Pčelari s područja Šibensko-kninske županije, njih 120 koji posjeduju 8.500 košnica, posljednjih mjeseci su u panici. Po prvi put su se susreli s velikom krađom košnica. Od polovice lipnja do danas nestalo je preko 150 košnica, čija je vrijednost oko 150.000 kuna. Krađe su se događale uglavnom u Lici gdje šibensko-kninski pčelari ostavljaju pčele preko ljeta. Budući da je pčelarstvo posebno uznapredovalo na području Općine Bilice, upravo su Biličani upozorili na ovaj problem.
PČELAR KRADLJIVAC
– Osobno sam ostao bez nekih pet ili šest košnica, štićenicima komune Mondo Nuovo iz Kistanja nestalo je 15 košnica… Doduše, svi mi platili smo i danak medvjedima koji su ove godine svakom pčelaru odnijeli bar po još jednu ili dvije košnice. Ali takvi se incidenti očekuju, za razliku od krađa. Nije nam jasno kako je moguće da policija do danas nije otkrila lopova. Kroz Liku vodi jedna cesta i sve te naše pčele su na poznatim područjima. Trebalo je samo staviti patrolu i kontrolirati područje. Osim toga, nije lako ukrasti košnicu. Znači, lopov je netko tko zna što radi. Moguće je da se radi i o pčelaru lopovu – priča nam Branko Slavica, izaslanik Udruge pčelara Šibensko-kninske županije i dopredsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza, koji je svoje košnice sada vratio u Bilice. Budući da tržište ‘drma’ gospodarska kriza, i mišljenja je da će novi problemi samo dodatno obeshrabriti pčelare.
– Mi sami nismo dorasli ovim problemima, ovdje trebamo pomoć policije – zaključuje Slavica.
Da je krađa pčela, odnosno košnica, unosan biznis dokazuje činjenica da se s ovom vrstom biznisa počinje baviti sve više lopova. Krađe košnica, naime, postale su veliki problem diljem Hrvatske. Ipak, one nisu jedini problem koji muči pčelare, posao im otežava sve veća upotreba pesticida i otrovnih insekticida, ali i klimatske promjene.
PČELE UMIRU
– Pčele polako ali sigurno nestaju. Zašto, to nitko ne zna, niti se bavi s tim. U Europi već postoji niz dokaza da pčele umiru od neonikotinoida, posebne novije skupine insekticida čija je primjena posljednjih godina u porastu i kojih ima na tržištu i previše – priča Slavica. Otkriva da je Hrvatski pčelarski savez od mjerodavnih organa zatražio zabranu njihove upotrebe, ali zasada uzalud. Ministarstvo traži dokaze o utjecaju pesticida na pomor pčela u Hrvatskoj. Pčelari tvrde da osim neposredne opasnosti za pčele, te otrovne tvari kontaminiraju i pčelinje proizvode. Inače, u dvjema studijama objavljenima u časopisu Science, britanski i francuski istraživači utvrdili su da i niske doze pesticida škode pčelama i bumbarima koji se zbog njih ne mogu orijentirati i gube se, ali to mjerodavni ne drže za dovaljan dokaz.
– Dovoljno je ući u poljoprivrednu apoteku i vidjeti sve te otrove, oni su svugdje – zaključuje Slavica.
Inače, prema podacima Hrvatskog pčelarskog saveza, lani je bilo evidentirano oko 7.500 pčelara, 370.000 košnica koji su dali oko 6.500 tona meda.
