Na snazi zabrana zapošljavanja, a šibenskoj bolnici nedostaje pedijatara i medicinskih sestara

Novi ministar zdravlja Dario Nakić u medijima je nedavno iznio podatak da je od 8. studenog prošle do  25. siječnja ove godine u zdravstvenom sustavu na neodređeno zaposleno 500 ljudi, a povodom toga je donio naputak o zabrani zapošljavanja u zdravstvenim ustanovama.

Za komentar o novozaposlenima u OB Šibenik upitali smo dr. Marina Paića, sanacijskog upravitelja šibenske bolnice.

marin paic 2

– Postupak zapošljavanja je takav da zbog zabrane zapošljavanja u našoj bolnici, koja je u sanaciji i kojom upravlja sanacijsko vijeće, zapošljavanje je moguće jedino kao zamjena za bolovanje ili zamjena za odlazak djelatnika u mirovinu na način da te zahtjeve uz obrazloženje razmatra sanacijsko vijeće  nakon čega idu na dodatnu suglasnost u Ministarstvo zdravlja. U slučaju bolovanja zbog sedmodnevne gripe ne tražimo zamjenu jer je sama procedura dugotrajnija od potrebe za radnikom. Nitko nije zaposlen mimo ovog protokola – rekao je dr. Paić.

Tako je od 08. studenog 2015. godine u OB Šibenik zaposleno 18 radnika od čega 11 na određeno vrijeme kao zamjena za radnike koji su na bolovanju i porodiljnom dopustu i to samo do njihova povratka te sedam na neodređeno vrijeme kao zamjena za radnike koji su otišli u mirovinu. Dakle, nije bilo otvaranja novih radnih mjesta već se radi isključivo o zamjenama.

ŠIBENSKOJ BOLNICI NEDOSTAJE OSOBLJA

pedijatrija donacija cinestara3

Prema standardima razvijenih europskih zemalja u koje bi se željeli svrstati, nedostaje nam osoblja, naomenuo je dr. Paić.

– Istaknuo bih nedostatak pedijatara zbog velikog pritiska na dječji odjel u smislu vikend ambulante, vikendom i praznicima, a osobito kad ne radi dječji dispanzer kroz kojeg je prošlo ljeto prošlo preko 150 djece dnevno. Morat ćemo raditi paralelne službe i pojačavati se na tom području, odnosno tražiti od Ministarstva odobrenje za raspisivanje specijalizacije. Tražili smo da nam se odobre tri specijalizacije iz pedijatrije za 2016. godinu i očekujemo da će nam se odobriti – objašnjava dr. Paić na koji način se pokušava ublažiti problem nedostatnog broja liječnika.

Ono što je još veći problem je nedostatak medicinskih sestara, dodaje dr. Paić,  a zbog zabrane zapošljavanja manjkat će ih i dalje.

– Radi poboljšanja kvalitete njege pacijenata treba nam veći broj sestara, i to na intenzivnoj njezi i internoj. Nadalje, bolnice više nemaju mogućnost zapošljavanja njegovatelja/ica, koji bi pomogli na odjelima gdje su pacijenti nepokretni. Njegovatelje mogu zapošljavati samo starački domovi i bolnice s odjelima s produženim liječenjem, kao što je kninska bolnica. To je zakonski loše regulirano. Desetak ili više njegovatelja bi nam zlata vrijedilo – zaključio je Paić.

bolnica strajk2

Priupitali smo ga i za komentar o kontradiktornoj namjeri novog ministra zdravlja da spriječi egzodus liječnika dok je istovremeno na snazi zabrana zapošljavanja.

– Bilo bi odlično kad bi se moglo spriječiti liječnike da ne odlaze na rad u inozemstvo, ali kako to novi ministar namjerava učiniti, ne znam – kaže Paić te dodaje:

– Zabrana zapošljavanja je na snazi od prosinca 2013. godine i ne znam koliko će još vrijediti. Kad se povuče moći ćemo drukčije razgovarati o tome. Svake godine od Ministarstva dobijemo odobrenje za raspisivanje specijalizacija, što nam u cijelosti ili djelomično odobre. Proteklih godina dosta smo radili na tome i obnavljamo specijalistički kadar, i  to ne samo šibenska bolnica nego i ostale – poručuje sanacijski upravitelj.

RACIONALIZACIJA TROŠKOVA

Objasnio je i na koji je način OB Šibenik smanjila troškove do te mjere da je 2015. godinu zaključila s pozitivnim poslovanjem.

– Pokušavamo smanjiti rashodovnu stranu poslovanja bolnice, racionalizirati ogromnu potrošnju energenata te potrošnju lijekova i potrošnog materijala. Na hrani i lijekovima se ne može  štediti. Lijekovi su stavka na koju nemate utjecaja – nećemo ih davati pacijentima ako ne trebaju, ali ih moramo dati ako trebaju. Na količini potrošnje se ne može štediti, ali se može pokušati što povoljnije nabaviti lijekove. U konačnici, najviše se štedi na potrošnom materijalu pa svaki odjel ima limit u bolničkoj ljekarni do kojeg se izdaje potrošni materijal, a kad ga premaše trebaju posebno obrazložiti zahtjeve. To je uvijek igra mačke i miša – bolnica je veliki sustav, ali tijekom prošle godine to smo uspjeli pa je 2015. godina  zaključena s pozitivnim financijskim poslovanjem, odnosno ostvarili smo pozitivan rezultat. Naši prihodi su malo veći od naših rashoda – zaključio je dr. Paić uz napomenu da iako gomilanje dugova nije dobro, primarna svrha bolnice je liječenje, a ne profit.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.