Gradska knjižnica ‘Juraj Šižgorić’ poziva na otvorenje izložbe crteža s motivima Šibenika autora Vladimira Kirin. Otvorenje izložbe najavljeno je za sutra, u četvrtak, 16. listopada, s početkom u 19.30 sati.
Izložba je dio programa obilježavanja kulturne manifestacije ‘Mjesec hrvatske knjige’ koja traje od 15. listopada do 15. studenog.
UZ POMOĆ GRADA I MINISTARSTVA
Kako poručuju iz Knjižnice, riječ je o izložbi 13 originalnih crteža s motivima grada Šibenika iz 1922. i 1923. godine, grafičara, slikara i grafičkog dizajnera Vladimira Kirina (1894. – 1963.)
Uz spomenute crteže na osam kartona, od kojih je pet oslikano s obje strane, bit će izloženi crteži u boji s motivom Doca, mapa Šibenika s 12 izvornih Kirinovih litografija / grafika tiskana u Zagrebu, 1923. godine s predgovorom Ćirila Ivekovića.
Zahvaljujući sredstvima Grada Šibenika i Ministarstva kulture RH spomenuta građa danas je dio Zavičajne zbirke Gradske knjižnice ‘Juraj Šižgorić’.
Spomenuti izlošci otkupljeni su u studenom prošle godine i u travnju tekuće godine od dr. Josipa Kovačića, vlasnika više od dvjesto grafika, crteža, akvarela skica i drugih vizualnih materijala Vladimira Kirina, umjetnika koji je u razdoblju između dva svjetska rata, napominju iz Knjižnice, a prema riječima povjesničara umjetnosti dr. sc.Milana Pelca, iz kataloga izložbe Kirinovih radova u Galeriji ‘Ulrich’ (Zagreb, 2002. godine):
– Znatno utjecao na formiranje vizualne kulture u Hrvatskoj – te je već u svojim počecima – postigao niz vrijednih crtačkih i grafičkih ostvarenja na području vedutistike i knjižne ilustracije.
NIZ VRIJEDNIH OSTVARENJA
U svojim počecima Kirin je – postigao niz vrijednih crtačkih i grafičkih ostvarenja na području vedutistike i knjižne ilustracije.
Tim ostvarenjima pripadaju i mape litografija s vedutama triju gradova: Šibenika, Splita i Trogira, koje su dočekane – s odobravanjem i pohvalama umjetničke kritike – i, naravno, crteži koji su poslužili kao predlošci za izradu tih litografija.
Kad je rjieč o Šibeniku, Kirin je prikazao stari dio grada: Dolac, Goricu, tvrđavu sv. Ane (danas sv. Mihovila), katedralu (unutrašnjost, krstionicu, sjeverni i zapadni portal) i trg ispred nje, crkvu sv. Ivana, prostor ispred Sv. Barbare, spomenik Tommaseu itd., te pogled na grad s mora i s kaštela.
