Hoće li dobiveni europski novac spasiti život Šibeniku?!

Ilustracija/Arhiva

Posljednjih godina svjedoci smo velikih socioloških promjena u povijesnim jezgrama dalmatinskih gradova, ali i reakcijama lokalnih zajednica na takav trend. Rezultat trenda je depopulacija, nestanak tradicionalnog života i sadržaja iz povijesnih jezgri. Uz već poznate primjere Dubrovnika i Splita sa sličnim izazovom se sada suočava i Šibenik.

Inicijative koje su pokušale dati odgovore i ponuditi rješenja do sada su dolazile uglavnom iz redova lokalnih civilnih zajednica i građanskih udruga. Negativan primjer je drastična depopulacija centra Dubrovnika i lokalno stanovništvo koje je do nedavno u staroj gradskoj jezgri živjelo tradicionalni mediteranski način života ustuknulo je pred snažnim naletom turističke monokulture. Split u tom smislu još nije kapitulirao i prisutan je snažan otpor civilne scene, stanovnika jezgre i građana općenito. U međuvremenu je problem prepoznat i u tijeku je proces donošenja Plana upravljanja povijesnom jezgrom koji bi mogao riješiti dio tih problema.

Treći primjer o kojem se do sada nije posebno u široj javnosti govorilo je povijesna jezgra Šibenika
, gdje je uočen trend sličan dubrovačkom i splitskom. Poučeni negativnim iskustvima dalmatinskih susjeda u tom gradu su pokrenuli više inicijativa u cilju revitalizacije povijesne jezgre. Srednjovjekovni Šibenik je u jednoj fazi čak bio i najveći grad u Dalmaciji i povijesna jezgra tog grada je danas zapravo površinom spada među najveće i odlično očuvane.

U posljednje vrijeme zabilježili smo nekoliko inicijativa u cilju revitalizacije povijesne jezgre. Na tom tragu je primjerice organiziranje ‘raspršenog hotela’, zanimljivog oblika turističke ponude u povijesnoj jezgri Šibenika. Početkom tjedna u javnosti je predstavljen još jedan projekt pod naslovom ‘Jewel’ (dragulj). Projekt je zanimljiv zbog inovativnog pristupa revitalizaciji povijesne jezgre grada.

Najvažniji element projekta kojeg financira Europska unija izrada je razvojnog plana jezgre i osnivanje ‘Urbanog centra’, institucije neovisne od gradske vlasti. U Urbanom centru (UC) lokalna zajednica bi razmjenjivala sve bitne informacije o urbanim promjenama i imali bi ulogu u procesu donošenja izravnih odluka. U okviru priprema za realizaciju projekta, rađena su sociološka istraživanja u povijesnom centru grada i na širem području. Anketno istraživanje pod naslovom ‘Analiza lokalnih potreba’ je odrađeno na dvije skupine i ukupno 240 stanovnika povijesne jezgre i ‘naselja Šibenik’.

Istraživači i autori analize Ivana Katurić i Aleksandar Lukić su namjerno definirali ‘naselje Šibenik’ kao šire urbano područje, a ne samo reducirani administrativni okvir grada. Oni promatraju povijesnu jezgru u kontekstu turističkih kapaciteta na području županije i dva nacionalna parka NP Krka i NP Kornati. Neki rezultati analize su zapravo predvidivi, primjerice slabljenje opskrbnog, profesionalnog i institucionalnog značenja povijesne jezgre te nestanak sadržaja i polagano odumiranje.

To je posljedica dislociranja trgovina i inih sadržaja iz starog dijela grada. Osim toga, očekivano je da je i u Šibeniku glavni problem promet u centru grada i nedostatak parkirališta. Sve to otežava život u povijesnoj jezgri grada u kojoj svejedno tri četvrtine ispitanika nikada ne bi preselili u drugi dio grada. Sličan postotak ih je obnovio svoje kuće i nekretnine, mada su to zbog specifičnih razloga skupi zahvati.

Polovica ispitanika živi u jezgri jer su naslijedili nekretninu dok ih je 28 posto doselilo zbog očekivane veće kvalitete života. Visoko je ocijenjena i mogućnost bavljenja turizmom u tom okviru. Dio stanovništva koji ne živi u jezgri isto tako manje dolazi u povijesni centar grada u kojem za njih nema sadržaja. Posljednji dio istraživanja donosi analizu najboljih praksi urbanih centara i definiranja kako izvora financiranja tako i organizacijske strukture.

Prema projektu Urbani centar (UC) bi trebao biti instituciju kojoj je glavna misija da informira i uključi građane u urbano planiranje i javne politike. UC bi trebao ponuditi javnosti središnju lokaciju za cjelokupno planiranje, te informaciju o prostornoj i ostalim razvojnim politikama, te mjerama obnove. Šibenski projekt nije izoliran, navedeni su primjeri praksi iz Bologne i Torina u Italiji, a zanimljivo je da su u dokumentaciji i daleki, ali u osnovi slični kvartovski primjeri iz San Francisca i New Yorka.

Uspješni primjeri urbanih centara imaju diversificiranu organizacijsku i upravljačku strukturu, koja uključuje predstavnike javnog, civilnog i privatnog sektora. Najlošija iskustva su ona u kojem urbani centar postaje tek jedan dio gradske administracije i oslonjen je u potpunosti na lokalne izvore financiranja.

U tom kontekstu, urbani centar Šibenika bi trebao imati institucionalni kapacitet za privlačenje nacionalnih i nadnacionalnih sredstava financiranja.

Ova prezentacija i istraživanje u okviru projekta Jewel je zapravo tek prvi korak i iduća faza je konkretizacija projekta i definiranje financiranja s obzirom da je oslonac na pripadajućim fondovima iz EU. Nakon pozitivnih iskustava s projektom obnove šibenskih utvrda iz sličnih fondova, ovaj projekt uživa otvorenu podršku gradske administracije i gradonačelnika Željka Burića. Stoga se može očekivati pozitivan nastavak i mogućnost realizacije inovativnog projekta.

Za grad koji uz katedralu pod zaštitom UNESCO-a ima ambiciju i da cijelu povijesnu jezgru stavi pod zaštitu te institucije ovaj projekt je svakako vrlo značajan. To je zapravo jedini način da se uspostavi ravnoteža između potreba stanovnika jezgre i grada općenito i turističke monokulture s druge strane.

IZVOR: Tportal.hr

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.