ŽELJKO BURIĆ
Konstantno se u javnosti vodi polemika kako aktualna vlast završava samo projekte bivše vlasti. Formalno, najveći projekti bivše vlasti i jesu tvrđava sv. Mihovil i Banj. Kako to komentirate i gdje su projekti koje ste vi najavljivali?
Tu nema polemike, nisam je nikad ni otvarao. Uvijek se vraćam na priču predizborne kampanje. Kao kandidat nisam nikad osporavao nijedan projekt bivše vlasti, već sam govorio da Grad Šibenik ne zaslužuje rane u svom tkivu i nezavršene projekte. Tako sam se i ponašao. Normalno je da je u prvoj godini mandata prioritet bio završiti započete projekte. To je bilo normalno i ne vidim smisao u brojanju tko je što počeo i tko je kad završio. Uvijek kažem – nije problem stvoriti ideju, već istu realizirati, a na to sam u svom mandatu ponosan, na tempo realizacije. U predizbornoj kampanji sam isticao da predizborni program bivše vlasti bez zamjerke potpisujem, no problem je bio u realizaciji. Činjenica je da su konkretno projekti plaže Banj i ljetne pozornice na sv. Mihovilu bili u debelom zaostatku, gotovo zaustavljeni, trebalo nam je mnogo vremena, truda i novca kako bismo ih priveli kraju. Zadovoljan sam što je to završeno brzo, i formalno i financijski, te već u prvoj godini našeg mandata.
Ako treba, izreći ću zahvalnost svima onima koji su imali ideju da se započne desetljetni san svih Šibenčana – ljetna pozornica na tvrđavi sv. Mihovila i plaža na lokaciji Banj, dakle projekti koje je pokrenula bivša vlast. Ali, isto tako zahvaljujem i vlasti Nede Klarić koja je očistila sve one gomile troske iz TEF-a kako bi se stvorili preduvjeti za plažu. Dobro je kada postoji kontinuitet i suglasnost svih opcija oko projekata.
Što se tiče naših projekata, a riječ je o 20-ak projekata, svi su u fazi realizacije. Obonjan je u realizaciji, pitanje je dana kad će početi radovi na butique hotelu u palači Marenzi, idući tjedan počinju radovi na tvrđavi Barone, križanje Baldekin je u izradi, uskoro će početi radovi na čvoru Meterize, radovi na hotelu na rivi počet će u veljači 2015., počeli su radovi na kolektoru za istočni dio grada…
Oporba vam spočitava da ste vrijednost tih zatečenih projekata podignuli za jednu trećinu. Kako to komentirate?
Naravno da je vrijednost povećana, a ugovori anektirani jer, kao što to biva na svim objektima, a posebno na spomenicima kulture, konzervatori su uvijek imali nova istraživanja, otkrića, pa samim time i nove uvjete. No, nemojmo zaboraviti da je, konkretno, oko tvrđave sv. Mihovila trebalo financirati dodatne projekte koji nisu postojali, a bez kojih taj projekt ne može egzistirati, poput pristupnih putova. Ukratko, sve je napravljeno sukladno zakonu i regulirano aneksima ugovora, te ništa tu nije upitno. Važno je da su i plaža Banj i Mihovil završeni bez promjena osnovnih projekata, te da priču oko njih nastavljamo. Evo, kod Banja smo konkretizirali ugovor s Inom te smo konačno postali vlasnici čestica TEF-ovog terena, te ćemo diktirati tempo realizacije projekta na toj lokaciji pored plaže. To dosad nismo mogli jer taj teren nije bio naš.
NETOČNA INFORMACIJA
O čemu SDP priča kada govori kako je gradska vlast u godinu i nešto mandata digla dva kredita i jedan aneksirala? O kolikom se iznosu radi i je li to bilo potrebno?
Nemojmo širiti defetizam. Razumijem politiku i oporbu, ali ta informacija naprosto nije točna. Nema dva kredita već jedan od 20 milijuna kuna, on još uvijek nije podignut i dolazi sa dvije godine grace perioda. Nije to s počekom napravljeno slučajno, već kako bismo u međuvremenu isplatili još jedan kredit. U konačnici, kada počnemo vraćati taj veliki kredit, za koji uvijek kažem da je kupovina budućnosti grada Šibenika, ukupno zaduženje grada past će za 60 posto. Drugi ‘kredit’ koji oporba uporno spominje nije kredit, već takozvani faktoring i odnosi se upravo na naslijeđene projekte. Da biste projekt završili i od izvođača imali pravo tražiti da radi noću, morate to financijskin pratiti i taj novac imati u proračunu. A proračunski novac ima svoje ‘fikseve’, pa smo se u banci dogovorili kako ćemo novac koji nam je bio potreban uzeti odmah, a mi ćemo ga vratiti iz proračuna, do kraja tekuće godine. To se ne tretira kao kredit, ali je omogućilo da se sv. Mihovil i Banj završe. Njime smo nadoknadili zatečene neplaćene račune i pratili izvođače, što je naša obveza. Naravno da će faktoring u proračunskoj godini biti vraćen. Dalje, reprogramiranje duga odnosi se na famozni Obonjan, muku i pokoru koju je ovaj Grad dobio nezasluženo, kao jamac onome koji je kredit podignuo. Budući da se priča oko Obonjana intenzivno odvija, vjerujem da ćemo ovaj dug ‘presječi’. Kredit smo reprogramirali i čekamo, a možda ćemo ga vratiti onome tko ga je i trebao platiti.
Spočitavaju vam i činjenicu što će glavnica velikog kredita dočekati idući saziv vlasti, za nešto manje od tri godine…
Ma, nije bit u tome koliko imate kredita, već koliko ste sposobni vraćati ih. Grad Šibenik ne može ostati na proračunu od 180 milijuna kuna, to treba povećati. Kriza i recesija učinile su svoje, a nestale su i transakcije državne vlasti prema Šibeniku. No, usprkos tome mi ćemo ispuniti naš proračun sa 197 milijuna kuna, odnosno dignuti ga u odnosu na lani za 20-ak posto. Proračun se puni odlično, a namjena kredita je jasna – za TEF ide 12,5 milijuna kuna i šest milijuna ide za sveučilište iza kojeg stojim čvrsto i koje je imperativ.
Kredit na iznos od 20 milijuna kuna Gradu nije odobrilo Ministarstvo financija. Zašto?
Nije točno da nije odobrilo već je tražilo nadopunu jer smo namjeru iskazali na drugačiji način od onog koji je protokolaran. Gradsko vijeće je odluku usvojilo, te je dokumentacija sada čista.
SDP je na prošlom Gradskom vijeću, nakon napuštanja sjednice, istaknuo kako je opravdan dio kreditnog zaduženja koji se odnosi na plaćanje duga prema Ini, ali kako je to samo 12,5 milijuna kuna, dok je ostatak do 20 milijuna nepotrebno rasipanje novca na komunalne projekte koji bi se trebali financirati iz drugih izvora. Možete li to komentirati?
Opet dezinformiranje. Dižemo kredit za 20 milijuna s točnom namjenom. Neće Zaba novac uplatiti u proračun, već sve moramno pravdati fakturama. Kako, nažalost, projekt Studija energetike kasni – uređuje se 1,6 tusuća metara četvornih koji će sa svom opremom koštati oko šest milijuna kuna – za to ne možemo poslati fakturu, ali možemo fakturirati projekte koji su u realizaciji i za što u proračunu imamo osiguran novac. Tako ćemo jednostavno te projekte platiti kreditom, a novac koji je njima namijenjen u proračunu prenamijenit ćemo za sveučilište. To je cijela filozofija. Da je to kredit za krpanje rupa i plaćanje dugova prvi bih bio protiv njega, ali propustiti priliku da uđemo u vlasništvo TEF-a ili ne financirati uređenje prostora, pa izgubiti mogućnost da, u suradnji s norveškom vladom, osnujemo sveučilište, to bi bilo tragično. Za to bih se zadužio i po lihvarskim kamatama, a ne ovako, kada je kamata manja nego što daje HBOR!
UKINUTA DAVANJA
Od tvrđave sv. Mihovil ove je sezone zarađeno oko tri milijuna kuna, povećana je komunalna naknada, a stiže i novac od legalizacije, no unatoč tomu vidite potrebu za kreditiranjem komunalnih projekata. Kako to?
Vrlo je jednostavno. Država je Šibeniku ukinula desetke milijuna kuna. Nema, recimo, jednoznačne doznake od tri milijuna kuna za financiranje škole na Meterizama, smanjena su decentralizirana sredstva, nema sufinanciranja priključaka za vodu, država ne plaća naše službenike koje smo zaposlili na legalizaciji, da ne govorim o ukidanju poreza na doprinose koje je najavljeno i još nitko ne zna kakve će efekte imati. To su sve milijunski iznosi. No, garantiram vam da se proračun Grada neće smanjivati. Makar izgubili i 15 milijuna kuna, pročelnica za financije dobit će zadatak da taj iznos nađe. Ne zanima me kako, ali nećemo smanjivati proračun, niti će Šibenik itko zaustaviti u razvoju. Ali neće biti gledanja kroz prste, uz dužno poštovanje svim gospodarskim subjektima, Grad mora funkcionirati. Do konca proračunske godine naplatit ćemo sva svoja potraživanja, uključujući i ovrhe.
Očekujete li, mimo svega ovoga o čemu smo pričali, nova kreditna zaduženja Grada?
Volio bih da sutra ponovno dođemo u situaciju da podignemo razvojni kredit koji ćemo moći vraćati. Recimo, u investicije koje će, nakon realizacije, u proračun vraćati dvostruko od mjesečne rate kredita. Kredit mora biti razvojan. Loše je ako posudite novce, vraćate anuitet i kamatu, a s time niste ništa dobili.
FRANKO VIDOVIĆ
Konstantno se u javnosti vodi polemika kako aktualna vlast završava samo projekte bivše vlasti. Formalno najveći projekti bivše vlasti i jesu tvrđava sv. Mihovil i Banj. Kako to komentirate?
Prošlo je godinu i pol dana od smjene vlasti u Šibeniku. Vidljivo je da aktualna vlast nema ni viziju ni ideju niti projekte. Proveli su ‘sječu glava’ na svim razinama, tjerali i smjenjivali ljude koji su dokazali kvalitetu. Strategiju razvoja Grada Šibenika su bacili sa strane, a ista je usvojena konsenzusom u Gradskom vijeću. U njenoj izradi su sudjelovali ljudi svih boja iz svih područja gospodarstva i društvenih djelatnosti. Na primjer, ovo što rade na križanju Ulice Stjepana Radića i Bosanske je čisti inatni politički projekt, jer misle da je rotor isključivo naša ideja. A nije, nego je to prijedlog struke koja je po svaku cijenu željela izbjeći semafore jer isti negativno utječu na protočnost prometa. Što se tiče Banja i sv. Mihovila niti su sudjelovali u ideji, niti su participirali u osiguranju financijskih sredstava, niti su organizirali javna nadmetanja za izvođača za te projekte. Upravo suprotno, napadali su iz svih oružja i tvrđavu i plažu Banj, ne vodeći se interesima grada već samo svojim uskostranačkim interesima. Oni su samo dovršili nešto što nisu mogli prekinuti. Niti je to njihova zasluga, niti je njihova ideja niti imaju pravo te projekte svojatati. Ne zaboravite riječi koje je HDZ vezivao uz te projekte ‘zagađena plaža’, ‘kulturocid’ itd. Te riječi je koristio i sadašnji gradonačelnik. Sad su upravo ti projekti perjanice Šibenika. Odgovorno tvrdim, niti jedan jedini projekt koji trenutno provode nije njihov originalan, njih ne zanima razvoj Šibenika, a tako se i ponašaju. Dižu kredite, zadužuju našu djecu, a s druge strane kupuju automobile, organiziraju putovanja uokolo i, u konačnici, povećavaju neprekidno broj zaposlenih u gradskoj upravi. Okružili su se mrežom podobnih gdje se sposobnost mjeri u promilima.
GRADONAČELNIKOV SPIN
Aktualnoj vlasti spočitavate da su vrijednost tih zatečenih projekata podignuli za jednu trećinu. Što mislite, zašto je to tako?
Komično je vidjeti gradonačelnika kako spina da je njegova uprava platila nekoliko milijuna kuna za tvrđavu, a prethodna samo 4,4 milijuna kuna. Pa sav posao koji je obavljen do smjene vlasti je plaćen, nismo plaćali avansno, nismo se ponašali kao da radimo u Općoj bolnici Šibenik, koju je svojom poslovnom politikom ostavio s dugom od 280 milijuna kuna i od čega dio čini kredit u visini od 110 milijuna kuna. Više od toga nismo mogli platiti jer nisu postojale okončane situacije i u momentu predaje vlasti tvrđava je još bila u grubim radovima i iskopima. To bi gradonačelnik trebao znati! Strah me koliko će financijski biti unakažen grad za dvije i pol godine. Čovjek se godinu i pol bavi obećanjima i spinom. Već se priča među građanima ‘da ti nitko ne može dati koliko Burić može obećati’. Tvrdi da mu nije bitno tko je što radio. Pa i nije bitno ako sam radiš nešto, ali ne može se cijeli uspjeh zasnivati na tuđem radu i tuđim idejama. Taj dio je upitan. Moraš donijeti i nešto svoje.
O čemu SDP priča kada govori kako je gradska vlast u godinu i nešto mandata digla dva kredita i jedan aneksirala? O kolikom se iznosu radi i je li to bilo potrebno?
Govorimo o zaduženjima Grada koja su nepotrebna. U četiri godine na vlasti SDP nije digao niti jedan kredit. A da malo ponovimo gradivo: 17 milijuna kuna za 3,5 km infrastrukture na Podima, Draženov spomenik s igralištem u iznosu oko 4 milijuna kuna, Plaža Banj u iznosu 5 milijuna kuna, tvrđava sv. Mihovil u iznosu 5,5 milijuna kuna, iNavis, spoj kolektora Njivice-Crnica-Dolac 8 milijuna kuna, cesta Dubrava – Podi 8 milijuna kuna s izvlaštenjima, podzemni kontejneri, sa čime se na žalost stalo, oko 2 milijuna kuna, škola na Meterizama 24 milijuna kuna, Bikarac 7 milijuna kuna. Zbrojite to i vidite o kolikoj se cifri radi, plus niz komunalnih radova koje ovdje neću detaljizirati. Nismo dizali kredite. Ali smo otvarali prostor gospodarstvu i na taj način dolazili do novca koji smo ulagali u infrastrukturne projekte bitne za grad. Niz EU projekata (suradnja s norveškom vladom na iNavisu, IPA IIIc, Jewel, Next i Intermodal, sve otpočeto u vrijeme bivše vlasti), više trgovačkih centara s uredno plaćenim komunalnim doprinosom, niz potpisanih i plaćenih ugovora u poduzetničkoj zoni Podi, naplata dugova iz prethodnog razdoblja po osnovi komunalnog doprinosa i s promjenom vlasti na državnoj razini pomoć Vlade u ključnim projektima, bili su uvjet razvoja grada bez podizanja kredita. To sad ne vidim, ova vlast nema taj špurijus.
Spočitavajte i činjenicu što će glavnica tih kredita dočekati idući saziv vlasti, za nešto manje od tri godine…
Da, jer grace period iznosi upravo toliko. To nije dobra poslovna politika. Kredit za projekt poput GZ Podi- Pročistać Podsolarsko, odnosno spoj Poda kolektorom i podizanje kvalitete same zone, omogućavanje velikih projekata u zoni je u redu. Jer takav projekt direktno utječe na gospodarstvo, na povećanje konkurentnosti zone Podi, a isto tako i na kvalitetu života građana koji su obuhvaćeni projektom. Gospodarstvo takav kredit i vraća ubrzanim razvojem, a ne terete se građani. Ali za taj projekt kredit više i nije potreban jer smo osigurali financiranje od strane Hrvatskih voda koje će nositi 90% vrijednosti investicije. Ovo za što se dižu krediti nije dobra poslovna politika. To nisu rentabilni projekti i kao takvi past će na leđa građana. Ali već smo vidjeli od prethodne HDZ-ove gradske vlasti kako treba bacati novac u vjetar na primjeru poslovnih prostora iznad Vukovarske ulice, tzv. Zatrpane. Oko 10 milijuna kuna bačeno u vjetar, za taj prostor nakon tri natječaja za iskazivanje interesa u prethodnih pet godina nije se prijavio niti jedan, jedini interesenat. Gradonačelnik tvrdi da je taj projekt politički zaustavljen, a ja ga pozivam da ga on dovrši. Neka on potroši još 10 ili 12 milijuna kuna na to Potemkinovo selo, neka se razbacuje novcem naših građana. Prostor koji je prvi do mora u kvadraturi od oko tri tisuće matara četvornih, a od toga na more gleda samo pročelje, sve ostalo je u zemlji. Pa to u mediteranskom gradu ne bi niti mala djeca provela u djelo i trošila na to novac. Ali HDZ jeste, i još prigovaraju da mi nismo htjeli na to trošiti novac. Bilo bi smiješno da nije tragično!
FINANCIRANJE KREDITIMA
Kredit na iznos od 20 milijuna kuna Gradu nije odobrilo Ministarstvo financija. Koje je vaše mišljenje o tome?
Administracija gospodina Burića nije bila u stanju pravilno popuniti obrasce. Čudi me za čovjeka koji je pokazao veliko iskustvo u baratanju kreditima u Općoj bolnici. Ali, da ubacim malo sarkazma, greške se događaju i najboljima.
SDP je na prošlom Gradskom vijeću, nakon napuštanja sjednice, istaknuo kako je opravdan dio kreditnog zaduženja koji se odnosi na plaćanje duga prema Ini, ali kako je to samo 12,5 milijuna kuna, dok je ostatak do 20 milijuna nepotrebno rasipanje novca na komunalne projekte koji bi se trebali financirati iz drugih izvora. Možete li to pojasniti?
Već sam rekao, ne treba svaki i najmanji projekt financirati iz kredita. Velike, rentabilne, krucijalne projekte za koje grad nema dovoljan priliv sredstava da. Ali nećete mi valjda reći da je križanje Stjepana Radića i Bosanske takav tip projekta. To jest važno građanima, ali je u financijska vrijednost projekta relativno mala. Za takve projekte postoji proračun Grada, a ne krediti!
Istaknuli ste, također, kako je od tvrđave ove sezone zarađeno oko tri milijuna kuna, kako je povećana komunalna naknada, a stiže i novac od legalizacije, no da je unatoč tomu gradonačelnik Burić ipak vidio potrebu za kreditiranjem komunalnih projekata. Kako to tumačite?
Nesposobnošću, raspadom sustava, nedostatkom vizije, i vjerojatno spinanjem informacija o punjenju proračuna. Ne puni se proračun očito tako dobro. Pa, dužni su za struju za javnu rasvjetu već godinu dana. Pri tom, trošeći kreditni rejting na male simbolične projekte, blokira grad za dugo vremensko razdoblje za velike krucijalne projekte. To je smisao njegove politike. S gradom treba živjeti 24 sata na dan, a raditi barem 14 sati dnevno za grad i građane.
Očekujete li, mimo svega ovoga o čemu smo pričali, nova kreditna zaduženja Grada?
Gospodin Burić je to najavio. Za svu sreću, Šibenik ulazi u prostor prezaduženosti, pa vjerovatno sukladno zakonima koji su na snazi u Republici Hrvatskoj neće moći ubuduće dobiti suglasnost Ministarstva financija za tako nešto.
