Joško Šupe: Gat Vrulje mogao bi dovesti i do 100 tisuća gostiju po sezoni!

Svi građevinski radovi na šibenskom gatu Vrulje su gotovi. Investicija teška gotovo deset milijuna eura, plus PDV, vrlo brzo i formalno-pravno privest će se svom kraju, barem što se tiče prve faze projekta kojom je predviđeno stavljanje u funkciju dva nova gata za domaći otočni promet, te dva nova gata za međunarodni promet, namjenjenih prvenstveno kruzerima. Cijela slika novog dijela šibenske rive bit će ipak upotpunjena izgradnjom putničkog terminala, a za taj dio čekaju se ponude privatnih investitora. No, i bez terminala gat Vrulje u potpunosti je spreman za prihvat brodova i putnika, a do samog čina svečanog otvorenja preostaje još samo jedan korak, odnosno dobivanje uporabne dozvole, kojim će se i na papiru, za grad Šibenik i cijelu županiju, zatvoriti jedna velika kapitalna investicija. O svemu ovome razgovarali smo s Joškom Šuppom, direktorom Lučke uprave Šibenik, inače, ustanove nositelja investicije.

Čini se kako je sve spremno i za papirnato puštanje u rad gata Vrulje. Kad možemo očekivati dobivanje uporabne dozvole?

Što se nas tiče, sve je spremno. No, kroz ovaj mjesec, listopad, sigurno očekujemo dobivanje uporabne dozvole.

Što Šibenik dobiva novim gatom?

Šibenik dobiva jedan novi prekrasan prostor, jedno novo lice luke, kakav sam grad i zaslužuje. Što se tiče funkcionalnosti, dobili smo dva nova gata na koje se planira prebaciti sav domaći promet za naše otočane. Tu bi imali sav komod što se tiče pristupa, ukrcaja i iskrcaja, jer svi znamo kako je život na otoku najvećim dijelom ovisan o onome što se donese s kopna. S te strane omogućili smo da taj dio gata pruži najveći mogući komod za otočane, ali ovdje još jednom želim apelirati na ljude koji zloupotrebljavaju taj prostor, i ostavljaju svoje automobile na tom dijelu gata, da radi otočana ne koriste našu dobru volju, jer taj dio je namijenjen prvenstveno otočanima i njihovim potrebama. S druge strane, konačno smo dobili i dva gata za prihvat brodova u međunarodnom prometu, kako kruzera, tako i, ja se nadam danas-sutra, nekog trajekta ili ro-ro broda. U tom dijelu sve je napravljeno u skladu i prema zahtjevima carine i policije. Znači, imamo ograđeni prostor koji je carinska zona, ulaskom u šengen to će biti i prostor za međunarodnu kontrolu, a veliki su i sigurnosni standardi pojedinih kruzerskih kompanija koje  ćemo po strogim međunarodnim normama na gatu Vrulje i zadovoljiti.

Kada govorimo o strogim standardima, upravo smo bili svjedoci jednog takvog primjera. Možda ne bi bilo loše javnost upoznati sa činjenicom koja se već događala i u budućnosti neće biti rijetkost, a to je sidrenje kruzera ispred grada umjesto privezivanja na sam gat. O čemu se konkretno radi?

Kapetan broda je taj koji je u potpunosti odgovoran za sigurnost putnika i broda vrijednog nekoliko stotina milijuna dolara. On ima protokole kojih se mora pridržavati, a prema njima, prilikom dolaska u luku, brzina vjetra je faktor koji mu nalaže odabrati najsigurniju poziciju za vez. Kako smo vidjeli jutros, kapetan je odabrao da ide na sidro jer u slučaju pojačanja vjetra može sigurno napustiti luku. Koliko god je Šibenik s jedne strane prirodno zaštićen, i gledajući kanal sv. Ante, jedinstven, toliko je sam kanal i otežavajuća okolnost, jer kapetani često ističu da se nalaze kao u ‘trapuli’. Ključ svega je sigurnost i mi to moramo poštivati.

JEDINSTVEN GRAD

Kako se naći na karti kruzerskih kompanija i koliko je uopće zahtjevan proces dovođenja kruzera na određenu destinaciju, konkretno u Šibenik?

Ključ svega je prvenstveno infrastruktura, a nakon toga dolaze sadržaji koji će gostima biti zanimljivi. Kruzerske kompanije imaju više odjela koji se bave planiranjem, a jedan od njih je i odjel koji radi destinacijski menadžment. Oni odabiru gradove koji su dovoljno atraktivni da budu na popisu destinacija i stavljaju ga u svoj itinerar. Po tome je Šibenik jedinstven, ne treba trošiti puno riječi na to, i to je svakako naš veliki potencijal. S druge strane su tehničke mogućnosti luke, i to je dio odjela koji gleda pristupačnost broda, sigurnost svih operacija prilikom uplovljavanja i isplovljavanja broda. Mislim da smo završetkom ove investicije ispunili te preduvijete i da je sad na nama jedan veliki zadatak, valorizirati ovo što nam je država osigurala i omogućila. No, kako smo u jednu ruku nagrađeni jedinstvenim i na ovom dijelu Jadrana najljepšim prirodnim fenomenom, kanalom sv. Ante, tako nam je s druge strane nešto i oduzeto. To je limitiranost duljine broda koji može kroz njega proći. Kompanijama je jako bitno da radi kratkih izleta koje organiziraju što brže te operacije i naprave, a mi smo limitirani duljinom brodova koje možemo prihvatiti. Prema podacima svega deset posto svjetske kruzing flote brodova mi možemo zadovoljiti, pa su naše ponude Šibenika kao atraktivne destinacije i išle prema onim kompanijama koje u svojoj floti imaju brodove koji mogu proći kroz kanal. Dugotrajan je to proces i itinerari se dogovaraju i nekoliko godina unaprijed. Važno je napomenuti kako se mi nalazimo i između dvije destinacije, Split i Zadar, koji nemaju ovakvih ograničenja, pogotovo Zadar koji ima, ja bih rekao, jednu stvarno megalomansku investiciju, luku Gaženicu, i na nama je da se  izborimo za svoj dio kolača. Jednostavno moramo biti bolji i kvalitetniji od njih, a luka Šibenik zaštitini znak visokog standarda, pružanja usluga i izvrsnosti. Sve ovo ne treba opet gledati isključivo kroz prizmu prihoda Lučke uprave, jer je multiplikacijski efekt na sve ljude direktno i indirektno uključene, jako velik. Od ljudi koji privezuju brodove, agenata, turističkih kompanija, turističkih vodića do svih ostalih u nizu koji ostvare benefit dolaskom kruzera.

Tko bi po vama trebao sudjelovati u stvaranju slike Šibenika kao poželjne kruzerske destinacije?

Najvećim dijelom Lučka uprava kroz visoke i kvalitetne standarde o kojima bi kapetan i posada upoznali svoje putnike, a nakon toga svakako Grad Šibenik sa sadržajima uključenim u ponudu i ostale institucije. S Turističkom zajednicom Grada Šibenika i Županije imamo odličnu suradnju, pa smo tako prošle godine za goste s kruzera zajedno napravili i jedan mali sajam autohtonih proizvoda, a iako nas je baš taj dan uhvatilo ružno vrijeme s kišom, reakcije gostiju su bile odlične. Ove godine smo opet sve goste s kruzera koji su došli u Šibenik na uskršnji ponedjeljak, darivali prigodnim poklonom, a ono što u budućnosti planiramo napraviti je suradnja sa svim ugostiteljima, obrtnicinma, vlasnicima suvenirnica, trgovačkih radnji i prodavaonica, osmisliti jednu kartu pomoću koje bi se gosti lakše snalazili u Šibeniku, a svi oni bi ponudili određeni popust gostima s kruzera.

Koliko traje sezona dolazaka gostiju kruzerima?

U pravilu počinje negdje oko Uskrsa, a završava sredinom desetog mjeseca, s tim da koncem i početkom godine imamo dva broda, Atenu i Artemis, koji su naši česti gosti. Slijedeću godinu počinjemo baš s jednim od njih, koji je tu za Novu godinu, a sama sezona počinje u trećem mjesecu. Dolazi nam jedan novi brod, Berlin, koji će u Šibenik uploviti pet puta kroz treći i četvrti mjesec 2015. Prema najavama očekujemo duplo veći broj dolazaka gostiju u odnosu na ovu godinu.

Možete li nam kazati koliko kruzerskih gostiju je bilo ove godine u Šibeniku?

Još uvijek nismo završili sezonu i ne bih vam točno mogao kazati, ali što se tiče broja uplovljavanja imat ćemo veći broj od prošle godine, dok je broj putnika osjetno manji. Razlog je nedolazak kruzera Thompson koji je u svrhu ispitivanja ove godine odabrao Zadar kao svoju destinaciju, ali nam se dogodine vraća i za sada je potvrđeno sedam njegovih uplovljavanja. Cilj nije ganjati brojeve, cilj je podizati razinu i kvalitetu usluge, te ponudom grada doći do većeg broja kruzera u gradu, a samim tim i do ostvarenja onoga što je država zacrtala kao osnovni cilj ove investicije, potaknuti gospodarski razvoj grada Šibenika i svega onoga što se na to veže.

INTERES INVESTITORA

Vratimo se na malo na onaj dio koji bi praktički značio i završetak cijelog projekta gata Vrulje, a to je putnički terminal. Kada bi se mogao očekivati početak radova na tom projektu i kakav je bio odaziv na poziv za iskazivanje interesa ulaganja u terminal?

Na poziv se javio jedan zainteresirani opereter, ali jako bitno za naglasiti je da vi, kako biste nekog zainteresirali, morate imati određene brojke. Dokumentacija za izradu natječaja je spremna i na nama je da pronađemo način kako privući investitore. Sigurno ćemo ići i u drugu fazu objave poziva, ali koliko god da nam je bitna izgradnja terminala, nije nam primarna. Primarno je da budemo prepoznati, da konačno imamo svu infrastrukturu, siguran i ograđen vez, sve operacije koje moraju biti tu. Terminal je nadgradnja koja bi svemu dala dodanu vrijednost.

Maloprije ste kazali kako ganjanje brojki nije osnovni cilj, ali za privlačenje investitora koji bi novac uložio u terminal, brojke su jedini pokazatelj i mamac za ulaganje. Koliko Šibenik može primiti gostiju i koliki je kapacitet koji se preko gata Vrulje može podnijeti?

Prošle godine u Šibenik je došlo oko 30 tisuća gostiju, dok će ove biti oko 15 tisuća. Optimum koji bi se mogao napraviti je oko 100 tisuća gostiju, ali moramo učiti na greškama drugih gradova i stvarati pozitivnu klimu da nam se ne dogodi ono što se događa u Dubrovniku. Neki brodovi kroz sedmi i osmi mjesec namjerno izbjegavaju Dubrovnik baš zbog prevelikih gužvi, a čujemo kako se i u Splitu stvaraju gužve koje brodare i goste odvlače iz tih mjesta. To je ono što bi svakako željeli izbjeći, a mislim kako se nama to jednostavno neće dogoditi upravo zbog kapaciteta brodova koji mogu uploviti u Šibenik. Osim toga, sama pozicija gata Vrulje omogućuje brz i kvalitetan pristup, kako staroj gradskoj jezgri, onima koji se odluče na razgledavanje grada, tako i onima koji autobusima idu na izlete, jer do auto ceste ima samo sedam kilometara. Mi u Šibeniku nemamo velike gužve i to vidimo kao našu veliku prednost. Uz to nalazimo se u centru Jadrana, uz Nacionalni parka Krka, na dohvatu su nam i nacionalni parkovi u ostalim županijama, Plitvice, Paklenica i park prirode Vransko jezero, a jedna smo od bližih, ako ne i najbliža i najbrža destinacija za Međugorje koja je jako bitna za Talijane. Premda nam nije osnovna djelatnost baviti se kreiranjem sadržaja za goste, želja nam je da svima koji dođu u Šibenik ponudimo i predložimo ono najbolje što imamo, pa ćemo tako za putnike koji na kruzerima imaju bickle, a primjetili smo da ih pojedini kruzeri imaju, organizirati turističku turu vožnje bicikla šetnicom kroz kanal do tvrđave sv. Nikole, preko Solarisa nazad na brod. To bi nam mogla biti još jedna prednost u odnosu na druge destinacije.

S obzirom da se radi o privatnom ulaganju, koje bi sadržaje trebao zadovoljiti putnički terminal?

Pa, što se tiče aspekta normi, mora imati prostor u kojemu će se raditi carinske formalnosti, kako od strane policije tako i carine. S druge strane, bilo bi logično da terminal povuče institucije, poput kapetanije, brodskih agenata, prodaje karata za domaći promet, ugostiteljski i komercijalni sadržaji svakako, a ako investitor ima ambicije zašto ne, i neki manji hotel. Prostora ima dovoljno, radi se o šest tisuća metara četvornih za koji je ishodovana lokacijska dozvola. Naravno, sam projekt se prema želji investitora može i modificirati, ali prema našim projektima trebalo bi se raditi o jednom reprezentativnom objektu, kao što je uostalom i sama riva.

NAJVAŽNIJI PROJEKT

Možemo li kazati kako je ovo najvažniji projekt koji je pod  Lučkom upravom Šibenik?

Za sada, da. Moram istaknuti kako je ovo projekt koji je započeo moj kolega i predhodnik na čelu Lučke uprave Šibenik, gospodin Marijan Petković, i koji je de facto otac kruzing turizma u Šibeniku. Ovo je projekt koji je on zamislio, a ja sam dobio čast da ga privedem kraju. Osim ovog projekta, imamo i projekt koji se tiče teretnog dijela luke, a to je spojna obala Rogač-Dobrika. Imamo lokacijske dozvole, projektna dokumentacija je pripremljena i uređenje prometnica unutar same luke. Sve je što se toga tiče spremno, i sada se trebaju pronaći samo modeli financiranja. Drugi dio bi bio proširenje lučkog područja, sukladno sa strategijom pomorskog razvoja Republike Hrvatske koji Šibenik vidi kao luku za ekskluzivne i boutiqe brodove, čime bi se malo proširila ova naša prekrasna šetnica, ali o tom potom.

 

 

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.