Najavljeno osnivanje ‘Narodne stranke – reformisti’: U samom vrhu nove stranke i Petar Baranović

Danas je u Središnjem uredu udruge „Inicijativa za osnivanje Narodne stranke – reformisti“ održana tiskovna konferencija na kojoj su govorili čelnici udruge Natalija Martinčević, Zlatko Koračević, Petar Baranović i Radimir Čačić.

Natalija Martinčević, predsjednica udruge, otvorila je tiskovnu konferenciju i najavila osnivanje „Narodne stranke – reformisti“ u zagrebačkom hotelu Westin, 28. rujna 2014. u 11 sati. Na osnivački sabor stranke bit će pozvani svi članovi udruge, ujedno i budući članovi stranke. Uvest će se princip odlučivanja „1 član – 1 glas“, a taj će model egzistirati i u stranci trajno.

Zlatko Koračević, glavni koordinator za organizacijski ustroj informirao je da ovog trena udruga ima preko 3000 članova. Hrvatska je kompletno pokrivena regionalno i županijski, a imenovana su 162 povjerenika od općina do regija. Broj članova se stalno povećava i svi će biti pozvani na Osnivački sabor stranke, a očekujemo da će se odazvati preko 1000 članova.

Saborski zastupnik Petar Baranović najavio je daljnje aktivnosti zastupnika Reformista kroz klub zastupnika Reformista, DC-a i Novog Vala u Hrvatskom saboru. Uz već postojeće zakonske inicijative koje je kroz saborsku proceduru pokrenula zastupnica Martinčević, (preferencijalno glasanje kroz poluotvorene liste i potpuno državno sufinanciranje projekata dobivenih kroz europske fondove), na kvartalnoj razini Reformisti će predlagati minimalno 2 reforme do parlamentarnih izbora kojima omogućuju realizaciju reformi koje su u temeljima programa stranke.

O poreznoj reformi je govorio Radimir Čačić koji se osvrnuo na promjene poreznih osnovica koje najavljuje Vlada, okarakteriziravši ih kao važne u smislu efekata koje nosi, ali da se ne može govoriti o strukturnoj reformi već samo o mjeri.

reformisti222

Ova mjera donosi smanjenje ukupnog poreznog opterećenja na rad od 2,5 milijarde kn od čega se 1,8 milijardi kn nose budžeti lokalnih samouprava.

Smanjenje budžetskog prihoda centralne države primjenom ove mjere je oko 700 milijuna kuna, pri čemu se državi kroz PDV i porezna davanja u drugom krugu poreznom vraća 1 milijarda kuna.

Neizbježna reakcija lokalne i regionalne samouprave najvjerojatnije će biti povećanje prireza ili smanjenje usluga građanima. Time bi se u velikoj mjeri poništili pozitivni efekti ove mjere.

Stvarni dugoročni pozitivni efekti za građane i gospodarstvo mogući su samo ukoliko paralelno s ovom poreznom mjerom dođe do smanjenja bruto opterećenja iz plaća na razini državne i lokalne javne uprave i javnih tvrtki što de facto znači da neće doći do smanjenja neto prihoda (plaća), ali neće doći ni do povećanja.

Javna uprava (centralna i lokalna) ne povećavaju plaće, a centralna država samo pod tim uvjetom vlastitog ne povećanja prireza i uvjeta i ne povećanja primanja na razini lokalne i regionalne samouprave treba kompenzirati prihod lokalnoj i regionalnoj samoupravi.

Time se osim smanjenja ukupnog troška države smanjuje i raskorak između prosječnih primanja u javnoj upravi i javnih tvrtki s jedne strane i privatnog sektora, a koji je danas na 30%, zaključio je Čačić.

 

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.