OTVARA SE ZEMLJA Napušteni rudnici mogli bi progutati i cijela naselja!

 

Posljednji slučaj propadanja zemlje iznad rudnika boksita u naselju Čupići upozorio je na opasnost koja vreba na području čitave Dalmatinske zagore. Neki stručnjaci navode kako je otvaranje ponora u tlu moguće i u Siveriću, Velušiću, Širitovcima, Kljacima, Promini, Oklaju, Kistanjama, Rupama, Ružiću, Vrličkom polju… Popis mjesta je dug, a kako i ne bi bio, kad je cijelo dalmatinsko zaleđe (posebno prominsko-miljevačka ploča) prepuna napuštenih kopova, jama, rudnika, boksita, smeđeg ugljena, ukrasnog kamena…

Koliko ih je, nitko ne zna, jer Hrvatska nema katastar devastiranih napuštenih rudarskih prostora. Stručnjaci pretpostavljaju da ih je u cijeloj zemlji oko tisuću, a na šibensko-kninskom području čak nekoliko stotina. Na opasnost od ‘otvaranja tla’ upozorava i speleolog Josip Matić.

SELO NA RUDNIKU

– Ne možemo znati gdje će se slijedeća rupa otvoriti. Ljudi se ne boje jer žive po principu ‘nesreće se uvijek događaju nekom drugom’. Ali je činjenica da u ovom trenutku pola sela Matići (gornji) može jednostavno nestati i to samo zato što se nalazi na rudniku boksita – priča nam Josip Matić zvani Doc. Tvrdi da se i njegova obiteljska kuća nalazi svega 30 metara od ulaza u rudnik koji je, po nekim procjenama, dug 412 metara.

– Toliko je dubok da ide ispod razine mora, a ima ogromne dvorane široke i do 50 metara koje, kad bi se urušile, sigurno bi progutale neke kuće. Sanacija rudnika je nemoguća tako da nam jedino preostaje nadati se da se to neće dogoditi baš nama – priča nam Josip Matić. Tvrdi da sigurno neće stati ni urušavanje rudarskog okna u zaselku Čupići, jer svaka rupa se kad-tad uslijed djelovanja voda proširi.

– Posebno zabrinjava što se dio tih podzemnih kanala nalazi u blizini jedne nove lokalne ceste na tom području, tako da me ne bi čudilo da se rupa otvori i proguta automobil u vožnji – zaključuje Matić. Da je situacija krajnje alarmantna potvrdili su i dr. Ivan Dragićević, profesor Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta te dr. Boško Pribičević, profesor Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

– Svugdje u Lijepoj Našoj ima devastiranih prostora, ali šibensko-kninska, zadarska te istarska županija u tome debelo prednjače. Nije ništa čudno kada propadnu ovce, ili nestane čovjek… Eksploatacija mirovinskih sirovina na vašem području odvija se posljednjih 120 godina. Urušavanja izazivaju podzemni rudarski radovi, ali i veliki površinski kopovi, a prostori nikad nisu sanirani. Nažalost, mi ne znamo točne položaje i veličine tih prostora, pa se urušavanja mogu dogoditi bilo kada i bilo gdje – kazao nam je dr. Dragičević. Koliko je sela izloženo potencijalnoj opasnosti od urušavanja teško je reći, ali najizglednija su urušavanja rudnika boksita koja se nalaze u Drnišu, Oklaju, Širitovcima, Promini, u Rupama, Kistanjama, Varivodama, na Moseću i Svilaji.

DRVENA PODGRADA

– Rekao bih da je izuzetno velika opasnost od urušavanja u svim rudnicima boksita. Podzemne prostorije odakle se vadio boksit prepune su drvene podgrade koja se upravo stavljala da ne bi došlo do urušavanja zemlje po glavama rudara. Problem nastaje kad ta podgrada s godinama istrune. Obzirom da ste bogati rudnicima boksita, sve češće i češće će se događati ova urušavanja – kaže dr. Dragičević. Tvrdi da su predložili Vladi RH da što prije napravi katastar devastiranih rudnika, te krene u njihovu sanaciju da se ne bi dogodile veće nesreće.

– Da bi uopće došli do europskih novaca za sanaciju tih prostora trebamo imati projekte, a kako bi imali projekte prvo bi trebalo izraditi katastar, a mi nemamo ništa. Zašto ne bi u rudniku bio vinski podrum, konoba za sir, pršut… Može se taj prostor prenamijeniti i u ljetnu klesarsku školu koja bi mogla raditi nekoliko mjeseci u godini – zaključuje dr. Dragičević.

 

‘Snimanje’ rudnika

Profesor Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. Boško Pribičević kao jednu od metoda ‘snimanja’ velikog broja rudnika na terenu predložio je lasersko skeniranje i fotografiranje bespilotnom letjelicom.

– Relativno nova metoda mjerenja objekata je 3D skenerom, koji omogućava bezkontaktna mjerenja te izuzetno veliku brzinu prikupljanja podataka. Stoga na ovaj način vrlo brzo možemo izraditi vjerne 3D modele rudnika. Drugi način evidentiranja prostora je bespilotna letjelica.U biti ako mogu biti iskren riječ je o najskupljoj dječjoj igrači koja može nositi fotoaparat, a mi na temelju velikog borja fotografija stvaramo modele odnosu podlogu za projektiranje – zaključuje dr. Boško Pribičević. Tvrdi da tek nakon izrade katastra, možemo  projekte aplicirati na EU fondove za što naglašava Europa rado daje novce.

 

Rudnici zatrpani smećem

Drugi veliki problem osim urušavanja je velika količina smeća koje se skuplja u kopovima nekadašnjih rudnika.

– Boksitne jame prepune su otpada to ne bi samo po sebi predstavljalo problem da baš na tim području vode ne idu u podzemlje.Stoga kakvo smeće bacate u jamu takvu će te vodu piti. To je jedna od najvećih opasnosti jer jednom uništeni krški izvor nemoguće je vratiti u prvobitno stanje zaključuje dr. Ivan Dragićević, profesor Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.