Kod Gospe o’ Tarca pronađeno desetak grobova starih Kurnatara

Iako se krški krajolik kornatskog otočja ‘golom’ oku čini negostoljubiv pa samim time i nepristupačan ljudskoj nozi, stvarnost je posve drugačija. Prvi tragovi o prisutnosti čovjeka na Kornatima sežu daleko u doba neolitika. Kroz ljudsku povijest otoci kornatskog arhipelaga gotovo su uvijek bili naseljeni, a na tragove tih naroda nailazimo stoljećima kasnije. Kornate su naseljavali Iliri, Rimljani, a potom i Bizantinci, o čemu svjedoči utvrda Tureta iz šestog stoljeća, podignuta na najvećem od svih otoka – Kornatu.

Upravo je Kornat s bizantskom utvrdom Tureta, starokršćanskom trobrodnom bazilikom u podnožju utvrde, tragovima temelja nekadašnje zgrade u blizini crkve za koju se pouzdano ne zna radi li se o samostanu templara ili benediktinskom samostanu, te pripadajućim podmorjem, odnosno potopljenom lučicom, poprište velikog arheološkog istraživanja.

SREDNJOVJEKOVNI MOL NA OSTATCIMA ANTIKE

Nakon što su Tureta i šire područje snimljeni korištenjem moderne tehnologije, odnosno metodom trodimenzionalnog terestričkog laserskog skeniranja, ove su godine na istoj lokaciji započeta arheološka istraživanja, a prikupljeni podaci ekipi na terenu dali su misliti.

Podsjetimo, istraživački projekt financira Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Javna ustanova Nacionalni park Kornati, a zajednički ga provode djelatnici Sveučilišta u Zadru, Zavod za geomatiku Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te Konzervatorski odjel u Šibeniku, kao i Muzej grada Šibenika, dok su voditelji projekta Tomislav Fabijanić i Irena Radić – Rossi.

– Doista smo lijepo napredovali od prošle godine jer smo sad  već započeli arheološka istraživanja, što je svakako korak naprijed. Istovremeno se radilo na sve tri lokacije. Snimanje koje je obavljeno još prošle godine dalo je neke nove rezultate, a detaljnom dokumentacijom tih nalaza došlo se do nekih novih zaključaka – otkrila nam je mr. sc. Radić – Rossi. Na lokalitetu su pronađeni komadi prapovijesne keramike, ulomak rimske opeke s pečatom izrađivača, te ulomak amfore koji datiraju iz 1. stoljeća prije Krista, što dovoljno govori o tome dokle seže ljudska povijest u kornatskom otočju, koliko smo o njoj dosad znali, te što Kornate čeka u budućnosti na planu razvoja kulturnog turizma.

– Možda je najvažnije od svega da su ostatci pronađeni oko crkvice Gospe O’ Tarca pokazali kako se radi o nalazima koji datiraju iz četiri različita doba, a istraživanja unutar utvrde Tureta otkrila su neke nove strukture poput tragova ulaznih vrata, stubišta, dijelova podnice – objašnjava Radić – Rossi, dodajući da je istražena tek jedna trećina unutrašnjosti utvrde, te da je potrebno istu lokaciju istražiti do kraja. Također, zanimljivo je da su istraživanja podmorja, spomenute potopljene lučice, otkrila srednjovjekovni mol sagrađen na ostatcima antike.

Arheološki lokalitet na otoku Kornatu trenutačno izaziva veliku pozornosti i zanimanje struke i javnosti, a s obzirom da se radi o dosad nedovoljno istraženoj lokaciji, arheolozi će još neko vrijeme imati pune ruke posla. Naime, na istom je mjestu pronađeno nekoliko grobova, čak njih desetak.

– Najvjerojatnije je riječ o grobovima ljudi koji su tamo živjeli, a kako se tamo nalaze ostatci samostana, očito je da bi ih moglo biti još. Ima i ostataka nekih novih građevina, ali potrebno je sva istraživanja dovesti do kraja – napominje voditeljica istraživanja.

BUDUĆNOST ĆE POKAZATI

Pred arheolozima i ostalim stručnim vodstvom još su mjeseci i mjeseci rada, a koliko će posla biti obavljeno ovisit će o financijskoj injekciji Ministarstva kulture RH, te o nastavku suradnje sa šibenskim Muzejom i Konzervatorskim odjelom.

– Za šibenski Muzej ovo bi bio jedan od važnijih projekata, no kako je kompleks u doista lošem stanju prvo ga je potrebno obnoviti i sačuvati – poručuje Radić – Rossi.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.