Kupanje na Banju ipak opasno za zdravlje?

Što je onečišćeno u Crnici – more, tlo ili zrak, znanstvenici se ni danas, 20 godina nakon gašenja bivše Tvornice elektroda i ferolegura, nikako ne mogu složiti. Na području TEF-a postoji još uvijek bezopasna silikomanganska troska ali i nesanirani toksični otpad, koji je u nekoliko hrpi nezaštićen izložen stotinjak metara od nove plaže. Otrovne čestice putem kiše i vjetra raznose se okolišem, tvrde znanstvenici i ekolozi, koji su zgroženi činjenicom da je gradska vlast, koalicija SDP-HNS, bez detaljnih ispitivanja u blizini otvorila plažu Banj. Gradske vlasti tvrde da su prilikom izgradnje postupile odgovorno, na temelju znanstvenih podataka, te da je plaža pogodna za kupanje. Glavni argument – na Banju nikad nije bilo toksičnog otpada, već samo dokazano bezopasna troska. Što se njih tiče, ako i postoji onečišćenje, podvodne struje rijeke Krke na tom području, dovoljno ga brzo očiste. Znanstvenici, pak, tvrde da situacija nije čista, jer je toksični otpad preblizu plaži, smješten tek stotinjak metara dalje od kupača. Građani raspravu prate s nepovjerenjem. U interesu javnosti nastojali smo objektivno posložiti i preispitati postojeće argumente struke i politike.

Najjači gradski projekt – plaža Banj

Plažu Banj gradske vlasti odlučile su izgraditi na temelju elaborata Instituta Ruđer Bošković, završenog u travnju 2011. godine. Kao najjeftinija, vrijedna 70 tisuća kuna ponuda Instituta izabrana je na javnom natječaju, a elaborat je sedmeročlani tim završio u četiri mjeseca. Vodio ih je Neven Cukrov, znanstveni suradnik Instituta, pri Zavodu za istraživanje mora i okoliša, u laboratoriju za fizičku kemiju tragova. Tada su, kaže nam, istražili šest parametara koje je naručitelj projekta, Grad Šibenik, zadao u natječaju. Svi ti dokumenti, uključujući elaborat, dostupni su na internetu.

– Na temelju zahtjeva Grada Šibenika i procjena njihovih službi, nastalih na prijašnjim studijama za marinu Mandalinu, Vrnažu i dr. istražili smo vodu i morski sediment, te čak i radioaktivnost, koja me s obzirom na tamošnju proizvodnju, najviše brinula. Srećom, svi pokazatelji bili su ispod graničnih vrijednosti. Mogu reći da je Banj vjerojatno jedina plaža u Hrvatskoj na kojoj je obavljeno toliko istraživanja i bez problema bih se kupao tamo. Zahvaljujući jakim riječnim i morskim strujanjima, morsko dno je sigurno čisto – rekao je voditelj studije Neven Cukrov.

Ukratko, elaborat je pokazao da nema nikakve opasnosti za kupače, te da su morska flora i fauna potpuno zdravi.  Međutim, testirani su samo teški metali, ne i potencijalno onečišćenje fenolima, PAH uglikovodicima i mineralnim uljima. Upitan zašto je to izostavljeno iz elaborata, Cukrov tvrdi da Grad Šibenik to nije tražio u natječaju, vjerojatno na temelju prijašnjih ekoloških studija o sanaciji otpada.

U ime Grada Šibenika, direktor TEF-a Krešimir Šakić, kaže slijedeće.

– Nakon što je odabrana najpovoljnija ponuda za ispitivanje pogodnosti lokaliteta Banj za izgradnju gradskog kupališta, u dogovoru g. Nevenom Cukrovom koji je bio nositelj projekta, određene su lokacije i metodologija ispitivanja. Pri tome se, naravno, rukovodilo preporukama g. Cukrova i ostatka njegovog tima o tome koje je parametre potrebno ispitati. Uvažavajući činjenicu da su znanstvenici Instituta Ruđer Bošković ti koji su relevantni za utvrđivanje parametara koje je potrebno testirati sukladno hrvatskom zakonodavstvu i znanstvenim načelima, gradska uprava Grada Šibenika uvažila je sve njihove sugestije – rekao je Šakić, prebacivši lopticu Institutu Ruđer Bošković.

Šakić dodaje u svom odgovoru kako je važno napomenuti da nije postojala zakonska obveza provođenja ovakvih ispitivanja, već su ona rezultat visokih standarda koje ova gradska uprava ima u zaštiti zdravlja svojih građana, te da ovu razinu ispitivanja kvalitete mora i tla vjerojatno ne posjeduje ni jedna plaža kako u Šibensko-kninskoj županiji tako ni u ostatku Hrvatske. Istina je da ne postoji zakonska obveza ovakvih ispitivanja u Hrvatskoj. Za otvaranje plaže dovoljno je, prema postojećim propisima, imati potvrdu o zdravstvenoj ispravnosti mora mjerodavnog Zavoda za javno zdravstvo koji testira more na fekalne bakterije.

Studija Eco Ine preporučuje monitoring PAH-ova

Kada je riječ o ekološkim studijama, ono što je bitno, jeste da ne postoji nikakvo detaljno istraživanje o mogućem utjecaju toksičnog otpada na širi okoliš – otrovnih kemijskih spojeva fenola, PAH ugljikovodika i mineralnih ulja, koji su na području TEF-a nastali kao nusprodukt proizvodnje, te su i danas tamo, nesanirani.

Također, ne postoji nikakav dokaz da se kemikalije prenose na plažu, već postoje samo pretpostavke.

O sanaciji razglabale su tijekom deset godina detaljno dvije ekološke studije – prvu i najvjerodostojniju napravila je u rujnu 2002. tvrtka Eco Ina, a drugu i diskreditiranu brojnim aferama, tvrtka APO u siječnju 2007. godine. Stručni krugovi danas ju ne smatraju vjerodostojnom zbog niza afera organiziranih pod paskom Vinka Mladinea, bivšeg direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, uz čiji su blagoslov tvrtke MLM i zadarska Sirovina odvojeno u dva različita procesa sanirale trosku i toksični otpad. Izvukli su novac, no posao je zapeo, a sve je obustavljeno dolaskom USKOK-a koji i danas provodi istragu. Studija Eco Ine, nastala 2002. i dopunjena kasnije, na više mjesta ističe kako detaljna istraživanja o fenolima i ostalim otrovnim kemijskim spojevima nisu nikad napravljena, te da nema podataka o tome kako su utjecali na okoliš. U istoj studiji, doduše, provedena su mjerenja na području najviše točke zagađenja, kod kanalizacijskog ispusta u bivšoj luci TEF, gdje nisu pronađena onečišćenja iznad graničnih vrijednosti. Međutim, na str. 76. iste studije, Eco INA preporuča povremeni monitoring na PAH ugljikovodike morskog sedimenta baš zbog planirane izgradnje rekreacijske zone i plaže na tom području.

Krešimir Šakić, direktor TEF-a objašnjava kako se preporuka odnosi isključivo na poziciju kod kanalizacijskog ispusta, na kojem su mjerenja ionako pokazala da su onečišćenja ispod granice, a Banj nikad nije bio onečišćen.

– Zato nije bilo nikakve potrebe da radimo dodatne studije. Onečišćenja na Banju nema, tamo je isključivo bila troska – zaključuje Šakić.

Ekolozi i neki znanstvenici se ne slažu s tom tezom. Profesor Stanko Uršić, fizikalni kemičar Farmaceutsko-biotehničkog fakulteta u Zagrebu, aktivan u nizu komisija i odbora za zaštitu okoliša, ističe kako s detaljima oko situacije na TEF-u nije upoznat. No, generalno, kaže da su fenoli, PAH-ovi i ostalo izuzetno kancerogeni spojevi čiji utjecaj zbog dugogodišnjeg taloženja u okolišu ne smijemo zanemariti, te da bi etički bilo provesti podrobno istraživanje. Ekolog Vjeran Piršić potvrđuje priču o kancerogenosti izvješćem koje je u veljači 2012. direktor TEF-a Krešo Šakić poslao Nadzornom odboru TEF-a na čelu s Goranom Mihelčićem. U izvješću su navedene opasne koncentracije toksina, u kojima za npr. katransku jamu iznose i do 17 tisuća mg/kg PAH-ova. Jama je, istina, zatrpana, no ostatak otpada nije. Iako izvješće nije otkrilo ništa novo, osim što je potvrdilo da je riječ o visokotoksičnim kemikalijama, ekolog Piršić ističe kako je otpad sam po sebi – opasnost.

– Kada imate kancerogene kemikalije, koje nisu inertirane, morate barem provesti matematičku procjenu koja će pokazati na kojem području one imaju utjecaj. Zahvaljujući oborinskim vodama i vjetru, kemikalije se stalno talože na zasad nepoznatom području. Trebalo bi provesti mjerenja zraka, koja bi također pokazala pravo stanje stvari – smatra Piršić.

Neslužbeno je ovu tezu donekle podupirao i voditelj elaborata Ruđera Boškovića Neven Cukrov, koji je istaknuo kako je Banj uistinu najmanji problem u cijeloj priči, te upozorio na moguće onečišćenje zraka u cijeloj Crnici zbog otpada koji se nalazi u blizini. No, ubrzo je promijenio mišljenje i rekao da nije stručnjak za onečišćenja zraka, te da je to njegovo laičko mišljenje. Direktor TEF-a Krešimir Šakić odgovara kako splitski Zavod za javno zdravstvo radi redovitu kontrolu kvalitete zraka u Šibeniku, te da je prema njihovim mjerenjima najkritičnije područje Građa, zbog ispusta iz automobila, dok je Crnica u redu. Poručuju iz Grada, ukoliko itko ima konkretnih saznanja o onečišćenju, neka slobodno pozove mjerodavne inspekcije. Tek onda će, prema njima, biti osnove za detaljne analize, jer bez konkretnih optužbi, nema osnove za trošenje gradskog novca na nove studije.

 

Institut Ruđer Bošković analizirao samo teške metale

IRB tijekom 4 mjeseca obavio je slijedeća istraživanja.

1. Kemijsku analizu vodenog stupca na tri lokacije unutar kupališne zone buduće plaže na području bivšeg TEF-a te u uzorcima vode odrediti koncentracije ekotoksičnih metala.

2. Geokemijsku analizu sedimenta uzorkovanih na dva profila (0,5m; 1 m i 5 m dubine) unutar kupališne zone buduće plaže s obzirom na koncentracije ekotoksičnih metala. Na jednom profilu na dubini od 1 m uzorkovat će se i sedimentna kolona od 20 cm, te izvršiti analiza dubinskih odsječaka od po 5 cm.

  1. Procijenu reaktivacije metala iz sedimenata. U laboratoriju Izvršitelja provest će se eksperiment o mogućem povišenju koncentracija ekotoksičnih metala u vodenom stupcu uslijed miješanja sedimenta.
  2. Analizu radioaktivnosti tla i sedimenta na dvije lokacije na obali, te na jednoj lokaciji u moru (1m dubine).
  3. Određivanje životne zajednice morskog dna vizualnim pregledom morskog dna i popisivanjem sastava flore i faune.
  4. Elaborat stanja okoliša na području buduće plaže, a na temelju dobivenih rezultata gore navedenih analiza.

 


Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.