" "
Više

    " "

    INTERVJU Ivanica Belamarić: Srednjoškolski sustav treba oštre rezove, kao Linić s fiskalizacijom

     

    Možemo li pred početak nove školske godine rezimirati prošlu te kazati koliko su učenici šibenske Gimnazija ‘Antuna Vrančića’ zabilježili u prošloj školskoj godini, te kakvi su trendovi, ‘picavaju’ li učenici manje ili više u odnosu na godinu prije?

    Trendovi su pozitivni, broj izostanaka učenika, bilo opravdanih ili neopravdanih, u padu je od dva posto u zadnje tri godine. Brojka se čini mala, ali glavno da se održava taj pozitivni trend, budući se u zadnje tri godine ponavlja postotak od dva posto u pozitivnom smjeru. Isto tako su u opadanju i izrečene kaznene pedagoške mjere. Ipak, ono što me posebno veseli je rast izrečenih pedagoških mjera pohvale, s 25 izrečenih iz školske godine 2011.- 2012., prošle školske godine 2012. – 2013. imali smo ih 29.

    Koliko je tom dobrom uspjehu pridonijelo uvođenje e-imenika? Mnogi su bili mišljenja da će to sastanke roditelja, učenika i profesora uvesti u neki novi, virtualni svijet, koji neće dati dobre rezultate.

    Naprotiv, rezultati e-imenika su odlični, što je i mene pomalo iznenadilo. Veću su svi razredi prve i druge godine pod e-imenicima, a polako ćemo ih uvesti i u cijelu školu, za sve razrede. Ponukana svim tim kritikama da će taj novi sustav dovesti do svojevrsnog otuđenja između učenika, roditelja i njihovih profesora, budući da roditelji mogu pratiti sve o svom djetetu iz doma na vlastitom kompjuteru, bila sam skeptična. Ali, pokazalo se to kao pravo rješenje, roditelji i dalje dolaze u školu informirati se o svojoj djeci, čak i više nego što su to radili dosad.

    Imali ste i elektronske upise u školu. Kako je to prošlo?

    Oduševljena sam, ranije u vrijeme upisa bile su ogromne gužve u školi, radilo se sporo, velik broj ljudi motao se ovuda po cijeli dan. No, ove godine, nakon uvođenja elektronskih upisa, sve je prošlo mirno, bez gužve i nervoze. Naravno, treba uzeti u obzir i one ljude koji kući nemaju sve potrebno za elektronski upis svoje djece u školu. Njima pokušavamo maksimalno izaći u susret.

    SVI NASTAVE NA FAKULTET

    Koliko učenika šibenske Gimnazije nastavi s fakultetskim školovanjem?

    Slobodno mogu reći skoro svi, velika većina naših učenika upisuje fakultete. Naravno, uvijek se zna desiti nekakva tužna ljudska sudbina pa učenik odustane od upisivanja fakulteta, ali tu se radi o stvarima na koje ne možemo utjecati. Koliko njih fakultete završi, nemamo službeni podatak. Po nekim našim, neslužbenim saznanjima, i tu jako dobro stojimo.

    Šibenska Gimnazija oduvijek je slovila kao odlična srednja škola. Postoji li uopće lista kvalitete srednjih škola u Hrvatskoj?

    Ne postoji. S druge strane, tu su neka neslužbena saznanja, zna se i iz neformalnih odnosa kako u Hrvatskoj kotiramo. I u takvim okvirima, moram reći, stojimo vrlo dobro.

    Koliko su lokalne vlasti i država ulagali novaca u zgradu gimnazije? Jeste zadovoljni financijskom ‘pažnjom’ vlasti?

    Mnogo je prošlih godina ulagano u i u zgradu gimnazije, zbilja ne mogu reći da nije tako. Izraženo u novcima, ta se brojka vrti oko sedam milijuna kuna. Međutim, naš najveći problem, ali i povlastica, je da je zgrada gimnazije objekt zaštićen zakonom kao kulturno dobro, pa neke preinake na samoj zgradi nije ni moguće napraviti, taman da se i ima novca. Ono što se moglo u okviru tog zakona napravilo se, samo na izgradnju interne Internet mreže u zgradi uloženo je dva milijuna kuna. Krećemo i u smjeru poboljšane energetske učinkovitosti, pa ćemo ove godine zamijeniti starih 70 prozora novima, koji bolje održavaju toplinu u samoj zgradi.

    Jedini problem, koji je uočljiv i golim okom, je uređivanje okućnice gimnazije. Radi se o prostoru oko dvije tisuće četvornih metara, na kaskadama za koje je jako teško i smisliti kako ih točno urediti. Potom još i njihovo održavanje. Nadamo se da će i to doći na red u neka bolja vremena.

    Za uređenje srednjoškolskog centra, bivše metalurške i ugostiteljske škole, kemijske i medicinske, utrošeno je znatno više novaca. Postoji li interna konkurencija među srednjim školama u Šibeniku, možda i ljubomora?

    Na niti jednom sastanku ravnatelja srednjih škola nije bilo pokazivanja ljubomore u tom financijskom smislu. Niti kad smo bili na sastancima s onima koje bi nam te novce u perspektivi mogli dati. Za izgradnju Srednjoškolskog centra utrošeno je dosta novaca, ali radi se o objektu koji je, tako reći, građen od početka do kraja, pa su viši troškovi i logični.

    RODITELJI ŽELE NAJBOLJE

    Slažete li se s ‘vojskom’ stručnjaka da proizvodimo kadrove koje ne možemo zaposliti?

    Da, radi se o pitanju kojim će se netko u Hrvatskoj morati ozbiljno pozabaviti, zagristi taj orah, poput ministra Slavka Linića što je zagrizao u problem fiskalizacije. Činjenica je da u Hrvatskoj nedostaje mnogo kadrova iz proizvodnih djelatnosti poput, recimo, varioca, bravara, strojara, mesara. Roditelji, a oni uglavnom odlučuju o smjeru u kojem će se školovati njihovo dijete, žele za svoje dijete najbolje. I najisplativije, ali i najkomotnije, pa je razumljivo da ne žele upisati svoju djecu za ta, recimo teža zanimanja. Na kraju u tom sektoru imamo samo djecu roditelja koji se bave istim poslom, pa znaju povući svoju djecu u to zanimanje. S druge strane, nedostaje i nam i liječnika, i drugih, nazovimo ih, ‘elitnih’ zanimanja. Teško je na to pitanje dati odgovor, ponavljam, morat ćemo se svi skupa uhvatiti u koštac s tim gorućim problemom. Jednostavno, radi se o promijeni ‘svijesti’ ljudi, a takvi procesi su dugotrajni.

    Možda rješenje leži u boljoj suradnji između srednjoškolskih ustanova i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje?

    Ta suradnja i dosad postoji. Bilo je puno sastanaka i radionica po tom pitanju, s ljudima i sjedne i s druge strane. Bojim se da se oni razumiju, ali ipak pričaju različitim jezicima.

    Hrvatska je ušla u Europsku uniju. Priprema li škola kakve projekte po tom pitanju?

    Projekte vezane uz Europsku uniju provodimo već duži niz godina, a sad ih namjeravamo samo intenzivirati. Istakla bi suradnju s jednom srednjom školom u Švedskoj, zajedno radimo na projektima već tri godine. Tu je i razmjena učenika. I što bi posebno naglasila, većinu tih projekata smislili su i pokrenuli naši učenici sami. Oni su, što se vidi i kroz izvrstan rad učeničkog Vijeća, jako agilni. Toliko da se i na razini države rijetko nađe toliko intenzivna učenička samoinicijativa.

     

     Devijantno ponašanje među učenicima na minimumu

    – Kao i sve škole, na kraju krajeva kao i sve institucije i događanja gdje se na okupu nađe velik broj mladih, ni naša škola nije imuna na devijantno ponašanje. Ali, na svu sreću, uglavnom se radi o blagim oblicima nasilja, sve dosadašnje probleme uspjeli smo razriješiti na razini razgovora roditelja zavađenih strana i samih učenika koji su u tim sukobima sudjelovali. Dakle, još nikad nije bilo potrebno pozvati policiju na intervenciju, niti smo policiji prijavljivali neke teže izgrede – kaže Ivanica Belamarić.

    Tako mirnoj situaciji, možda i nekarakterističnoj za srednje škole u Hrvatskoj, najviše zahvaljuje prevenciji i dobrom radu školskog osoblja, od profesora do pomoćnog osoblja, ali i samih učenika. Oni sami znaju što se smije raditi a što ne, i to u velikoj većini slučajeva i poštuju.

    – Naravno, takvoj mirnoj situaciji pogoduje i velik broj izvannastavnih aktivnosti koje u školi organiziramo, a mnoge od njih i učenici sami. Kako se voli reći, želimo im zaokupiti i slobodno vrijeme nekim slobodnim aktivnostima, da ‘ne misle na gluposti’ – kaže ravnateljica šibenske Gimnazije.

    Postoje i određene mjere ponašanja i kodeks oblačenja, ali ništa pretjerano.

    – Naši učenici moraju doći u pristojnom izdanju na nastavu. Nema kratkih hlača za učenike, primjerice. Ali nikom se ne zabranjuje pripadnost određenim supkulturama, pa ni oblačenje po njihovim uzusima. Međutim, ono što me osobito smeta, i na što često upozoravam učenike, čak ih znam i hvatati po gradu i uokolo je zgrade, je stroga zabrana pušenja. Prema pušenju, korištenju droga i alkoholu nemam nikakve tolerancije – kaže Ivanica Belamarić.

    Zato je katkad prati glas stroge ravnateljice, ali na neke stvari jednostavnog je stava: ‘nula tolerancije’.

    Izvrsni uspjesi učenika na državnoj maturi

    – Slobodno ovako na slijepo, bez konačno analiziranih rezultata državne mature koje očekujemo krajem rujna, mogu pohvaliti učenicu Katarinu Veleglavac, koja je na sva tri predmeta iz državne mature koja je polagala ostvarila uspjeh bolji od 95 posto. Na razini države bila je druga iz likovnog, a treća iz grčkog jezika. Sve to nije me previše ni začudilo, jer iz godine u godinu školovanja radi se o najboljoj učenici naše škole. Tu je još puno uspješnih učenika, ali za detaljne rezultate bolje da pričekamo kraj rujna, kako nekog ne bi izostavila i zaboravila, ima ih puno- kaže Ivanica Belamarić.

    - Advertisment -

    NAJNOVIJE

    Deratizacija na području Općine Rogoznica počinje 3. travnja

    Iz tvrtke AS-EKO najavili su da će provesti preventivnu sistematsku deratizaciju javnih površina na području Općine Rogoznica u razdoblju od 3. do 5 travnja....

    Do nedjelje suho, barem djelomice sunčano i toplo

    Sljedećih dana vjetrovito, ali do Uskrsa većinom suho, uz dosta sunčanog vremena, na kopnu i osjetan porast temperature zraka, zatim opet promjenjivije. Do kraja...

    FOTO Na Veliki četvrtak u šibenskoj katedrali održana...

    Misu posvete ulja u katedrali svetog Jakova u Šibeniku, na Veliki četvrtak 28. ožujka u jutarnjim satima, predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić. Uz...

    Provedite dan u Azimutu! Popodne obavite ‘šoping’ na...

    U klubu Azimut program u petak, 29. ožujka počinje već u popodnevnim satima tradicionalnim buvljakom u 16.30 sati a potom kreće koncert riječkih Ministranata...

    NAJNOVIJE

    Deratizacija na području Općine Rogoznica počinje 3. travnja

    Iz tvrtke AS-EKO najavili su da će provesti preventivnu sistematsku deratizaciju javnih površina na području Općine Rogoznica u razdoblju od 3. do 5 travnja....

    Do nedjelje suho, barem djelomice sunčano i toplo

    Sljedećih dana vjetrovito, ali do Uskrsa većinom suho, uz dosta sunčanog vremena, na kopnu i osjetan porast temperature zraka, zatim opet promjenjivije. Do kraja...

    FOTO Na Veliki četvrtak u šibenskoj katedrali održana misa posvete ulja

    Misu posvete ulja u katedrali svetog Jakova u Šibeniku, na Veliki četvrtak 28. ožujka u jutarnjim satima, predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić. Uz...

    Provedite dan u Azimutu! Popodne obavite ‘šoping’ na buvljaku a navečer plešite uz Ministrante

    U klubu Azimut program u petak, 29. ožujka počinje već u popodnevnim satima tradicionalnim buvljakom u 16.30 sati a potom kreće koncert riječkih Ministranata...