Šibenska Jadranska banka jedna je od rijetkih banaka koja je u cijelosti u hrvatskom vlasništvu. Iako još uvijek percipirana kao lokalna šibenska banka, JABA priprema ekspanziju na tržištu. U tijeku je dokapitalizacija koja će banku ojačati, te je pripremiti za širenje na tržištu. O dokapitalizaciji i poslovanju šibenske JABE popričali smo s predsjednikom uprave Ivicom Džapom.
Kako teče dokapitalizacija JABE i zašto se ona provodi?
Dokapitalizacija je u tijeku, upravo je počeo i drugi krug. Imali smo potrebe banke za jačanjem kapitala, i to nismo mogli izbjeći, jer je regulator, Hrvatska narodna banka, kroz svoje zakonske propise definirao da stopa jamstvenog kapitala svake banke minimalno mora iznositi 10,5 posto. JABA danas ima stopu jamstvenog kapitala iznad tih 10,5 posto, ali zbog svoje budućnosti i sigurnosti u financijskom smislu i na financijskom tržištu, odlučili smo ovom dokapitalizacijom doći do stope jamstvenog kapitala od 15,5 posto.
Kako je prošao prvi krug dokapitalizacije, jeste li zadovoljni odazivom?
Danas je 27. kolovoza, do 12 sati završava prvi krug dokapitalizacije. Ugodno smo iznenađeni koliko se malih poduzetnika i građana, kao i naših velikih vlasnika, odazvalo dokapitalizaciji. Postojeći dioničari u prvom krugu javne ponude dionica upisali su i uplatili 22.598 novih redovnih dionica po cijeni od tisuću kuna. Drugi krug predstoji od 2. do 15. rujna. Iskreno rečeno, uvjeren sam da će naši postojeći vlasnici do tog roka dokapitalizirati potreban i planirani iznos od 150 milijuna kuna.
PODIZANJE GOSPODARSTVA REGIJE
Tko je sve uplaćivao u prvom krugu dokapitalizacije, pojavljuju li se i neki novi, ne samo dosadašnji vlasnici? Je li moguće da banka dobije i strane vlasnike, a jedna je od rijetkih u državi u kojoj to još nije slučaj?
Vjerujem da će naši već postojeći vlasnici u cijelosti dokapitalizirati banku. Ako nešto i ostane, možda uđu i neki novi, strateški partneri, kojima nije samo cilj da postanu vlasnici banke, već i da zajedno unaprijedimo banku s aspekta poslovanja, s aspekta podizanja regije u gospodarskom smislu.
Moguće je da budu neki domaći ulagači koji dosad nisu bili u vlasničkoj strukturi banke, ali mogu garantirati da će banka i dalje ostati u domaćem vlasništvu. Definitivno, JABA ostaje u hrvatskim rukama.
JABA je jedna od rijetkih banaka s regionalnim predznakom koja još uvijek funkcionira. Kako biste to objasnili?
To je zasluga koju moram pripisati mojim kolegama prethodnicima, predsjednik uprave sam tek šest mjeseci, ali u banci sam zaposlen već 27-28 godina, pa znam kako stoje stvari iz prve ruke. Među građanima postoji tradicija i povjerenje u banku, prisutni smo na tržištu od 1957. godine. To puno znači, a u bankarstvu je možda i najvažnija dobra reputacija i povjerenje. JABA kao banka ima povjerenje svojih klijenata, i nadam se da ćemo ga i zadržati, te da ćemo i dalje ostati banka svih naših građana, ali i da ćemo ostvariti rast poslovanja.
Dakle, građane ne treba biti strah dokapitalizacije? Ipak mnogima nije baš najasnije zašto se ona provodi, mnogi misle i da je JABA u određenim problemima.
Nemamo nekih većih problema u JABI, radi se o više regulatornim problemima. Regulator je tu vrlo jasan sa svojim zakonima. Međutim, vjerojatno je i bolje da je takav, usmjerio nas je da organiziramo poslovanje na taj način da se čvrsto odredimo prema klijentima koji danas nisu u mogućnosti vraćati kredite, te da dajemo šansu onim klijentima koji imaju perspektivu. Teško je tu napraviti neku crtu razgraničenja, ali meni je danas najvažnije riješiti se klijenata koji nemaju perspektivu i budućnost. Klijente koji imaju poslovnih teškoća, što je za i očekivati na situaciju u državi i okruženju, ali s druge strane imaju i određenu perspektivu, banka će zadržati.
Već niz godina imamo pad BDP-a, pa je neminovan i rast nezaposlenosti. Klijenti su u problemima iz razloga na koje niti ne mogu sami utjecati. Ozbiljno rješavamo ovaj problem, gdje ćemo pratiti sve perspektivne klijente s većim iznosima, odnosno banka će uložiti u njih znatno veća sredstva nego što ih ulažemo danas.
Kolika je aktiva JABE, raspolaže li banka s dovoljno financijskih sredstava?
Mi danas uistinu, mogu to s velikm zadovoljstvom reći, u prosjeku u zadnjih mjesec dana na namjenskom računu imamo između 110 i 120 milijuna kuna. Naša prosječna likvidna sredstva u zadnjih 10 dana uglavnom se kreću od 650 do 730 milijuna kuna. Što se tiče novca, slobodnih sredstava, JABA zapravo i nema potrebe za novim novcem. Pravi je problem što nema kvalitetnih projekata, nema investicija, nemamo gdje plasirati taj novac. S aspekta likvidnossti, banka je prelikvidna. S druge strane, u takvom opsegu trebamo imati i pojačan jamstveni kapital. Trenutno imamo kapitala i rezerve nešto preko 200 milijuna kuna, aktiva je banke 2,9 milijardi kuna. Znači, u toj strukturi i tim novčanim odnosima moramo pojačati jedino jamstveni kapital, zato se i krenulo u dokapitalizaciju.
BANKA JE STABILNA
Dakle, može se reći da je JABA stabilna? Očekujte li pozitivne poslovne rezultate za ovu godinu?
Banka je, usudim se reći, stabilna da stabilnija ne može biti, to je neupitno, naročito što se tiče financijske stabilnosti. Banka će u idućem razdoblju, već do kraja godine, ostvariti barem donekle pozitivan rezultat poslovanja. Moram upozoriti na gubitak koji se spominje od nekih 90 milijuna kuna po završetku 2013. godine. Taj gubitak je zapravo proizvod rezervacija naših klijenata koji nemaju odgovarajuću kreditnu sposobnost, ne mogu na vrijeme podmirivati svoje obaveze, i kojima mi trebamo refinancirati njihove kredite. U tom slučaju, kod takvih zahvata, banka je već unaprijed dužna napraviti određenu rezervaciju. Nije pitanje hoćemo li naplatiti taj dug, ali ga moramo staviti u rezervaciju, jer tako donose propisi HNB-a.
Koliko je uopće takvih sredstava, koja tvrtke ne mogu vraćati te koje su to tvrtke?
Tu se radi o klijentima koji imaju poslovnu budućnost. Tu su od trenutno velikih klijenata koji su na određeni način i nositelji gospodarstva u županiji, uglavnom turističke firme, pa TVP, NCP i drugi. TVP je firma koja danas operativno ostvaruje milijardu kuna prometa, koja 98 posto svoje proizvodnje izvozi na zapadno europsko tržište. Malo je danas takvih firmi i na razini države koje imaju milijardu kuna izvoza. Ispred naših turističkih firmi je perspektiva i svijetla budućnost, počevši od Solarisa, hotela Olimpije u Vodicama, to su firme koje bilježe rast prometa, što je u današnje vrijeme na razini i Hrvatske i Europe pravi raritet. Trenutno, ako se bilježi i mali pad poslovanja, to je odlično s obzirom na gospodarsku krizu, pa takvim firmama možemo malo progledati kroz prste i pričekati ih. Klijenti banke koji nemaju budućnost, i teško je očekivati da će ikad ući u jednu zonu stabilnog poslovanja, njih se rješavamo. Ukratko, hoću reći da klijentima koji se održavaju u životu i imaju teškoće, ali imaju i perspektivu, JABA danas pomaže, reprogramiramo im kredite, spuštamo malo kamate, dok ne dođu bolji dani za njihovo poslovanje.
Kako JABA stoji sa štednjom građana?
U tom segmentu imamo konstantu, a po pitanju kredita građana bilježimo rast. Primjerice, u srpnju ove godine porasli smo za 114 posto u odnosu na 2013. godinu. Lani smo građanima odobrili 2,3 milijuna kuna kredita, ove godine već 4,8 milijuna kuna, i to samo do sedmog mjeseca.
NOVE KREDITNE LINIJE
Koje nove proizvode nudite građanima i malim poduzetnicima?
Izašli smo s našim proizvodima za obrtnike, gdje nudimo dugoročne kredite s kamatama od 5,9 posto, što je vrlo povoljno, te još čitav niz kreditnih usluga, nenamjenskih i namjenskih, što su građani prepoznali. Potpisali smo za Županiju i jednu kreditnu liniju za poticanje poduzetništva gdje je kamatna stopa 4,9 posto. Dosad smo odborili samo jedan takav kredit, ali tek smo ovih dana počeli s malo jačom reklamom na tržištu, pa očekujem dosta tih kredita kroz iduću godinu. Nismo napravili klasifikaciju, čak se mogu i javiti poduzetnici tipa iznajmljivača, vlasnika OPG-a. Naročito smo dali akcent na uređenje stare jezgre grada, da se ona digne na jednu višu razinu, da opet postane u pravom smislu te riječi jedna vrhunska destinacija za turiste. Želja nam je da se u sve to uključe i mali poduzetnici, vlasnici malih trgovina, specijaliziranih za proizvode proizvedene u našoj županiji. Spremni smo u to dosta uložiti. Do kraja godine očito nećemo, a bili smo spremni dati od pet do deset milijuna eura. Izgleda da ljudi nisu bili dovoljno upoznati s onim što nudimo. Mislim da tu leži velika šansa za razvoj i ulaganje, pogotovo u turizmu, koji je i ove godine pokazao, uz neke propuste u srpnju, da će sezona dati svoje rezultate i da će biti bolja nego prošlogodišnja. Vidimo iz rezultata naših klijenata koji se bave turizmom da imaju rast prometa, što je vrlo važno.
POVOLJNA KAMATA OD 2,9 POSTO
S Gradom Šibenikom pripremili ste i ugovor o kreditiranju obnove zgrada?
I s Gradom i sa Županijom smo još u pregovorima oko tih kredita. Grad će, kako je najavljeno, subvencionirati poduzetnicima kamatu s dva posto, što bi u tom slučaju značilo da bi kamatna stopa iznosila samo 2,9 posto, što je jako povoljno. Takav sporazum smo već potpisali i s Gradom Drnišom, oni već subvencioniraju kredite poduzetnicima s ta dva posto kamate. To su vrlo povoljni krediti, i mislim da se svi mladi ljudi s dobrim idejama, ako im fali financija, mogu slobodno obratiti banci. Imat ćemo labave kriterije, pomoći ćemo poduzetnicima, i da na neki način zajednički ostvarimo te projekte. Dakle, prava smo banka za lokalnu poduzeničku scenu. Mislim da županija ima još toliko potencijala i resursa da kroz 2015. godinu, kroz ulaganje u male i srednje poduzetnike, možemo zajednički znatno popraviti gospodarsku sliku.
Planira li se JABA uskoro širiti, ili će zauvijek zadržati taj šibenski predznak?
Kao banka dugi niz godina od imamo regionalni predznak na području Šibensko-kninske županije, ali u zadnje dvije godine odlučili smo da ćemo se malo i širiti. Otvorili smo poslovni centar u Splitu, koji je počeo s radom krajem 2013. Imamo i poslovni centar u Zagrebu koji smo pojačali s novim kadrovima i želimo stvoriti jednu poslovnicu sa svim funkcijama i sa svim elementima banke u malom. Imamo planove da se u Zagrebu bolje predstavimo jer imamo slobodna sredstva koja moramo investirati. Banka se mora širiti, i to smo stavili u svoju strategiju. Stara je to i svima poznata priča – ako ne investirate dalje ulagat će neko drugi, a vi ćete propasti. Svakako nam je cilj, uz Zagreb i Split, otvoriti dogodine poslovnicu i u Osijeku. Želimo povezati male i srednje poduzetnike u Slavoniji, koji su proizvođači hrane, i naše poduzetnike u turizmu s područja županije, koji su veliki potrošači tih proizvoda. Pravi efekt dobiti od turizma postiže se na način da se sve što se konzumira i potroši, u Hrvatskoj i proizvede. Naravno, domaći prozvođač mora biti konkurentan. Izgubili smo jedan korak u ulaganju u tehnolgiju, konkurenti su u tom segmentu otišli naprijed, a danas smo dio Europe, otvoreno smo tržište i ne možemo više zatvoriti plasman robe konkurenciji iz inozemstva. Možemo konkurirati jedino na način da imamo bolji i jeftiniji proizvod.
ZAČARANI KRUG
Kako biste ocijenili rad bivših uprava JABE, da li je bilo i loših poslovnih odluka?
Već petu godinu zaredom imamo pad BDP-a u Hrvatskoj. To se neminovno održava na pad promete klijenata, koji su u nemogućnosti vraćati kredite. Tu je onda i rast nezaposlenosti, građanstvo ne može vraćati svoje kredite. Stvorio se taj začarani krug. Ne bježimo od odgovornosti da je možda i banka povukla neke krive poslovne poteze, ali kad se radi, neminovno je katkad i pogriješiti. U svakom se poslu uvijek može bolje, ako je samo malo lošije, i najsitnija loša odluka odrazi se na krajnji rezultat.
Šibenik još uvijek slovi kao dalmatinski grad s najvećim problemima u gospodarstvu. Kako ga izvući iz te krize?
Šibenik je u krizi koja će kratko trajati, može se sve to riješiti vrlo brzo. Imamo takav potencijal i resurse, s TLM-om, Zagreb Montažom, Ivanalom u proizvodnom smislu. U turističkom smislu imamo što nitko nema na Jadranu. Solaris je blistava destinacija, Primošten, Vodice, dva nacionalna parka, pa cijeli tok Krke. Imamo prekrasne otoke. Sve to treba revitilizariti i staviti u funkciju, a to se može u vrlo kratkom vremenu. Banka na današnji dan ima 120 milijuna kuna na žiro računu slobodnih sredstava, i 700 milijuna kuna likvidnih sredstava. Samo se treba pokrenuti u poslu, smanjiti ograničenja, birokraciju. Treba tražiti nove investicije. JABA se širi, ali mogla bi tri godine živjeti samo na račun Šibenika.
