Prognoze za ljeto u zadnje vrijeme postale su prilično aktualna tema. Zašto? Temperatura mora u posljednje vrijeme bila je dosta niska, a i živa na termometru penje se tek malo više od 30 stupnjeva celzijevih. Polovica je srpnja, kalendarski najtoplijeg mjeseca u godini, a većina nas ima osjećaj kako ljeto još nije ni počelo. Meteorolozi kažu – ekstremno ljeto puno pasjih vrućina ove godine možemo zaboraviti.
HLADNA EUROPA
– Nad Europom je sada gotovo netipična bazična situacija za ljeto, gotovo idealna zimska. Naime, nad Velikom Britanijom se ustalila jaka anticiklona zbog koje u naše krajeve pristiže svježiji zrak sa sjeveroistoka Europe, a istodobno se ne može ustaliti djelovanje Azorske anticiklone koja nam donosi toplo i stabilno ljeto, kakva su nam bila prethodna. Prema dostupnim prognostičkim materijalima i dalje nas ne očekuje znatnija promjena vremena, već uglavnom nastavak prosječnog ljeta, upravo ovakvog kakvo nam je ovih dana. I dalje će nam pritjecati nešto svježiji zrak sa sjeveroistoka kontinenta, a time će i temperature zraka, u prosjeku biti od 20 do 30°C. U Zagori i na dijelu obale mogući su povremeni popodnevni razvoji i neverini – pojasnio je Darko Begić iz Udruge Šibenik Meteo. Podsjeća da je prosječna temperatura zraka u srpnju u Šibeniku oko 25°C, maksimalna je izmjerena 1987. godine, kad se živa u termometru penjala na visokih 38,2°C, a da je bilo hladnih ljeta govori podatak da 1. srpnja 1975. minimalna temperatura zraka bila tek 11.6°C.
PROSJEČNI SRPANJ
– U srpnju imamo otprilike oko 360 sunčanih sati, prosječno padne oko 30 litara kiše, odnosno imamo oko 15 potpuno vedrih dana, pet dana sa kišom, a temperaturno prevladavaju topli, odnosno vrući dani s maksimalnim temperaturama zraka iznad 25, odnosno 30°C – nastavlja Begić. Interesantno je, nastavlja, da će svi reći da su nam ovogodišnji lipanj i početak srpnja hladniji, ali statistika kaže da je, u biti, riječ o temperaturno prosječnim mjesecima ili tek nešto malo hladnijim od prosjeka za ovo doba godine.
– Razlog za ovakva promišljanja ponajviše leži u tome što smo u proteklih sedam – osam godina imali iznad prosjeka topla pa i ekstremno vruća ljeta, a jedno od njih je i ono prethodno kad su nam temperature zraka gotovo mjeseca dana u kontinuitetu bile iznad ili se kretale oko 30°C. Naša je navika da su nam ljeta u biti ekstremno vruća, pa nam se ovo jednostavno učinilo hladnijim – priča Begić. Prema podacima dobivenim na osnovu dugogodišnjeg praćenja vremena na našem prostoru, najveća temperatura zraka u Šibeniku je izmjerena u kolovozu 1981. godine i to 4. kolovoza i iznosila je ekstremno visokih 39,2°C.
Šibenik ljeti najtopliji, zimi najhladnji
Ljeti postoje određene razlike u brzini vjetra i temperaturi zraka na području grada Šibenika, a to moramo ponajprije zahvaliti mikroklimatskim karakteristikama grada kao i samom utjecaju reljefa na to.
– Šibenik je za razliku od drugih obalnih gradova uvučen u kopno i zaštićen od rashladnog utjecaja mora i maestrala kanalom ali i svojim arhipelagom pa je jedan od najtoplijih obalnih gradova, a zimi među najhladnijim. Ljeti su radi toga preko dana temperature zraka u nižim predjelima grada veće od onih u višim jer je tamo, osim veće nadmorske visine, i veće pritjecanje i strujanje maestrala – pojasnio je Darko Begić iz Udruge Šibenik Meteo.
