Madlena Roša-Dulibić: Već sada Šibenik je površinom veći od svojih potreba

Mnogo se pričalo o novom GUP-u. Bivša ga je vlast najavljivala od početka do kraja svog mandata, a poduzetnici očekivali kao buduću kartu za investicije. Što je s tim planom, te imate li nekakve rokove ili planove koje već sad možete najaviti?

Novi GUP je tema i zadatak koji se nalazi ispred, evo, već  četvrte gradske administracije. Postojeći dokument donesen je u izvornom obliku 1988. godine, a 2002. tadašnja gradska vlast je zaključila da je vrijeme za novo promišljanje prostora i novi dokument. Otada do 2005. u Šibeniku se često mijenjala vlast, jedan mandat prekinut je na polovici, birana su dva povjerenika i održani jedni prijevremeni izbori, što nije dobra atmosfera za donošenje ovako opsežnog dokumenta. Tek cjeloviti mandat gradonačelnice Nede Klarić donosi dovoljno vremena i konsenzusa za izradu GUP-a te ga dovodi do faze javne rasprave. Nakon toga, u Šibeniku se ponovno mijenja vlast i nova politička garnitura nastavlja dalje, ali ne uspijevaju završiti proceduru donošenjem odluke na Gradskom vijeću.Ova ‘mala povijest’ služi da bi se shvatilo da je to vrlo kompleksan dokument koji sadrži sve podatke o prostoru i tiče se svih sfera našeg života, prometnica i luka, vodovoda i kolektora, elektrifikacije i plinofikacije, škola, vrtića i visokog učilišta, vatrogasnih objekata i benzinskih postaja,obala i zaštićenih prirodnih i kulturnih dobara i svega ostalog što čini život jednog grada, a ne samo prostor za gradnju obiteljskih i kolektivnih objekata za stanovanje. Želim reći da je tako slojevit materijal ako ne najvažniji, sigurno osnovni dokument od čega sve počinje i na čemu sve počiva.Kako su u postupak izrade uključene sve institucije lokalne samouprave i državne uprave nezahvalno je prognozirati rokove,ali smatramo da dobro pripremljena javna rasprava znači uštedu vremena. Naš je stav da s GUP-om koji je izrađivala bivša vlast nije moguće nastaviti jer ima previše dubioza i propusta u proceduri kao posljedica loše pripremljenejavne rasprave. Počet ćemo izrađivati GUP otpočetka pri čemu ćemo, naravno, koristiti sve podloge,analize prostora i sve drugo što ćemo moći iskoristiti od dosadašnjih postupaka. Očekujemo novi zakon o prostornom planiranju koji će ponovno uvesti GUP kao kategoriju plana, koje u postojećem zakonu nema, pa ćemo donijeti odluku o izradi GUP-a i započeti proceduru.

PLANIRATI TREBA RACIONALNO

U koliko će se novi šibenski GUP razlikovati od starog. Možete li istaknuti neke osnovne i najupečatljivije razlike koje se u novom GUP-u, po vašem mišljenju, moraju naći.

Novi GUP će se mnogo i malo razlikovati od starog. Kažem to zato što su mnogi parametri već zadani postojećim strukturama, prostor je u nekom dijelovima potrošen (stari dio grada primjerice),a građevinsko područje je određeno planovima višeg reda. To često zbunjuje naše sugrađane, pa predlažu širenje građevinskog područja kad je tema GUP, a to tada nije moguće. Isto tako, treba reći da građevinsko područje ne  znači automatski da je tu dozvoljena gradnja obiteljske kuće. Građevinsko područje je i gradski park,prometnica, trgovi i slične površine.Smatramo da će glavna razlika u novom promišljanju prostora biti racionalno i ekonomično planiranje. Nova vremena su nametnula neke nove prioritete, kao što su zaštita prostora kao najveće vrijednosti, razvoj da,ali održiv,ekonomično planiranje infrastrukture i kraj megalomanskih planova i projekata.

Koji će biti prvi prostorno planski dokumenti doneseni pod vašim vodstvom?

Radimo na prostorno planskim dokumentima koji bi trebali biti prvi doneseni u ovom mandatu. To su Izmjene i dopune prostornog plana uređenja grada i Izmjene i dopune urbanističkog plana uređenja gospodarske zone Podi.

Zašto baš ti dokumenti?

Radi se o tim dokumentima jer su oni vrlo važni za nekolicinu većih zahvata u prostoru koje je ova gradska administracija  stavila među prioritete. Neki od njih su privatne investicije kao što su stambeno-turistička zona u Zablaću, stambeno-poslovna zona u Dragi, solarne elektrane u zoni Podi, a neke su javne investicije kao što su komunalna luka za naše građane, prva takva u obuhvatu grada Šibenika, lokacija za novu bolnicu, dakle, vodi se računa i o javnim potrebama ovog grada kao i o privatnim investicijama.

Imate li prioritete u uvođenju reda u prostor?

Prioritet je svakako izrada i donošenje novog GUP-a jer na području grada imamo najviše problema s realizacijom projekata. Pri tome prvenstveno mislim na prometnu plansku regulativu jer smatram da je to najveći problem ovog grada. Kad postignemo konsenzus oko ključnih prometnih trasa, problematičnih čvorova i prometa u mirovanju, smatrat ću da smo riješili problem GUP-a.

Kakva je dosad bila prostorno planska i urbanistička politika u Šibeniku, je li se radilo kako treba, ili sad dolazimo do situacije da se ispravlja neispravljivo?

Dosadašnja prostorno-planska i urbanistička politika u Šibeniku bila je kao više-manje i svuda u Hrvatskoj. Često je život bio brži od planova. To je valjda cijena novog društvenog uređenja, ponovnog uvođenja privatnog vlasništva i tržišne cijene nekretnina,te privatnih investicija, a istovremeno siromašnih gradova i općina koji nemaju sredstava zaotkupljivanje zemljišta za javnu uporabu koja bi značila kvalitetu prostora i života. U Šibeniku se sporo gradilo, nismo bili interesantni investitorima koji su prethodnih godina hrlili u veće gradove s većim brojem stanovnika i većim platežnim mogućnostima. To ima i dobru stranu-nismo devastirali prostor, nemamo napuštenih shoping-centara, i dalje imamo grad s identitetom, što pokazuje i veliki turistički interes sad kad smo(konačno)’otkriveni’. Oduševljenje stranaca našim prirodnim,ali i graditeljskim nasljeđem, u što ubrajam i sve što se izgradilo posljednjih godina, (nemamo arhitektonskih ni urbanističkih ekscesa u prostoru ili sasvim malo) i sve što se sačuvalo, govori nam da se gradilo malo, ali kvalitetno i promišljeno.

EKONOMSKI PREMALI

Dosad su se investitori žalili na tromost odgovornih prema prilagođavanju poslovnih planova, planirate li ubrzati proces?

Točno je da su naše procedure dugotrajne, ali one su propisane zakonima,a ne propisima koji su u našim rukama. I državna uprava je svjesna tih problema pa ubrzava i skraćuje procedure,a mi se tome prilagođavamo. Moram reći da je upravni odjel za prostorno planiranje i zaštitu okoliša grada Šibenika vrlo mali, broji samo nas četvero,a strah me je da će nas biti i manje jer je teško dobiti arhitekte za rad u upravi. Urbanizam i prostorno planiranje su zahtjevni i kompleksni, naročito u šumi hrvatskih propisa. Samo kao primjer – da bismo započeli s gradnjom komunalne luke u Vrnaži moramo promijeniti prostorni plan grada, GUP, urbanistički plan uređenja luke Vrnaža,izraditi studiju utjecaja na okoliš, idejni projekt,glavni i izvedbeni projekt. Često se dogodi da, kad dođemo do svih potrebnih planskih rješenja, investitor promijeni ideju i onda se sve opet mora raditi ispočetka.
Kolika bi bila idealna brojka stanovnika Šibenika, jesmo li premali, ili je baš to prednost?
Svaka brojka može biti prednost,ali i mana. Nismo premali brojem stanovnika nego ekonomski. Šibenik ima potencijal ugodnog grada  za življenje,ali da bi se to u potpunosti ostvarilo treba više od ‘idealnog broja stanovnika’.

Kao urbanista, možete li istaknuti svoje mišljenje – u kojem bi se smjeru Šibenik trebao širiti, koji bi bio idealan scenarij?

Za širenje Šibenika davno je rezerviran prostor na zablaćkom poluotoku i mislim da je u ono vrijeme to bila dobra odluka. Prostor je dovoljno atraktivan,dovoljno ‘podatan’ za građenje  i dovoljno opremljen infrastrukturom da gradnja bude moguća i racionalna. Također, posljednjih desetljeća gradu se otvorilo cijelo područje bivše tvornice TEF. Time smo dobili visokovrijedno gradsko područje uz more, na pješačkoj distanci od katedrale, fantastičan prostor koji, sigurna sam, nema niti jedan grad kao rezervu. Ovu priliku u planiranju ne smijemo propustiti i moramo je isplanirati mudro i sa srcem.Međutim, ono što je realnost, jest broj stanovnika koji je u stalnom padu i zato pitanje o širenju grada gubi smisao. Već sada grad Šibenik je površinom veći od svojih potreba.

 Lice mediteranskog grada

Koji bi prostori na području grada bile najzanimljivije potencijalnim investitorima?

U prvom redu područje TEF-a,za mješovitu namjenu što bi bilo dobro provjeriti i jednim ozbiljnim natječajem.Sigurno je da je prostor Podsolarskog,preostali prostor u bivšoj vojarni ‘Bribirskih knezova’, kao i prostor oko zablaćkih jezera  atraktivan i da će doživjeti svoju valorizaciju.Ono što stalno moramo imati na umu pri planiranju našeg grada je da  trebamo osigurati stanovnicima prostor za stan, posao i sve sadržaje koje grad čine gradom, ali i zadržati ono što ga čini svjetskom turističkom atrakcijom: lice, identitet i mjeru mediteranskog grada.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.