. Grad Šibenik sudjeluje s preostalih 10 posto, odnosno maksimalno 7.500 kuna.

Nedavno ste na još jednom natječaju Fonda dobili novac za Šibenik. Radilo se o modernizaciji javne rasvjete.

Tako je. Fond je odobrio 930.750 kuna za modernizaciju javne rasvjete primjenom mjera energetske učinkovitosti i zaštite od svjetlosnog onečišćenja. To znači da ćemo sljedeće godine duž dijela glavnih ulica zamijeniti postojeća rasvjetna tijela onim više učinkovitima pa ćemo kao Grad plaćati manje račune za struju, a više novca će ostajati za druge gradske projekte.

Kolike su cijene solarnih toplinskih i fotonaponskih kolektora za prosječno hrvatsko kućanstvo?

Okvirna cijena jednog solarnog sustava za pripremu tople vode za četveročlanu obitelj je oko 15.000 kuna s ugradnjom. Što se tiče fotonaponskih sustava za proizvodnju struje za osobnu uporabu, okvirna cijena je oko 10.000 kuna po instaliranom kilovatu, ovisno o podrijetlu komponenti sustava.

Hoće li ovakvih natječaja biti i ubuduće?

Naravno. Dogodine očekujemo još veći broj prijava jer će sadašnji korisnici subvencija biti najveći promotori ovakvih programa jer će na osobnom primjeru smanjenih troškova grijanja i hlađenja širiti dobar glas o benefitima mjera energetske učinkovitosti među svojim susjedima i našim sugrađanima.

Ove godine je po prvi puta obilježen Dan energetske održivosti?

Da. U sklopu Dana planeta Zemlje promovirana je uporaba obnovljivih izvora energije i energetska učinkovitost među našim sugrađanima. Imali smo nekoliko prezentacija, radionicu, izložbu i okrugli stol u Gradskoj knjižnici, a u zgradi Tehničke škole održana je tematska izložba članova Društva inovatora Faust Vrančić te je svečano otvoren EE Info centar.

PLATI MANJE, DOBIJ ISTO

Zar je u ovim recesijskim vremenima građane potrebno upoznavati sa štednjom?

Energetska učinkovitost nije štednja energije, nego korištenje minimalno moguće količine energije na način da udobnost i stopa proizvodnje ostanu sačuvane. U konačnici plati manje, a dobij isto.

Pridržavaju li se tih uputa oni koji ih zagovaraju, odnosno državna tijela i institucije?

Javni sektor treba biti primjer učinkovite uporabe energije i korištenja obnovljivih izvora energije. Zbog toga Grad Šibenik uvodi niz aktivnosti kojima energetski pregledava i certificira zgrade javne namjene te na njima rekonstruira vanjsku ovojnicu ili mijenja stolariju, te pokušava stvoriti uvijete da na istima osvanu fotonaponski paneli. Tu najviše problema ima zbog dugogodišnje nebrige oko formalno-pravnih pitanja, odnosno ‘papirologije’. Pomoću posebnog informatičkog programa se u cijeloj Hrvatskoj prikupljaju i analiziraju podaci o energetskoj potrošnji u zgradama javne namjene te donose zaključci o daljnjim koracima.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.