INTERVJU Ivica Kostanić, načelnik PU šibensko-kninske o sezoni, kaosu u prometu i Azimutu

Na kraju smo sezone 2014. godine. Možemo li u brojkama sumirati koliko je policija ovog ljeta imala problema s kriminalom?

Tijekom osam mjeseci 2014. godine imamo zabilježeno 1.327 kaznenih djela za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti, odnosno kaznenih je djela manje za 5,2 posto u odnosu na isti period lani. To je u svakom slučaju pozitivan trend jer je ukupna masa kriminaliteta manja. Ako ćemo ići detaljnije po linijama rada, tada vidimo da imamo smanjenje broja kaznenih djela općeg kriminaliteta. Riječ je o, recimo to tako, najuobičajenijem vidu kriminala u koji spadaju krađe, provale, razbojništva i slično, a koji uvijek pokušavamo suzbiti preventivnim mjerama. Ovaj oblik kriminala u našim evidencijama obično participita s preko 70 posto, ali dobra je činjenica što ga preventivnim radnjama iz godine u godinu smanjujemo. Na taj način naglasak stavljamo na sferu organiziranog kriminala koji je teško otkriti, ali najviše nagriza društvo. Tako bilježimo povećanje broja kaznenih djela organiziranog kriminaliteta, što je pozitivno. Osobito uspješni ove smo godine na polju suzbijanja gospodarskog kriminaliteta.

NEOPREZ TURISTA

Zadržimo se ipak još malo na sezoni. Koliku vam je glavobolju ove godine zadao sezonski kriminal?

Uvijek nam to zadaje glavobolje. Zapravo, dvije najveće ugroze u sezoni svake godine su promet i transparentni kriminal, odnosno kaznena djela imovinskog karaktera. Riječ je o serijskim krađama bicikala, mobitela, novčanika, torba, provalama u kuće i hotelske sobe, automobile… Koristi se trenutak velike gužve, većeg broja ljudi. No, treba znati kako obalom ne ‘operiraju’ naši ljudi, već uvezene grupe kriminalaca koji se na more spuštaju s turistima, pročešljaju teren i odmah idu dalje. Zato je do njih teško i doći. To je na neki način banalan kriminal, ali uvijek nas nervira. Prije nekoliko dana uhvatili smo grupicu iz Kaštela, odgovornu za niz krađa bicikala koje su kasnije prodavali na ilegalnom tržištu. Naravno da toga ljeti imamo više nego u ostatku godine. Vidi se to i po policijskim evidencijama, kad u siječnju imamo zabilježeno tek tridesetak takvih kaznenih djela, a lipanj, srpanj i kolovoz bilježe višestruko povećanje.

Što to ljudi krivo rade, a lopovi shvaćaju kao pozivnicu na djelovanje?

To mi nikad neće biti jasno. Ova policijska uprava, kao i sve ostale na obalnom području, svake godine provodi niz preventivnih akcija kako bismo spriječili takva kaznena djela. Radimo letke na nekoliko jezika vezano za samozaštitno ponašanje, u dogovoru s Turističkom zajednicom i hotelskim kućama te letke dijelimo turistima, konstantno u novinama, na radijima i televizijama naglašavamo što činiti kako biste se zaštitili, no izgleda da ništa ne pomaže. Turisti unatoč svim našim upozorenjima na plažu i dalje idu s dva mobitela, novčanikom punim kartica i novca, dizajnerskim naočalama, pa onda sve to ostavljaju bez nadzora, na sjedalu automobila ostavljaju vrijedne predmete, pa se čude što je netko razbio staklo i ukrao ih, ili ostavljaju otvoren prozor svojih apartmana kad izlaze van, a sve stvari ostave u sobama. To je, zapravo, nešto nevjertojatno. Čovjek bi očekivao da će ih niz primjera krađa koji se dešavaju iz dana u dan naučiti oprezu, ali ništa! Koliko god govorimo, opet postupaju jednako neoprezno. Jednostavno ne znam na koji više način možemo ilustrirati da je sve što govorimo, zapravo za njihovu dobrobit. Jer, ako nema samozaštitnog ponašanja kod turista, policija ih ne može zaštititi.

Spomenuli ste promet kao drugu najveću sezonsku ugrozu. Prateći policijska izviješća, čini se kako je broj prometnih nezgoda u porastu…

Imate pravo. U prometu na šibensko-kninskom području pogoršala se situacija. Poduzimamo maksimalno preventivne i represivne mjere, pojačali smo nadzor prometnica, naplatu kazni, vidljivi smo na cestama, maksimalno smo bili prisutni, pa opet bilježimo pogoršanje prometa na svim poljima. Povećan je broj prometnih nesreća, broj nesreća s poginulim i ozlijeđenim osobama, broj nesreća s materijalnom štetom… Dakle, svi negativni parametri. To mi je isto posve nejasno. Pored svih prevencija u koje smo uključili čak i građane – imamo popularne jedinice prometne mladeži i prometne redare u Šibeniku, Vodicama, Primnoštenu, Tisnom, Tribunju – bilježimo negativan rezultat.

Kakve su konkretne brojke?

Tijekom osam mjeseci ove godine zabilježili smo 688 prometnih nezgoda, što je u odnosu na isti period lani više za 43,6 posto. Najveći broj prometnih nesreća evidentiran je, dakako, u tri ljetna mjeseca, kada u odnosu na ostale mjesece, broj poraste i za pet, šest puta. Koliko se ove godine situacija pogoršala ilustrira samo podatak kako ove godine u osam mjeseci imamo čak 12 smrtno stradalih u prometnim nezgodama, a lani smo s tom brojkom zaključili čitavu godinu.

PROMETNA NEKULTURA

U kolikoj mjeri turisti sudjeluju u prometnim nezgodama? Dosad je umor uz prekoračenje brzine najčešće kumovao nezgodama?

Umor nam je lani donosio nevolje, osobito na našoj dionici autoceste A1. Ljudi bi vozili čitavu noć i željeli bi do jutra stići na odredište, no onda bi im popustila koncentracija, i dogodilo bi se zlo. Ipak, ove godine umor nije najčešći uzročnik nezgoda. Štoviše, minimalizirali smo broj prometnih nezgoda na autoputu. Zabilježili smo tek onaj slučaj kada je motociklist koji se već bio isključio s A1 na cesti prema Vrpolju iz posve nepoznatog razloga izgubio nadzor nad motorom i poginuo. Ali tu doista nikakva prevencija ne bi mogla tako nešto spriječiti. Kao što nitko od nas iz policije nije mogao spriječiti da čovjek s 89 godina izazove prometnu nezgodu.

Stariji ljudi za volanom bili su jedna od tema Šibenskog tjednika. Što vi o tome mislite, kad smo se već dotaknuli teme?

To je katastrofa. Doista ne razumijem tko nekome od 89 godina dade dozvolu i s kojim obrazloženjem. Prihvaćam da mu lijećnička komisija može potvrditi da dobro vidi ili čuje, ali s toliko godina čovjek jednostavno nema potrebiti refleks da bi bio sudionik prometa. Zato se ne slažem s mišljenjem bilo koje liječničke komisije koja osobu u tim godinama proglasi prometno sposobnom. Neka mi liječnici oproste, ali to ne mogu prihvatiti.

Koliko se sjećam, lani osobe iznad 70 godina starosti prouzročile su čak 20 posto prometnih nezgoda?

Tako je. A policija je tu vezanih ruku. Jer ako liječnici nekoga proglase prometno sposobnim, mi nemamo više pravo glasa. Ali, ponavljam, to ne podržavam i smatram da se treba dobro preispitati.

Što nam se to općenito događa na prometnicama?

Autoput koji je lani bio kritičan pokrivamo 24 sata, a onda se nešto desi na Jadranskoj magistrali. Onda se premjestimo na magistralu, a netko strada na cesti prema Drnišu ili Kninu. Nemoguće je pokriti sve točke, ali mislim da u tome i nije problem, već u prometnoj kulturi, ili nekulturi čija je razina potpuno popustila. Često putujem i vidim da vozači imaju naviku oduzimati prednost, prolaziti kroz crveno, pretjecati preko pune linije. Svi se, kao, negdje žure, a zbog tih pet minuta koje uštede, netko strada. Kao što je u društvu nestalo kulture, morala i lijepog ophođenja, tako se i prometna kultura dramatično srozala. A bez prometne kulture teško je uvoditi red.

Veliki problem u prometu stvaraju prometni recidivisti sa zabilježenih i do 50 prekršaja.

Imamo između 20 i 30 takvih osoba i o njima se vodi sažeta evidencija. Kada ih već ne možemo urazumiti da se na cestama ponašaju u skladu s pravilima, ako zbog ničega tada radi vlastite sigurnosti, onda u dogovoru sa sucima dogovaramo da se njihovo ‘povratništvo’ uzme u obzir prilikom izricanja kazne, pa često provedu određeno vrijeme u zatvoru. Kod ponovno počinjenog prekršaja to bude mjesec dana, a kod ponavljanja kaznenog djela i do godinu dana.

Međutim, nažalost, te ih kazne ne osvijeste?

Nažalost, tako je. I onda se opet vrate na cestu, pa ne poštuju pravilo prednosti prolaza, ograničenje brzine, voze bez dozvole, pretječu preko duple pune trake, voze kroz crveno i čine sliče prekršaje najteže kategorije.

POVEĆALI PREVENCIJU

Vidi li se ovogodišnji problem, osim u statistici nezgoda, i u broju prekršaja u prometu?

U svakom slučaju. Ali iz toga se vidi i koliko smo mi kao policija povećali prevenciju i represiju. Evo, u osam mjeseci zabilježili smo 16.250 prekršaja u prometu, dok ih je lani bilo 15.120. Samo za prekoračenje brzine u prvih osam mjeseci ove godine ispisali smo 5.598 kazni, za prolaz kroz crveno 72 kazne, nepropisno pretjecanje 217. Pijanih za volanom bilo je 618! To je katastrofa jer iz toga vidimo kakva nam je vozačka kultura, kakav je odnos vozača prema okolini, a u konačnici i prema sebi samima.

Činjenica je da se policija u većoj mjeri ove godine orjentirala na gospodarski kriminalitet. No, mislite li da povećanje broja takvih kaznenih djela, koje ste spomenuli, ipak ima veze s krizom i teškim načinom života stanovnika koji se okreću prijevarama?

Dobro pitanje. Kada gledam ‘Insperktora Vinka’ vidim da su prije deset ili dvadeset godina svejedno mito i korupcija bili prisutni u gospodarskom poslovanju, iako tada nije bilo krize. No, vjerojatno je takva pretpostavka na mjestu. Vjerojatno bismo opće stanje kriminaliteta mogli pripisati teškim životnim prilikama. Činjenica jest da ove godine imamo povećanje kaznenih djela gospodarskog kriminaliteta i korupcije, što je svakako značajno.

Spomenuli ste bitno povećanje takvih kaznenih djela. Možemo li biti konkretniji?

U odnosu na lanjskih 70 kaznenih djela, ove godine evidentirali smo 162 takva djela, što je porast od preko sto posto. Bitno je naglasiti da je od tih 162 djela, čak 81 kazneno djelo korupcijsko, zlouporaba položaja i ovlasti, primanja i davanja mita, te trgovanja utjecajem. Činjenica da je šibenska policija uspjela prodrijeti u najzatvoreniji sustav kriminala čiji je korupcija sastavni dio iznimno me veseli. To je zatvoreni sustav u kojem se sve odvija u četiri oka, a odgovaraju i onaj koji daje, ali i onaj koji prima mito, zbog čega je jako teško probiti barijere i dokazati odgovornost.

To je i bio naputak ministra policije?

Tako je. Odavno nam je iz MUP-a stigao naputak kako se sve ne može svesti na Zagreb i njihov PNUSKOK, već kako kod takvih kaznenih djela moramo pripomoći i mi iz manjih centara. Novi ravnatelj USKOK-a Dinko Cvitan također je naglasio da se treba početi rješavati lokalne šerife. Na neki način, djelujući ovako i bilježeći rezultate koje sam spomenuo, mi to i radimo. Podrazumijeva se da je u Zagrebu smješteno gro takvog kriminala, ali to ne znači da ga mi nemamo.

UHODAN TIM ISTRAŽITELJA

Možemo li sažeti kolika je bila šteta u kaznenim djelima ovakvog tipa koja ste evidentirali, odnosno koliko ste nezakonitog novca uhvatili?

Mogu kazati da sam i više nego zadovoljan rezultatom. U odnosu na prvih osam mjeseci 2013. kada je ukupno evidentirana šteta u kaznenim djelima gospodarskog kriminaliteta iznosila 3,7 milijuna kuna, ove godine ona je 13,5 milijuna kuna. Dakle, četiri puta više! Imamo dobro uhodan tim krim istražitelja koji rade dugo godina imaju ogromno iskustvo i znaju svoj posao. S njima sam itekako zadovoljan.

Što je s drogama? Kazali ste da ima više zapljena manjih količina. Zašto je to tako?

Ove godine zabilježili smo gotovo upola manje kaznenih djela zlouporabe droga. No, morate znati da su naši ljudi lani s ulica maknuli ogromnu količinu droge koja se mjerila i u kilogramima, te nekoliko velikih dilera koji su radili na našem području. Očito je prošlo premalo vremena da bi se to crno tržište oporavilo, te droge zapravo više i nema toliko. Vidi se to i iz činjenice da smo ove godine zabilježili više provala u ambulante i zdravstvene ustanove te krađe lijekova koji su supstitut za uživanje teških droga. To nam govori da droge na tržištu nedostaje, te je treba nadomjestiti.

 

OKVIR: Azimut su neki koristili za svoj probitak

Velika panika desila se oko slučaja Azimut. Bila je prozvana šibenska policija koja je intervenirala oko tri ujutro zbog buke i na koncu privela vlasnike zbog remećenja javnog reda i mira. Je li bilo nezakonitosti u postupanju policije?

Ni u kojem slučaju. Radili smo po zakonu i maksimalno profesionalno, a intervenirali smo potpuno opravdano. Ipak, neki su to interpretirali kao klerofašizam ili spregu crkve, politike i policije, a policija je etiketirana kao fašisoidna desnica. Moram ovdje podsjetiti da je policija postupala prilikom osiguravanja javnog skupa u Čavoglavama kada smo podnijeli prijavu po javnom redu i miru protiv organizatora skupa i tada nas se proglašavalo fašizoidnom ljevicom. Istina je da smo zapravo negdje u sredini – nepristrani i profesionalni. Kod naše prve intervencije u Azimutu, a nakon poziva stanara, nismo našli razlog iz kojeg bismo pozivali vlasnike, no sat vremena kasnije, oko tri ujutro, nakon opetovane prijave susjeda, kada su se naši dečki vratili vidjeli su otvorena vrata, povećanu razinu buke i to je bio opravdan razlog za intervenciju. Vlasnicima su pokušali objasniti da krše pravila, ali oni su bili pijani i krenuli su vrijeđati i omalovažavati policajce. Ma, nema te sile koja će me spriječiti da takve osobe ne privedem na obradu, to mi nitko ne može zabraniti. Čudi me kako se nitko u javnosti nije zapitao je li policija postupala po zakonu, već se zdravo za gotovo prihvaća hipoteza koja izaziva kvazi političare i šibensku mladost na ulice.

Međutim, nakon tog slučaja pojavio se govor mržnje u javnosti?

Tako je i to je ružno. Najbolji primjer je komentar Petra Baranovića na Facebooku za kojeg sam predmnijevao da je ozbiljan političar. Napisao je dan nakon incidenta u Azimutu: ‘Večeras sam na piću u Azimutu, možda me i privedu. Dosad nisam imao tu čast’. Neka se ogradi ako to nije njegova misao, ali neki mediji su tako prenijeli. Što reći na takav komentar od čovjeka koji tvrdi da je po vokaciji legalista i zastupa naše građane u Saboru!? To je nevjerojatno, da se ovakve situacije koriste u dnevnopolitičke svrhe, za ubiranje poena na političkoj ljestvici. To neka njemu ostane na ponos i čast.

 

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.