FOTO: Priča o grafitima u Šibeniku: Izvan okvira klasične umjetnosti

 Slike ili slova na površinama javnog prostora nazivamo grafitima. Ponekad se priznaju kao umjetnički oblik suvremene urbane umjetnosti, a ponekad se smatraju vandalizmom. Međutim, oslikavanje javnih prostora sprejevima u boji, rukom autora koji ima stav i estetski osjećaj, može na specifičan način obogatiti karakter ulice ili prostora u gradu.Grafiti su, u prvom redu, način pokazivanja socijalnih problema, problema općenito ili pokazatelj nečije mašte. U ovom članku posvetit ćemo se samo ovom dijelu-umjetnosti.

2 graf

Neizostavan su  dio suvremene urbane kulture u cijelome svijetu, pa tako i u Šibeniku. Iako u nekim stvarima kaskamo za svijetom i nekoliko desetljeća, ovdje smo, negdje u razini, ako ne i pri samom vrhu, odnosno, ono što možemo vidjeti kod nas, u našem gradu ,sasvim je ‘svjetsko’ i jaaako dobro.Kao jedan od oblika neformalne komunikacije,  imaju neobično veliko kulturno značenje. Naravno, ako iziđemo iz okvira poimanja umjetnosti  kao odlazaka u kazalište i izlaganja djela u prestižnim ustanovama.

MARGINALIZIRANA LIKOVNA FORMA

Njihovo postojanje mijenja uređenje  prostora  i suvremenog življenja. Zašto je onda ova likovna forma, prisutna u našem gradu, gurnuta na rub, marginalizirana, izolirana, često osuđivana i neshvaćena? Te ‘škrabotine’, kako ih nazivaju mnogi, većina nije niti vidjela zapravo, a kamoli prepoznala u njima umjetnička djela vrijedna pažnje.

Kakva je situacija u našem gradu, koliko je jaka grafiterska scena i imaju li ti ljudi prostor i potporu da izraze svoju umjetnost? Specifični smo po tome što nikad nismo cijenili to što imamo, a ako netko ima ideja i volje da bi promijenio stvari nabolje, sluha za to, najčešće-nema. Tek kad nam netko izvana prizna rad ili otvori oči pa progledamo, tek onda se hvalimo ‘domaćom proizvodnjom’. Isti je slučaj i s grafitima. Sve je još u razvoju, ali se razvija.

grafiti

11 graf

– Grafiterska scena u Šibeniku počela se razvijati krajem 90-ih godina. Iznjedrila je nekoliko kvalitetnih writera. Grad je dosta godina stagnirao, dijelom zbog odlaska mladih na školovanje,dijelom zbog nerazumijevanja gradskih vlasti za njihove potrebe,odnosno legalnim prostorom i zidovima na kojima bi izrazili sebe, bez straha od kaznenih i prekršajnih prijava – pričaju nam grafiteri.

MOTO: ULJEPŠATI, A NE UNIŠTITI PROSTOR

Njihova je umjetnost potisnuta iz užeg centra grada, iz jednog razloga-poštuju kulturnu baštinu i ne oskvrnjuju kulturne objekte. Jer njihov moto nije da unište, već da uljepšaju prostor, samim time i samo življenje. I ne pretjerujemo.
Kod nas, nažalost, crta se po zapuštenim prostorima, vojarnama u okolici grada jer, jednostavno, nema prostora koji bi im se dao na ‘korištenje’ , odnosno , prostora na kojem bi se izrazili.

grafiti 5

9 graf

Šibenik je legalno, skupno organizirano crtanje grafita prvi  put dobio 2000. godine na Vidicima  (iza škole ). Nakon toga bilo je nekoliko manjih jamova u krugu zgrade Gimnazije. Unatrag nekoliko godina ispred Krešimirova doma crtalo se na gips pločama koje su se prodavale, a novac je darovan u dobrotvorne svrhe. Zadnji grafiti jam održan je prošle godine na Poljani, u  suradnji Šibenske udruge mladih, Glazbene udruge Šibenski kanal i udruge P.A.R.K. Kako smo načuli, tijekom ljeta trebao bi biti organiziran jam u kojem bi snage odmjerili hrvatski grafiteri i street artisti na javnim gradskim površinama, a sve u cilju informiranja, upućivanja u taj svijet umjetnosti, ali i da se urede,  ožive javne površine i tako uređene uvedu u turističku mapu grada Šibenika.

POVEZATI GRAFITE I TURIZAM?!

6 graf

Može li grafiterska umjetnost kao takva privući mlade ljude, turiste koji bi ciljano dolazili u Šibenik upravo zbog toga? Možemo li povezati grafite i turizam? Grafiterska umjetnost spremljena u turističku mapu grada privući će,zasigurno, mlađu populaciju. Od svega navedenog dala bi se osmisliti itekako dobra turistička ponuda, a ujedno oplemeniti prazni zidovi i prostori u gradu. Uvijek smo se predstavljali kao grad djece i mladih. Mladima treba prostora da pokažu što znaju. Šteta je da njihov talent propada,da ga nitko ne primijeti. Grad se može oživjeti na stotine načina. I slikom, i pismom. Ali najprije djelovanjem. Dozvolimo i ovim umjetnicima da daju gradu dio sebe. Jer  ovdje ima mjesta za sve.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.