MIGRACIJE: Iz županije u inozemstvo samo su lani emigrirale 1.004 osobe

Zloguke prognoze o sve masovnijem iseljavanju Hrvata u potrazi za boljim životom dobile su statističku potvrdu – prošle je godine više od 15 tisuća ljudi napustilo Hrvatsku. U isto vrijeme, doselilo je tek 10.378 stranaca pa je saldo migracije imao negativan predznak i iznosio je -4884. Čak jedna trećina stanovnika koji su iselili Hrvatsku su zamijenili jednom od zemalja članica Europske unije.

Na razni županije, u 2013. godini 1.004 osobe odselile su se u inozemstvo, a doselilo ih je tek 343. Saldo migracije stanovništva Šibensko-kninske županije s inozemstvom bio je negativan i iznosio je -661. Alarmantni su to podaci Državnog zavoda za statistiku, navedeni u izvješću o unutarnjim i vanjskim migracijama stanovništva. Istraživanje se provelo na temelju podataka koji se prikupljaju u Ministarstvu unutarnjih poslova, u skladu sa zakonskom obvezom prijave i odjave prebivališta, te Zakonu o strancima kojim su propisani uvjeti ulaska, kretanja, boravka i rada stranaca u Hrvatskoj.

TREĆI NAJGORI PO VANJSKIM MIGRACIJAMA

Više je ljudi napustilo Hrvatsku samo u Gradu Zagrebu, što ne čudi s obzirom na broj stanovnika, te Sisačko-moslavačku i Splitsko-dalmatinsku županiju. Međutim, Splitsko-dalmatinska županija i Grad Zagreb ujedno imaju i najveći broj doseljenih, pa im je migracijski saldo u konačnici pozitivan. Nezaposlenost, recesija i sveopća društvena kriza vjerojatno su doprinijele ovako crnim brojkama. Kad se zbroje svi pokazatelji, prema migracijskom saldu vanjske migracije stanovništva treći smo najgori, a ispred nas su samo Sisačko-moslavačka i Vukovarsko-srijemska županija. Za usporedbu, 2009. godine iz naše je županije u inozemstvo odselilo 800 ljudi, a doselilo 438, što čini minus od 362 osobe.

Župan šibensko-kninski Goran Pauk kaže kako su podaci previše šturi da bi ih se opširnije komentiralo jer ne specificiraju iz kojih su točno gradova i mjesta ljudi selili i gdje su išli.

– Vjerojatno su odselili ljudi koji nisu imali drugog izbora, koji su išli za svojom egzistencijom i boljim životom. Svakako se nadam da to nije za stalno i da će se ljudi vratiti čim prilike kod nas budu bolje – komentira Pauk.

MLADI SE IPAK VRAĆAJU

Tješiti nas može jedino pozitivan međužupanijski saldo, dakle razlika doseljenih i odseljenih osoba unutar Republike Hrvatske, po čemu smo jedna od ukupno 10 županija. Prema tim podacima, u županiju su se iz drugih hrvatskih županija doselile 132 osobe više negoli ih je odselilo. Jedno od mogućih objašnjenja takve pojave moglo bi ležati u povratku studenata u rodni grad po završetku fakultetskog obrazovanja. Neke vuče nostalgija, druge pak nužda zbog nemogućnosti zaposlenja pa se vraćaju u roditeljski dom.

 

Primjer prvi: Priča Šibenčanke Ane Nikolić

Jedna od onih koji su Šibenik napustili je Ana Nikolić, 30-godišnja ekonomistica koja je nakon završenog školovanja u Zagrebu tamo ostala raditi punih šest godina. Ipak, ljubav ju je vratila na more, ali ne u Šibenik, već u Cavtat.

– Jedino što mi iz Šibenika nedostaje su moji prijatelji, sve drugo imam. Tako je bilo u Zagrebu, a tako je i sada kada sam u Cavtatu. Imala sam sreću što sam uspjela pronaći posao u struci, inače bi se teško odlučila na takav korak. Ipak se većina mladih koji sele odlučuje na život u većim gradovima. Razlike u životnom stilu veće su u usporedbi sa Zagrebom negoli sa Šibenikom, manja je sredina, svi se poznaju. Zagreb je ipak velegrad u kojem se lakše možeš ‘izgubiti’ – priča Ana o svojim iskustvima.

 

Primjer drugi: Priča Zagrepčanina Tihomira Spreicera

Ima i onih koji su svoj rodni kraj zamijenili Šibenikom zbog posla ili ljubavi. Jedan od njih je i 28-godišnji Zagrepčanin Tihomir Spreicer.

tihomirspreicer migracije

– Dugogodišnja djevojka mi je iz Šibenika, upoznali smo se tijekom njenog studiranja, a već smo neko vrijeme razmišljali o preseljenju iz Zagreba. Slučajno mi se pružila prilika za stalno zaposlenje u Šibeniku, i nakon kraćih konzultacija spakirali smo kofere i došli tu. Sada u Šibeniku živim i radim već više od godinu dana. U Zagreb se, zasad, ne planiram vraćati. Život uz more mnogo je manje stresan, a i jeftiniji je – priča Spreicer.

EU povećala broj stanovnika za 400 tisuća

Velika Britanija prošle godine povećala je broj stanovnika za 400 tisuća, Njemačka za približno 250 tisuća, Švedska za 90 tisuća, Austrija za 50 tisuća, navodi Eurostat u svojoj prvoj procjeni kretanja stanovništva u EU, piše Večernji list. Glavninu novog stanovništva Europskoj su uniji donijele migracije – čak 700 tisuća, ali EU je imala i 80 tisuća novorođene djece više nego što je u toj godini bilo umrlih.

Španjolska je rekorder po bijegu stanovništva iz vlastite zemlje – 256 tisuća Španjolaca otišlo je lani iz zemlje u potrazi za boljim životom, a to je učinilo i 36 tisuća Portugalaca.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.