Ne zahladi li na tisuće pršuta završit će – u smeću!

Rekordno visoke temperature za ovo doba godine prave velike probleme ne samo kroničnim bolesnicima i meteropatima, već i proizvođačima domaćih proizvoda. Na našem području posebno su ugroženi pršutari i pčelari. Jedni su već počeli bacati (ne)osušeno, a pokvareno meso u smeće, dok drugima prijeti veliki pomor pčelinjih zajednica. Dodatno zabrinjava činjenica da meteorolozi prognoziraju južinu do kraja ovog mjeseca, što znači da je samo pitanje vremena kada će se problemi početi gomilati.

Jedno je sigurno – pršuta, koji svoj specifičan okus, miris duguje poznatoj buri i dimu samoniklog krškog bilja, ove će godine na tržištu manjkati.

PROPADANJE PRŠUTA

– Priča se da ima propalih pršuta, ali nije točno da je došlo do velikog propadanja ove slasne delicije. Udruga drniških pršutara ima 12 proizvođača, na tržište plasiramo oko 40.000 komada pršuta i nama se dosad nije pokvario niti jedan proizvod. Mi sebi jednostavno ne možemo dopustiti da ovisimo o vremenskim uvjetima, međutim ne mogu reći da nemamo problema. Zbog velike vlage moramo konstantno ložiti prostorije gdje su pršuti, odnosno raditi na smanjenju vlažnosti zraka – kazao je Zvonimir Marin, dipl. ing. agronomije i predsjednik Udruge proizvođača drniškog pršuta. Ističe da im kod provjetravanja pomaže i najmanji sjeverac, tako da, ukoliko se ovo vrijeme i nastavi, neće biti značajnije štete. Međutim, to se odnosi samo na specijalizirane proizvođače suhomesnatih proizvoda, odnosno pršuta, dok mvlasnici malih obiteljskih pušnica trebaju puno više paziti.

ODGODITE PROIZVODNJU

– Mali proizvođač neće ni priznati da im se pokvario pršut, stoga je teško reći koliko tih slučajeva ima. Svi oni koji su ove godine tek sada odlučili krenuti sa soljenjem mesa, savjetujem im da to rade u nekim hladnim prostorijama ili da meso hlade ledom. S obzirom da još nema bure na vidiku, najbolje bi bilo da odustanu od sušenja te da od mesa naprave nešto drugo – područje Marin.

Najtoplija zima

Na pitanje pamti li ovako toplu zimu, Zvonimir Marin, dipl. ing. agronomije i predsjednik Udruge proizvođača drniškog pršuta i sam vlasnik pršutane u Trbounju jasno kaže – ‘Ne’.

– Cijeli svoj vijek sam u Trbounju i nikada nismo imali ovako vrijeme. Sasvim je očito da je došlo do klimatskim promjena. Ovih dana bilježimo maglu i u 12 sati, da mi je netko rekao da ću to doživjeti rekao bih mu da je lud poručuje Zvonimir Marin.

visoke-tem-pcele

 NA MUKAMA PROIZVOĐAČI MEDA: 

Ova godina pčelama i pčelarstvu mogla bi donijeti enormne gubitke

Natprirodno visoke temperature velike probleme stvaraju pčelarima. Umjesto da pčele miruju, umišljajući da je proljeće, izlaze iz košnica tražeći ispašu. S obzirom da vani nema hrane, pčele troše zalihe u meda u košnicama. Pčelarske udruge Propolis i Pčelinjak te Hrvatska poljoprivredna agencija, stoga, pozivaju sve hrvatske pčelare da hitno ispune Upitnik o ovogodišnjim gubicima pčela i dostave ga Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji

Ovaj apel su, tvrde iz spomenutih institucija, uputili jer s terena dolaze informacije o naglom slabljenju brojnih pčelinjih zajednica i njihovom odumiranju, a s obzirom da se će se toplo vrijeme nastaviti u strahu su od velikog gubitka pčelinjih zajednica.

STRADAVANJE PČELA

Pčele imaju ključnu ulogu u gotovo svim kopnenim ekosustavima, stoga je očuvanje populacije pčela ključno za opstanak niza kultiviranih i samoniklih biljnih vrsta. Od početka 21. stoljeća, pčelari redovito izvještavaju o stalnom povećanju stradavanja pčelinjih zajednica diljem svijeta, a naznake su da bi ova godina pčelama i pčelarstvu mogla donijeti enormne gubitke na koje bismo se svi trebali što prije pripremiti – poručilo je Nikola Kezić, profesor Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Da je stvarno tako potvrdili su nam i domaći pčelari. Iako još ne bilježe pomor ovog vrijednog kukca kao njihovi kontinentalni kolege, strahuju od mnogih bolesti. Boje se i naglog i dugotrajnog zahlađenja u veljači, jer je pčela za ovo doba preaktivna pa bi mogla potrošiti zalihe hrane bitne za budući opstanak legla.

– Zasad ne bilježimo velike probleme. Pomora pčela trenutno nema, ali bi moglo biti. Istina, preaktivne su za ovo doba godine, i troše hranu. Problem će nastati ako se u veljači temperatura spusti ispod nule i ako se, primjerice, tako vrijeme zadrži desetak dana. To bi moglo biti opasno. Nas u Dalmaciji može djelomično spasiti rana ispaša, poput cvijeta jaglaca, a ove godine i vegetacija nam je nabujala, ali to ne rješava problem bolesti koja će napasti pčelu – otkriva Dinko Slavica, tajnik šibenske Udruge Pčela. Ističe kako nitko od 80 pčelara, koliko ih ima na šibenskom području, nije prijavio gubitke i pomor pčela, ali mnogi su se borili i još se bore s varoom bolesti koja pogađa ovog kukca. U Kninu je nešto gora situacija, pojedinci već bilježe gubitke pčelinjih zajednica, ali zasad je riječ o izoliranim i pojedinačnim slučajevima.

PRAVO STANJE U OŽUJKU

– Pčela je preaktivna, a vani nema paše. Pravo stanje ćemo znati tek u ožujku, a do pomora bi moglo doći, ako ovakvo vrijeme potraje – zaključuje Jozo Markota, predsjednik kninske Udruge Drača. Zvonimirov grad ima oko sto pčelara i nekoliko tisuća košnica. Da je panika opravdana, govori činjenica da su pčelari prije nekoliko godina zbog netipičnih zimskih uvjeta ostali bez čak 20 posto korisnih kukaca.
– Pozivamo pčelare da se organiziraju, da popišu sve probleme i da nam se jave u Hrvatsku poljoprivrednu agenciju kako bismo zajedno pokušali riješiti problem – upozorio je prof. Kezić.

 Varoova bolest najveća prijetnja

– Najveću štetu bilježe pčelari s manjim brojem zajednica. Takvim je pčelarima teži oporavak jer imaju manju bazu iz koje mogu samostalno uzgojiti nove zajednice. Kroz godinu, gubici su najveći u drugom dijelu zime (veljača i ožujak), međutim iz prikupljenih podataka je vidljivo da na području Hrvatske, pčelinje zajednice stradavaju tijekom cijele godine – obrazložili su dr. Maja Dražić, iz Hrvatske poljoprivredne agencije i dr. sc. Janja Filipi, s Veleučilište Marko Marulić iz Knina. Najveći problem pomora pčela je bolest varooa, a odmah iza varooze slijede problemi s maticama, nedostatak hrane (bilo u zimskom razdoblju ili kroz sezonu). Inače, gubitci pčelara su toliko veliki, da je analiza pokazala kako je minimalan gubitak u posljednjih pet godina iznosio 21.209.700 kuna.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.