Šibenski Perivoj Roberta Visianija doživio je ‘kliničku’ smrt prije osamnaest godina kada su tadašnji gradski poglavari sasjekli stoljetna stabla. Zajedno s njima, zatrli su trag sjećanju na povijest i kulturu jednog vremena – vremena kada su šibenski težak i park njegovali uzajamni, ravnopravni odnos. Izgrađen 1895. godine, perivoj je bio ponos grada dugih sto godina, a onda 1995. godine, na njegov stoti rođendan, stiglo je vrijeme za promjene.
Te godine, prema odluci gradskih otaca, predvođenih tadašnjim gradonačelnikom Šibenika Antom Šupukom, prepoznatljiva zelena površina u gradskom centru pretvorila se u tri ‘kaskade’ škalje, međusobno povezane kamenim stepenicama. Od Perivoja Roberta Visianija s kraja 19. stoljeća ostali su tek obrisi i požutjeli nacrti u nekom od arhiva. Današnja varijanta perivoja više ne oduzima dah, ne izdržava padaline, ni nalete jakog vjetra, a služi kao nužnik kućnim ljubimcima neodgovornih vlasnika. Problem koji je donio novi dizajn stoljetnog šibenskog perivoja spreman je priznati i Siniša Burić, direktor poduzeća Zelenilo d.o.o. koji po svojoj funkciji skrbi o perivoju.
TOTALNI PROMAŠAJ
– Prvo, park je loše napravljen. Nalazi se na nizbrdici i parapeti su nisko postavljeni, pa kad padne kiša, sve je puno škalje i, koliko god se mi trudili uređivati, to nema smisla. Škalje ima čak i u zemlji, gdje biljke rastu. Arhitektonski, ovaj park je totalni promašaj – bez dlake na jeziku priznaje Burić, koji na čelu Zelenila sjedi zadnjih osam godina. Dodaje, Perivoj treba posve renovirati.
Siva zimska jutra ili jesenska kišna popodneva dodatno naglašavaju tužan period koji proživljava Perivoj Roberta Visianija u samom srcu grada, a stvari koje bi trebalo popraviti Burić ne prestaje nabrajati.
– Navodnjavanje je jedan od problema. Tu postoji jedna cijev koja se razvlači preko cijelog parka iz jedne česme koja je stara sto godina – potužio se direktor, pri tome upućujući na neprestane krađe cvijeća i drugog bilja iz parka.
Problem bi to, donekle, riješili čuvari. No, njihov angažman značio bi izdvajanje novca kojeg – nema.
SUNCE I KIŠA UČINE SVOJE
A novca bi, osim za podizanje parapeta, unapređenje navodnjavanja parka, angažiranje čuvara, bolju njegu drvoreda, trebalo i za čišćenje fontana koje malo rade, malo ne rade, čišćenje svjetiljki od vandalskih natpisa i kompletnu promjenu – klupa.
– Što se klupa tiče, tu sunce i kiša učine svoje. Sad je sve puno vlage da bismo ih bojali. Bio bi to dupli trošak, pa ništa od toga prije trećeg mjeseca – kaže nam Burić.
Osim toga, kako doznajemo od Burića, ne postoji plan ili program u Gradu Šibeniku koji podrazumijeva obnovu perivoja. Barem ne u skorašnje vrijeme.
Godišnje se na održavanje Perivoja potroši oko 50 tisuća kuna, no direktor Zelenila d.o.o. potvrdit će da je to bacanje novca u vjetar u parku koji zbog manjkavosti pri obnovi nije održiv, usprkos činjenici da o njemu brinu djelatnici Zelenila. Sreća, proljeće učini svoje i promijeni stvari – na bolje. Barem vizualno.
Šibenčani žele stari perivoj
Šibenčani su također nezadovoljni izgledom parka u centru grada.
– Obnova parka ne bi zahtijevala mnogo novca. Za pametne stvari uvijek se nađe novac, čak i u najgorim situacijama. Samo, nažalost, mi uvijek ‘rasprčkamo’ novac koji imamo – mišljenja je jedan naš sugrađanin.
– Trenutačno dijelom izgleda loše i zbog zimskog perioda, ali još otkako je obnovljen jasno je vidljivo da bi park trebao neku inovaciju, trebalo bi ga redizajnirati. Sada se pokazuju neke stvari koje nisu bile najsretnije napravljene u ono vrijeme. Park je ponovljen u onom obliku kakav je izvorno bio. To je bila osnova, ali prilikom obnavljanja, bilo je dozvoljeno obogatiti park nekim novim elementima jer ipak je to park jednog Šibenika od prije sto godina, jednog težačkog grada. Valjda je danas ovaj grad zaslužio ljepše i bogatije uređen park – ispovijedio nam se naš sugrađanin koji je za ovu priliku htio ostati anoniman, a kao dobro upućenog u zbivanja prilikom obnove parka 1995. godine pustili smo ga da priča.
– Ova ovdje ploha je tužna, ili ova ispod spomenika kralju. Ovdje je ovaj cedar, koji je specifičan, njegova se ljepota očituje upravo u tome da nije simetričan, nego da pada. Njegova ljepota je u tom divljem izgledu i obliku za razliku od drugih cedara u parku. No, došli današnji stručnjaci pa ga ‘osakatili’ – priča nam, istovremeno pokazujući prstom prema svakom objektu svoje pripovjedi.
