INTERVJU: General bojnik HV-a Damir Krstičević: Za iskorak društva trebat ćemo moralne ljude!

Damir Krstičević, general-bojnik Hrvatske vojske, zamjenik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske u mirovini, jedan je od najprikladnijih sugovornika povodom proslave Dana domovinske zahvalnosti. Čovjeka koji je zapovijedao 113. šibenskom brigadom, a potom i sudjelovao u svim ključnim obrambenim akcijama Hrvatske vojske, pa i u ‘Oluji’, pitali smo kako danas gleda na proslavu hrvatske ratne pobjede.

Da li se Dan domovinske zahvalnosti obilježava na adekvatan način, pridaje li se akciji Oluja pažanja koju zaslužuje?

Prije svega, želim izraziti zadovoljstvo da se obilježavanje operacije ‘Oluja’ institucionaliziralo kroz obilježavanja Dana domovinske zahvalnosti i da je taj datum postao jedan od najvažnijih u kalendaru godišnjih svečanosti u modernoj hrvatskoj državi. To je primarno prilika da se sjetimo naših poginulih i ranjenih suboraca koji su svojom nesebičnom žrtvom doprinijeli uspostavi slobodne hrvatske države. To je, također, i prilika da se i svim ostalim hrvatskim braniteljima zahvalimo za njihov doprinos u obrani suvereniteta i konačnom oslobađanju Hrvatske. Ali, istovremeno, to je i prilika da se na jednom tako povijesnom mjestu, povodom jednako tako povijesnog događaja sretne dio braniteljske populacije koji je zajednički dijelio sve teškoće ratnih zbivanja tijekom Domovinskog rata.

Što se tiče načina na koji se obilježava Dan domovinske zahvalnosti, naravno da postoji prostor za poboljšanja, konkretnije kroz aktivnije uključivanje braniteljske populacije u njegovu organizaciju i organizaciju popratnih aktivnosti koje bi privukle još veći broj branitelja na ovaj istinski praznik slobode.

SVENACIONALNO JEDINSTVO

Je li političarima mjesto na proslavi Oluje u Kninu?

Političari kao dio hrvatskog društva koji su dobili priliku graditi i razvijati modernu hrvatsku državu na zasadama demokracije i na temeljima pobjede u Domovinskom ratu, imaju pravo ali i obvezu biti na proslavi obilježavanja Dana domovinske zahvalnosti u Kninu. No, nikako ne smijemo smetnuti s uma da je Dan domovinske zahvalnosti praznik zahvale prije svega braniteljima koje je krasilo svenacionalno jedinstvo i jedinstven cilj – sloboda i puni suverenitet hrvatske države. Stoga, prozaičnim političkim porukama na jednoj ovakvoj svečanosti ne bi trebalo biti mjesta.

Koliki je udio 113. šibenske brigade u akciji Oluja?

Kao što znate, 113. brigada djelovala je u okviru Zbornog područja Split kojim je zapovijedao general Gotovina i koje je, slobodan sam reći, odigralo ključnu ulogu u uspjehu operacije ‘Oluja’. Šibenska 113. brigada svojim napadnim djelovanjima u šibenskom zaleđu i jugozapadnim pravcem napredovanja prema gradu Kninu stvorila je pretpostavke za uspjeh 4. i 7. gardijske brigade na glavnom pravcu napada i za ulazak u sam Grad Knin. Stoga se može reći da je 113. brigada imala značajan doprinos u oslobađanju šibenskog zaleđa i uspjehu operacije ‘Oluja’ u cijelosti. No, ne smijemo zaboraviti niti junački doprinos 113. brigarde u obrani Grada Šibenika u presudnim trenucima na početku Domovinskog rata.

Bili ste i zapovjednik 113. brigade. Kakve vas uspomenu vežu na to razdoblje? Možete li izdvojiti nešto upečatljivo?

Kao mladi časnik sam dobio čast i privilegiju biti zapovjednikom 113. brigade i upoznati njene heroje, branitelje ali i brojne druge ponosne i prkosne Šibenčane. Svakako mogu kao izazov istaknuti dvojaku ulogu 113. brigade. S jedne strane djelovanjem na bojištu neutralizirati bilo kakva djelovanja neprijatelja, a s druge strane graditi obučne kapacitete za ročne vojnike i stvarati temelje za organizaciju i ustrojavanje moderne hrvatske vojske. Mogu s ponosom reći da je 113. brigada jednako uspješno obavila obje zadaće.

PUNO TOGA TREBA NAPRAVITI

Koliko ste zadovoljni državom Hrvatskom u današnjem trenutku, je li to ona država za što su se u vrijeme Domovinskog rata davali životi.

Kao i mnogo puta dosad, naglašavam da je na razini države od ratnih dana do danas napravljeno dosta postignuća. Učvrstili smo zasade demokratskog i modernog društva, a u potpunosti smo ispunili ključne vanjsko-političke strateške ciljeve ulaskom u punopravno članstvo NATO saveza, te konačno i Europske unije.

No, puno toga još treba napraviti da bi izgradili pravednije društvo za dostajan i prosperitetan život svih hrvatskih ljudi u europskom okruženju. I upravo zbog toga država mora uložiti više napora u izgradnju moralnijeg društva koje će poticati pozitivne vrijednosti, razvijati poduzetničku klimu koja će privući značajnija strana ulaganja kao injekciju za rast hrvatskog gospodarstva. Značajne napore treba usmjeriti kako bi Hrvatska postala konkurentna i socijalno odgovorna država, država u kojoj ljudi žive od svoga rada i jednakih mogućnosti, koja odgaja moralne, obrazovane i radišne mlade naraštaje, gospodarstvo koje potiče proizvodnju i stvaranje novih radnih mjesta, te država socijalne pravde i kršćanskih vrijednosti.

Za taj slijedeći kvalitativni iskorak hrvatskog društva potrebni su odvažni, moralni ljudi koji su spremni donositi teške odluke i preuzeti odgovornost za njih. Osobno smatram da u tim zadaćama svakako ima i mora biti mjesta za aktivnije uključivanje hrvatskih branitelja jer su upravo to karakteristike koje su većinu od njih krasile tijekom Domovinskog rata.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.