IZBORNA KUHINJA U županiji pet posto birača uopće nema osobnu iskaznicu!

Policijske patrole već danima obilaze Dalmatinsku zagoru i okolna mjesta, provjeravajući borave li mještani uistinu na svojim adresama. Najmanje 120 ljudi izbrisano je iz MUP-ove evidencije od početka akcije kontrole prebivališta koju šibensko-kninska policija provodi od ove godine. Riječ je o umrlim osobama, izbjeglicama koje od 1990-tih ne borave u Hrvatskoj, a nisu nikad odjavili prebivalište uglavnom na drniškom području. Umrli su u inozemstvu, no njihova smrt nije bila upisana u Maticu umrlih ili rodbina nije obavijestila policiju o smrti. Osam umrlih našlo se na popisu birača, odakle su njihovi podaci također uklonjeni. Brisanje umrlih iz evidencije najlakši je dio posla. Naime, stupanjem na snagu novog Zakona o prebivalištu 29. prosinca 2012., policija diljem Hrvatske tek mora utvrditi koliko građana RH uistinu živi na kućnoj adresi. Cilj novog zakona je prije svega ažuriranje popisa birača, čiji broj nadmašuje posljednji popis stanovništva iz 2011. godine. U Šibensko-kninskoj županiji, primjerice novim popisom iz 2011. evidentirano je 109.320 stanovnika, dok je birača bilo gotovo 13.000 više, odnosno 122.989 birača.

– S obzirom da je zakon stupio na snagu 29. prosinca prošle godine, tek smo na početku posla. Sve što zasad možemo jeste utvrditi boravi li osoba na navedenoj adresi, ali ju ne možemo brisati iz evidencije do isteka roka od godinu dana. Odnosno, možemo ih brisati iz evidencije tek krajem ove godine – rekla je Katica Mihaljević, načelnica Odjela upravnih, inspekcijskih i poslova zaštite i spašavanja PU šibensko-kninske. Naime, sam proces brisanja nije jednostavan. Utvrdi li policija da osoba ne boravi stalno na adresi na kojoj je prijavljena, mora donijeti rješenje o brisanju osobe s te adrese i to rješenje treba dostaviti dotičnoj osobi. Osoba kojoj se dostavi rješenje o njezinu brisanju ima se pravo žaliti MUP-u.

BEZ IDENTIFIKACIJE

Velik je broj onih koji nemaju važeće ili nikad nisu imali osobnu iskaznicu. Rekorder su Civljane u kojima 33,7 posto birača nema osobnu iskaznicu. Ta ja općina zanimljiva i zbog toga što ima 841 birača, odnosno 274 bez osobne, a popisanih je osoba u toj općini na prošlogodišnjem popisu 244. Ista je situacija u općini Biskupija pored Knina s 29,5 posto birača bez osobne, a na trećem mjestu je Ervenik gdje je takvih birača 27,6 posto. Da postotak birača bez osobne iskaznice ima veze s ratom i posljedicama rata vidi se na ostalim ratom poharanim područjima. U Kistanjama osobnu nema 19,5 posto birača, u Kninu 19,2 posto, Kijevu 17,9 posto, a Skradinu 17,2 posto. Kada bismo uvažili da je ovaj, mogli bismo slobodno kazati, civilizacijski problem prisutan samo u spomenutim općinama i gradovima na šibensko-kninskom području, te kada bismo, koristeći podatke iz posljednjeg popisa stanovnika iz 2011. godine, napravili računicu, dobili bismo šokantan podatak kako je u Šibensko-kninskoj županiji čak 5.978 ili pet posto punoljetnih stanovnika s pravom glasa bez osobne iskaznice.

No, ono što pobuđuje najviše zanimanja jeste budući status srpskih povratnika, koji na glasovanje dolaze organizirano autobusima za vrijeme izbora. Policija obilazi i njihove kuće, na kojima su prijavili prebivalište. I dok se Srpski demokratski forum buni zbog takve prakse, a predsjednik SDF-a Veljko Džakula zaključuje kako se ‘obiteljske kuće Srba povratnika oporezuju kao vikendice i tako ih diskriminiraju po nacionalnoj osnovi’, mještani u Dalmatinskoj zagori ne vjeruju da će novi zakon i policijske akcije išta promijeniti.

– Oni bi to mogli riješiti u sat vremena, da hoće. To se radilo, radit će se i opet. U Kninu rade svake godine. Nama je više svejedno – zaključuje Ivo, trgovac bravarijom iz Knina, kojeg smo zatekli u društvu s kolegama na improviziranoj tržnici u Oklaju. Tu su svaki dan, trguju s odjećom, hranom, alatima i kućnim potrepštinama. Satima nisu imali kupca, stoga su se okupili na razgovoru.

– Tu dolaze ljudi glasovati izdaleka koji nemaju veze ni sa čim. Niti tu žive. Zašto ne idu Hrvati iz Vojvodine u Vojvodinu glasati. Nemaju dodira s ovdašnjim životom, s ničim, a dolaze nama krojiti sudbinu – priključio se raspravi Boris, mještanin Oklaja.

– Oni su tu prijavljeni samo zbog mirovina, socijala i glasanja. Njima susjedi odnose mirovinu, al to je najmanji problem. Dječji doplatak i socijalu ne bi trebali primati. Svako toliko ih nema, a onda se pojave neka nova lica – dodala je Blaženka, trgovkinja iz Knina.

24 NEPOSTOJEĆE ULICE U DRNIŠU

Osim pitanja povratnika, komplikacije će izazvati nepostojeće adrese i kućni brojevi. Primjerice, u Drnišu od ukupno 434 ulice u gradu, službeno ih ne postoje 24, a broj birača koji su prijavljeni u tim nepostojećim ulicama je 483. Zatim, broj birača prijavljenih na nepostojećim kućnim brojevima postojećih ulica je 635. Svi oni nemaju pravo glasa na izborima. Drniš tu nije iznimka. U Hrvatskoj službeno ne postoji 2028 ulica u kojima navodno stanuje 88.800 birača. Na nepostojećim kućnim brojevima prijavljeno je 285.216 građana. Nepostojeća je adresa Put kroz Oklaj 79 u općini Promina na kojoj se nalazi malonogometno igralište. No to nije spriječilo načelnika Promine Paula Cotu i još četvero članova njegove obitelji da tamo prijave prebivalište. Tamo se prijavio pri povratku iz Zagreba, jer je na toj adresi nekoć bila u ratu srušena njegova rodna kuća. I dok je prije nekoliko godina Cotino prebivalište na igralištu oslikavalo tek birokratski apsurd, danas bi zbog toga mogao imati i više od neugodnosti. Naime, građani s nepostojećom adresom neće moći glasovati na predstojećim lokalnim izborima u svibnju.

– Cijela općina Promina još uvijek nema donesenu službenu mrežu ulica – nisu određena imena ulica, te gdje koja završava, sve zahvaljujući tome što općinsko vijeće nije obavilo svoj posao. Njihova obveza je bila formirati Komisiju za imenovanje ulica, što dosad nisu napravili – kazao nam je Cota.

 

Ustrojavanje Registra prostornih jedinica

Ministarstvo uprave u suradnji s MUP-om i Državnim geodetskim zavodom radi na formiranju Registra prostornih jedinica po kojima bi se birači identificirali. Cilj je da taj registar vodi i obnavlja Državna geodetska uprava, a ne čak 106 ureda jedinica lokalne uprave kako je bilo do sada, što je otvaralo prostor za manipulacije. MUP-a bi prema tome samo  dodjeljivao adrese koje su u Registru prostornih jedinica, kako se nepostojeće ulice i kućni brojevi ne bi nastavili množiti. Tako će prema novoj metodi postojati dvije evidencije – registar birača i popis birača. Registar je elektronička baza o biračima koji imaju biračko pravo, a popis birača ustrojava se za svake izbore i uključivat će samo one birače iz registra koji zadovolje zakonom propisane uvjete, da imaju važeću osobnu iskaznicu ili su se privremeno upisali ili prethodno registrirali za izbore.


U Drnišu osam stogodišnjaka

Uoči prijevremenih lokalnih izbora u siječnju u Drnišu, na popisu birača našlo se osam stogodišnjaka. Oni su ubrzo, nakon uvida u Maticu umrlih i u evidenciju HZMO-a i formalno brisani s popisa birača.
– Za četvero je utvrđen točan datum smrti, dok jedna osoba dulje vrijeme nije dostavila potvrdu da je na životu, pa joj je HZMO obustavio uplatu prije nekoliko godina, a ona se nije žalila – objašnjenje je Ministarstva uprave. S popisa birača u Drnišu izbrisano je oko 1200 birača.

 

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.