IZA KULISA: Gašenje Trgovačkog suda planira se još od 2010.!

Ne bez razloga, veliki val negodovanja i još veći znak upitnika, izazvala je vijest o gašenju Stalne službe Trgovačkog suda u Šibeniku koji bi se od 1. siječnja 2015. godine trebao pripojiti matičnom uredu Trgovačkog suda u Zadru. Iako ne postoje nikakvi statistički podaci koji bi ovakvu odluku učinili opravdanom, samim tim što je i Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o područjima i sjedištima sudova, koji je 22. svibnja 2014. prošao prvo čitanje u Saboru te je 30. svibnja 2014. zaključeno da se kao prijedlog prihvaća, predviđeno da Stalna služba u Šibeniku Trgovačkog suda u Zadru i ostane u Šibeniku, postavlja se pitanje stvarnih namjera ove sramotne i za gospodarstvo Šibensko-kninske županije katastrofalne najave.
Stvarni razlozi gašenja Stalne službe Trgovačkog suda u Šibeniku još uvijek nisu poznati, no prema informacijama već objavljenima u javnosti, predsjednica Trgovačkog suda u Zadaru Ardena Bajlo izvjestila je Ministarstvo pravosuđa o zadovoljenju svih preduvjeta za pripojenje Stalne službe u Šibeniku matičnom uredu u Zadru, i to odmah. Kako je moguće da se u Saboru raspravlja o gore navedenom prijedlogu zakona o područjima i sjedištima sudova, u kojem je jasno napisano kako Stalna služba u Šibeniku Trgovačkog suda u Zadru nastavlja s radom kao Stalna služba Trgovačkog suda u Zadru, te da isti prolazi prvo čitanje, a da samo par dana nakon toga predsjednica zadarskog suda obavještava nadležno ministarstvo kako su ispunjeni svi preduvjeti za fizičko spajanje dvaju sudova i potpuno gašenje jednog od stupova i temelja, odnosno bazične strukture bilo kojeg grada, Trgovačkog suda u Šibeniku? Dio odgovora na ovo pitanje dade se iščitati iz odgovora glasnogovornika Ministarstva pravosuđa Seregeja Abramova, iz kojeg je vidljivo kako se gašenje Stalne službe šibenskog Trgovačkog suda priprema najmanje od 2010. godine, od dana donošenja Zakona o područjima i sjedištima sudova, ali zbog pomanjkanja radnih prostorija i zadovoljenja tehničkih uvjeta to dosadnije bilo izvedivo.

-Prema Pravilniku o utvrđivanju rokova za osiguranje radnih prostornih, tehničkih i drugih uvjeta u sjedištima županijskih i trgovačkih sudova nastalih spajanjem, rok za spajanje Stalne službe u Šibeniku s Trgovačkim sudom u Zadru istekao je 31. prosinca 2012. godine – stoji u odgovoru glasnogovornika Ministarstva pravosuđa, iz kojeg se može zaključiti kako je spajanje bilo planirano provesti do konca 2012. godine.Treba ovdje podsjetiti kako su nadležni te 2012. godine, kada je šibenski sud izgubio samostalni status javnost uvjeravali kako je riječ tek o formalnosti koja neće ništa promijeniti. Abramov u nastavku,odgovarajući na naš upit, pitanje gašenja šibenskog suda ostavlja otvorenim.- Slijedom navedenog, a uvažavajući sve specifičnosti područja nadležnosti Stalne službe u Šibeniku, priliv predmeta i radnu opterećenost sudaca u Stalnoj službi u Šibeniku, Prijedlog Zakona o područjima i sjedištima sudova koji je u pripremi još jednom će razmotriti status Stalne službe u Šibeniku, kao i nastavak njezinog rada u Šibeniku – navodi Abramov.

DUGO ISKUSTVO GAŠENJA USTANOVA

Nije ovo, nažalost, prvi ovakav ponižavajući čin na koji su Šibenčani, u duhu dobrih Samaritanaca, već navikli. Uvod u srozavanje Šibenika i institucionalnu propast doživjeli smo već na primjerima Pošte, Fine, Carinarnice, HZMO-a, da nabrojimo samo neke od ustanova koje su pod plaštom racionalizacije izgubili samostalna sjedišta. No, gašenje Stalne službe Trgovačkog suda u Šibeniku značilo bi i prvo stvarno zatvaranje jedne državne institucije koja bi, pod još uvijek nejasnim okolnostima, zatvorila svoja vrata u Šibeniku. Sve gore navedene, naime, još uvijek rade i posluju u Krešimirovom gradu, što s Trgovačkim sudom ne bi bio slučaj te bi svi zaposlenici suda na svoja radna mjesta svakodnevno putovali – u Zadar.

O posljedicama za šibensko i cjelokupno županijsko gospodarstvo, ove potpuno besmislene i ničim opravdane fuzije ne treba trošiti puno riječi ali svakako ih treba obznaniti. Brojke su neumoljive i koliko god ih se katkad može upotrijebiti u svoju korist, ovaj slučaj ne traži nikakvo ‘friziranje’ i lažno racionalizirajuće opravdanje. Stalna služba Trgovačkog suda u Šibeniku trenutno zapošljava 13 osoba. Tri suca, osam državnih službenika i dva namještenika. U Zadru je zaposleno 28 osoba i tri savjetnika. Ništa čudno. Zadar je sa svojih 70 tisuća stanovnika, prema zadnjem popisu stanovništva iz 2011. godine, i duplo veći grad od Šibenika. Zadarska županija, iako ne baš za duplo, isto tako je veća od Šibensko-kninske. Suci oba suda u 2013. godini prebacili su svoje norme rješenih predmeta, s tim da su troje šibenskih sudaca normu prebacili za čak 140 posto, uz posebnu napomenu o 4.793 izvanparnična postupka. Kad se svi ovi podaci zbroje, opet dolazimo do pitanja opravdanosti gašenja šibenskog suda.

ŠTO ĆE REĆI PODUZETNICI?

Što bi, i što će na kraju krajeva, na sve ovo reći tri tisuće obrtnika, za čije je predmete nadležan sud u Šibeniku? Što će napraviti bilo tko od vlasnika, članova uprave i ostalih tijela tri tisuće trgovačkih društava i poljoprivrednih zadruga, koliko ih je upisano u Šibeniku i koji bi za bilo kakvu uslugu Trgovačkog suda morali putovati u Zadar? Treba li možda nekome nacrtati da će za sve buduće, da nabrojimo samo neke, spise, akte, prijepise, preslike, kopije, osnivanja trgovačkih društava, promjene članova uprave ili društva te osnivanje jednostavnih društava s ograničenom odgovornošću s temeljnim kapitalom od 10 kuna, putovati u Zadar?O radnoj učinkovitosti šibenskih sudaca i namještenika, koji bi na svakodnevno putovanje potrošili između dva i pol ili tri sata u oba pravca, ne treba ni govoriti, a o troškovima putovanja još i manje.Naime, cijena povratne autobusne karte za do 75 kilometara udaljenog Zadra iznosi oko 100 kuna, što će godišnje izdvajanje samo za putne troškove šibenskih sudaca državu koštati najmanje 312 tisuća kuna. Racionalizacija? Ušteda? Teško. Prije će biti da se radi o nečem drugom.

Spomenimo na kraju i još jedan podatak, koji je nemjerljiv s gubitkom gospodarske i financijske aktivnosti te razvojem Šibenika, ali transparentno pokazuje što nam se u budućnosti sprema. Pripajanjem Trgovačkom sudu u Zadru prije dvije godine, Stalna služba u Šibeniku izgubila je pet svojih zaposlenika. Najavljenim gašenjem, Šibenik će izgubiti još 13 zaposlenih osoba,koji će birokratskim smicalicama povećati smanjenje stope nezaposlenosti u Zadru, a samim time smanjiti broj zaposlenih u Šibeniku.Možda ovako i ne izgleda strašno, ali za Šibenik i cijelu županiju katastrofalne posljedice prvog i, za sada, jedinog gašenja jedne državne institucije, sigurno će biti.

Goran Pauk, Šibensko-kninski župan

-Nikakve povratne informacije iz Ministarstva paravosuđa još nismo dobili vezano za upit koji sam službeno poslao ministru Orsatu Miljeniću i imam dojam kako je iz meni nepoznatih razloga uspostavljen ‘silenzio stampa’. Valjda smišljaju kakav će odgovor poslati, s obzirom na Zakon koji je u proceduri i u kojemu se ničim ne spominje gašenje suda u Šibeniku. Svi podaci koje sam mu naveo pokazuju kako ne postoje valjani razlozi za najavljeno gašenje Stalne službe Trgovačkog suda u Šibeniku i ovu najavu smatram nedopustivom.

Franko Vidović, predsjednik šibenskog SDP-a

-Trebalo bi pitati gospodu iz šibenskog HDZ-a koji su u to vrijeme sjedili u Hrvatskom Saboru zašto su dopustili osnovati Stalnu službu Trgovačkog suda u Šibeniku i pripojiti je Trgovačkom sudu u Zadru, iako su tadašnji rezultati šibenskog suda pokazivali kako za to nije bilo potrebe. Ovo što nam se sad događa odraz je sustavne pljačke dok je HDZ bio na vlasti i sukladno regulativi i pregovorima s EU trebalo je provesti određene reforme. Kako znamo, pravosuđe je bila jedna od važnijih tema pregovora, a nužno provođenje ušteda u svim segmentima ne može se izbjeći kako bi se višegodišnji HDZ-ov lopovluk koliko-toliko mogao sanirati.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.