INTERVJU: Gorana Barišić-Bačelić: Za otvorenje sv. Mihovila pripremamo spektakl za sve uzraste

Prilično je iznenađujuće u šibenskim kulturnim i umjetničkim, a i drugim krugovima, odjeknula vijest kako je novootvoreno i vrlo poželjno mjesto voditelja Odjela za upravljanje objektima fortifikacijskog sustava pri muzeju Grada Šibenika dobila Gorana Barišić-Bačelić. Kako je sam natječaj u nekim medijima već unaprijed bio namješten, a ‘znalo’ se za koga je i bio namješten, imenovanje Gorane Barišić-Bačelić voditeljicom Odjela tim više je, barem za neke, bilo još i veće iznenađenje. Rođena Splićanka, posljednjih pet godina s obitelji živi u Grebaštici, a stalna putovanja na posao u Split odnedavno je zamijenila kraćom rutom u drugom pravcu, prema Šibeniku.

Što vas je ponukalo da se prijavite na natječaj za ovo radno mjesto?

Pa, još od studija bavim se turizmom i kulturom i činilo mi se da je ova pozicija, odnosno mjesto voditelja Odjela za upravljanje objektima fortifikacijskog sustava pri Muzeju grada Šibenika, jedan spoj ta dva segmenta. Na temelju svog prijašnjeg rada u muzeju, a prije toga još i u turizmu činilo mi se da taj dio posla mogu dobro obaviti i da se možda te dvije stvari na jedan zanimljiv način preklapaju jedna s drugom, praktički idealno povezujući sve ono čime sam se bavila dosad. Dosta sam radila u edukaciji za kulturnu baštinu, na organizaciji samih događanja i s publikom tako da je ovaj natječaj bio idealna poveznica svega što volim i čime se bavim.

Dosada ste bili zaposleni u Splitu i, da tako kažemo, tamo ispekli zanat. Ovo vam je prvi posao koji radite u Šibeniku?

Točno. Sav moj dosadašnji rad vezan je bio isključivo za Split i događanja u Splitu. Od 1. travnja, kada je natječaj završio, stalno sam zaposlena u Muzeju grada Šibenika.

Interesantno je da ste, iako će mnogi naši čitatelji zaključiti drugačije, rodom iz Splita i praktički nemate nikakve obiteljske veze sa Šibenikom.

Da, istina je. Prezime Barišić u mojem slučaju je solinsko prezime, iako znam da je dosta često i u Šibeniku, odnosno u Rupama, a prema onome što mi je o porijeklu prezimena ispričao moj otac, ima ga i na Hvaru, kao i u mnogim drugim dijelovima Hrvatske. Moja veza sa Šibenikom je moj muž, odnosno Grebaštica gdje živimo zadnjih pet godina.

To je značilo i svakodnevna putovanja na relaciji Grebaštica-Split i obratno?

Pa, u početku je bilo malo naporno, pogotovo ljeti, ali s vremenom se navikneš i poslije je postala rutinska stvar na koju čovjek više i ne obraća pažnju.

DOMINO EFEKT

Vratimo se malo na tvrđavu sv. Mihovila, koja je ustvari i vaš glavni projekt i projekt od velikog značaja za Šibenik. Što bi nam u budućnosti trebao značiti završetak radova i stavljanje tvrđave u funkciju?

Po meni, ovo je projekt od iznimnog značaja. Projekt koji je pokrenuo i cijeli niz drugih, sličnih, možda čak i većih projekata koji se tiču šibenskih tvrđava. Uvjerena sam da će se u tom pravcu i ići, i baš je dobro da se krenulo s tvrđavom sv. Mihovila. Kao prvo, to je najstariji fortifikacijski objekt u gradu, a osim toga, to je samo izvorište grada, objekt koji se nalazi u samom središtu grada, gradskoj jezgri koja treba takve sadržaje kako bi je još više oplemenili i obogatili, pogotovo za ljude koji tu žive, a isto tako i posjetitelje. Ja se nadam da će ovaj projekt kao domino, recimo, pokrenuti cijeli niz stvari koji se ne tiču samo tvrđava, nego i gradskih palača u samoj staroj gradskoj jezgri kojih niti jedan grad na našoj obali nema u ovolikoj količini. I to je velika i iznimna vrijednost koja dugoročno svemu skupa može dati još jedan veliki pečat. Možda je moja percepcija Šibenika, s obzirom da nisam tu rođena ali praktički živim tu, nešto drugačija, ali Šibenik je stvarno jedan pravi nebrušeni dijamant. Dijamant koji bi pametnim i sustavnim tretiranjem mogao zasjati u punom sjaju i iskreno se nadam, a i sve ovo što radimo kreće se u tom pravcu, da će tako i biti.

tvrđava_sv_mihovil_4

Tvrđava sv. Mihovila samo je dio većeg fortifikacijskog sustava Šibenika. Znači li to da će vam se u dogledno vrijeme proširiti obim posla?

Kad je riječ o Šibeniku, u literaturi se dosta često spominje sintagma ‘fortifikacijski sustav’ i on uključuje ne samo tvrđave, nego i gradske zidine, odnosno cijeli niz objekata, građenih, pa rušenih, pa opet građenih kroz dugo razdoblje kada je grad trebao jednu takvu vrstu objekata. Fortifikacijske sustave imaju i neki drugi gradovi, ali na našoj obali Šibenik ima jedan specifičan sustav. Prvenstveno jer se radi o četiri tvrđave iz različitog razdoblja, i svaka od njih nosi različitu priču, a s druge strane, tu je i cijeli niz ostataka zidina, bedema, kula… Koliko će sve skupa u neko dogledno vrijeme biti dio mog djelovanja, ne znam. Ono čime se u ovom trenutku bavim je isključivo tvrđava sv. Mihovila.

Od samog početka projekt na tvrđavi sv. Mihovil je u blagom kašnjenju. Od situacije da su nam financijska sredstva iz EU fondova umalo stopirana, do radova i izgradnje pristupnih putova, pa i sve do vašeg imenovanja, osobe zadužene za kreiranje kulturnih i ostalih događanja, što nije nešto što se dade napraviti u dva mjeseca, čini se kako sve neće biti gotovo na vrijeme. Hoćemo li 7. lipnja ipak prisustvovati svečanom otvorenju ljetne pozornice na sv. Mihovilu?

Mi djelujemo s pozicije kao da je to već gotova stvar i za nas je taj datum onaj kada bi sve trebalo biti gotovo. Ono što nas eventualno može spriječiti su vremenske neprilike, ali o tome niti ne razmišljamo jer, evo, iako nas u zadnje vrijeme dosta prati kiša, radovi se izvode uobičajenim tempom, čak i vikendom. Taj datum, 7. lipnja, je isto tako i datum kojim završava EU projekt, tako da uopće ne sumnjam kako će svi radovi koji se trenutno izvode biti do tog roka i završeni. Moram naglasiti da se 7. lipnja ne otvara samo ljetna pozornica već obnovljena tvrđava sv. Mihovila kao jedan od ključnih kulturno-povijesnih spomenika u gradu, spremna primiti posjetitelje svaki dan, cijeli dan, sve do početka studenog.

SLAGANJE PROGRAMA

Dosta oprečnih stajališta izazvala je i sama ljetna pozornica koja po nekima ne može zadovoljiti određene tehničke uvjete, a dio negativnih kritika bio je upućen i na račun fiksnih sjedališnih mjesta. Kakvo je vaše mišljenje, je li se to moglo na drugačiji način riješiti i koliko će to imati utjecaj na program koji ćete pripremati na tvrđavi?

Uvijek postoje različita mišljenja i dobro je da postoje, međutim, trenutna situacija je takva kakva jeste. Ne bi se trebali zamarati činjenicama što je moglo biti, a nije, nego se trebamo okrenuti onime što nam taj prostor može dati. Naša vizija tvrđave i kulturno-umjetničkog dijela programa je prilično jasna i velika prednost nam je što taj njezin novi identitet gradimo od nule. Svakako nam je cilj da svi programi budu na određenom umjetničkom nivou, a pravac u kojemu ćemo se razvijati zadat će i samo otvorenje. Kroz ovu prvu sezonu zadatak nam je dovesti što više različitih programa kako bi i sami sebe na određeni način testirali i vidjeli kako će sve funkcionirati. Programe ćemo pokušati prilagoditi svim profilima i generacijama, od djece i predstava i priredbi za djecu do ozbiljne publike, kako domaće tako i strane. Cilj nam je svakako da od tvrđave sv. Mihovila napravimo mjesto koje će prepoznati i privlačiti same promotore, kazališne kuće, koncertne direkcije koje će se same prijavljivati i javljati. Planirano je i da se sastavi jedno umjetničko vijeće od relevantnih osoba koje će već od sljedeće godine odlučivati o programu na ljetnoj pozornici.

GORANA

Što ćemo konkretno vidjeti ovo ljeto na sv. Mihovilu?

Trenutno smo u dosta intezivnim pregovorima i dogovorima za cijelo ljeto i slažemo kalendar događanja kako se ne bi preklapali s drugim manifestacijama. Samo otvaranje i mjesec lipanj je gotovo definiran, ali s programom ćemo izaći otprilike mjesec dana prije samog otvaranja. Jasno mi je da svi skupa s dosta nestrpljenja očekujemo samo otvorenje, ali ovo je priča koja je zamišljena na duge staze tako da sve ono što u ovom trenutku pripremamo imat će svoj pravi efekt u narednim godinama. Također, nadam se vidjeti tisuće i tisuće turista u dnevnom posjetu tvrđavi koji će s užitkom šetati po zidinama kaštela i na dlanu imati cijeli Šibenik i šibenski kanal.

Kad smo već kod samog otvorenja, što nam spremate za taj dan?

Pa, ukratko, svašta. Recimo da će biti dosta zanimljivih i raznovrsnih sadržaja koji će biti prilagođeni svima. Odustali smo od toga da radimo samo jedan program poput koncerta ili nečeg sličnog. Vidjet ćemo kako sve funkcionira i iskreno se nadam da će upaliti efekt iznenađenja koji pripremamo. Osim toga, samo sedam dana nakon svečanog otvorenja na pozornicu će se popeti članovi šibenskog ‘Kola’ koji će ovom prigodom proslaviti 115 godina svoga rada, a s Orkestrom Hrvatske ratne mornarice pripremaju izvedbu Orffove Carmine Burane. Mislim kako će nam taj nastup ostati duboko u pamćenju, ne samo zbog 130 izvođača koji će nastupiti već zbog same tradicije i imena koje ‘Kolo’ nosi.

SIMBOL GRADA

Možemo li očekivati da će tvrđava postati jedan simbol grada po kojemu će Šibenik biti i šire prepoznat poput Dubrovnika i Dubrovačkih ljetnih igara?

Svima nam je to velika želja. Definitivno se krećemo u pravcu da Šibenik postane poželjna destinacija kulturnog turizma i tu stvarno imamo dosta potencijala. Osim već dobro uhodanih i etabliranih projekata i događanja, sigurno će i programi na sv. Mihovilu dodatno proširiti kvalitetu jer radi se o zaista prekrasnoj građevini i jedinstvenom mjestu s pogledom koji nikoga ne može ostaviti ravnodušnim. Vidim da puno ljudi razmišlja baš o kulturnoj ponudi grada, da se turizam i identitet grada bazira na kulturi i mislim da je to jedini pravi put na kraju priče. Jasno nam je svima kako je to vrlo važno za turizam, ali isto tako važno je i za nas koji živimo ovdje. Ništa što nama ne funkcionira, neće funkcionirati ni za turiste. Sve što radimo prvenstveno radimo za grad, za stanovnike. Živopisna urbana atmosfera, a ne prazna ljuska starinskog štiha je ono što će privući i sve ostale da dođu i provedu vrijeme u Šibeniku.

 

 

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.