Italija se zatresla, deseci stanovnika ostali su zatrpani i ruševinama, Talijani su u strahu. Panika je zavladala i u Hrvatskoj, u dalmatinskim gradovima koji nisu građeni da bi podnosili jače potrese, niti su u infrastrukturnom stanju koje bi trpjelo seizmičku aktivnost. No takav je scenarij, tvrde stručnjaci, itekako moguć. Štoviše, seizmolozi kažu kako je samo pitanje vremena. Pogodi li potres Šibenik, najviše bi stradale stare gradske četvrti Dolac i Gorica. Objekti u tim četvrtima su stari, konstrukcijski nisu ojačani, te bi se zbog trešnje jednostavno urušili. Međutim, seizmički najugroženija područja nisu na srednjem već na južnom Jadranu, točnije od Stona do Dubrovnika, zatim područje Rijeke, posebice oko Senja, te područje grada Zagreba. Može li se predvidjeti potres pitali smo prof. dr. sc. Marijana Heraka, vodećeg hrvatskog seizmologa, s Geofizičkog odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu.
PUNO POTRESA
– Ne možemo predvidjeti potres, možemo samo reći gdje su mjesta potresne opasnosti. Potres koji je zadesio Italiju nije jak i sigurno će se dogoditi i u Hrvatskoj. Činjenice nam govore da nakon svakog jačeg potresa uslijede slabiji, pa što je potres veći, ima više naknadnih potresa. Stoga, mogu sa sigurnošću reći da će se Italija još tresti – kaže Herak. Otkriva da su najopasniji potresi s epicentrom na kopnu, posebice oni s plićim žarištem i blizu naseljenog mjesta.
– Hrvatska se mnogo puta tresla kroz povijest. Svi se sjećamo 5. rujna 1996. godine, kad je zatreslo Ston. Oštećeno je mnoštvo stambenih i javnih objekata koji su se godinama obnavljali. Ove godine obilježeno je 50 godina stravičnog potresa u Makarskoj. Inače, najjači potresi na šibenskom području u novije vrijeme oni su iz 1923. i 1924. godine od kojih je najjači bio intenziteta sedam stupnjeva MCS ljestvice – priča Herak. Naglašava da, iako ne mogu predvidjeti potres, mogu znati gdje se najčešće događa. Baš na jednoj takvoj karti Herak je sa suradnicima radio nekoliko godina. Rezultat, u travnju objavljena najnovija karta opasnosti od potresa.
– Karta je izrađena na osnovu više od 40 tisuća potresa u Hrvatskoj i susjednim zemljama, a podaci idu čak 135 godina u prošlost zaključuje – Herak.
Inače, seizmološka predviđanja govore kako je najveća moguća magnituda potresa u Hrvatskoj, 7,5 prema Richteru i baš takav potres 1667. godine pogodio je Dubrovnik. Život je tada izgubilo pet tisuća ljudi i grad je bio gotovo cijeli uništen. Što je sa Šibenikom? Krešimirov grad spada u sedmu potresnu zonu, što je po riječima šibenskog arhitekta Tomislava Krajine, itekako opasna zona.
NOVE ZGRADE IZDRŽLJIVE
– Za Šibenik i cijelu Hrvatsku je specifično da su se seizmički propisi počeli koristiti tek 1963. godine, nakon razornog potresa u Budvi. Stoga, bi u slučaju potresa magnitude od 6,3 prvo stradao stari dio grada, svi zidani objekti, dok nove zgrade mogu izdržati razorne potrese (7 ili 8 stupnjeva), osim ako se netko nije preračunao kod gradnje. Interesantno je i da je palača Draganić u centru grada seizmički sanirana, zgrada ‘Dedinje’ je sigurna – nabraja Krajina. Ističe da sva novogradnja, ako je građena po propisima, treba izdržati i najjače udare potresa.
– Zgrada Općine, primjerice, građena je na mulju, kolodvor na nasipu. Što to znači? Pa, uslijed potresa, ako imate mekanu podlogu, manja je seizmička opasnost – dodaje Krajina, ističući u šali da po tome kolodvor ispada najsigurnija zgrada u Šibeniku. Po procjenama Seizmološkog zavoda, maksimalni intenzitet koji bi mogao zadesiti naše područje, posebice Dalmaciju kreće se od 6,3 do 6,7 po Richteru (devet do deset od maksimalnih 12 po Mercallijevoj ljestvici), što uključuje sigurno materijalnu štetu, odrone kamenja, nastajanje pukotina, ali i vrlo vjerojatne ljudske žrtve.
Karta opasnosti
Karta opasnosti od potresa koju je uz potporu Hrvatskog zavoda za norme i Geofizičkog odsjeka PMF-a izradio prof. dr. Marijan Herak sa suradnicima s Geofizičkog odsjeka PMF-a u Zagrebu govori da Metković, Ston, Dubrovnik, Zagreb, Novi Vinodolski i Senj imaju najveću opasnost od potresa, dok oni najmanje prijete istočnoj Slavoniji, Lici, Banovini, Kordunu, Lonjskom polju i Moslavini te Istri.
Kako su potresi u vremenu na karti razdijeljeni po Poissonovoj razdiobi, njihovo događanje na određenom mjestu nema nikakve pravilnosti te vrijeme budućeg potresa ni na koji način ne ovisi o tome kada se dogodio prethodni potres. Povratna razdoblja, dakle, imaju smisla samo za procjenu ukupnog broja potresa koji se mogu očekivati tijekom nekog duljeg razdoblja, ali ne i za procjenu vremena u kojem će se oni dogoditi.
