Pišući diplomski rad, otkrila sam vještice u Šibeniku

Često ono što nas fascinira kao djecu s vremenom iščezne jer odrastanje za dječje radosti nerijetko znači njihov zaborav. Ipak, to nije bio slučaj kod Šibenčanke Sandre Barešin koja je predmet svoje dječje mašte ‘pretočila’ u profesiju. Naime, Sandra je apsolventica etnologije, kulturne antropologije i suvremene talijanske filologije na Sveučilištu u Zadru, a nedavno je održala zanimljivo predavanje pod nazivom ‘Vještice u Šibeniku u 15. stoljeću’, u gradskoj knjižnici svog rodnog grada.

Trenutak prije nego li će Šibenčanima otkriti tko su doista bile šibenske vještice, upitali smo Sandru otkud zanimanje za takvu tematiku.

SPAJANJE UGODNOG S KORISNIM

Vještice su umirale kao žene zla srca i pogleda, imale su ugovor s vragom kojemu su pomagale u zlu djelovanju. Vještica je često bila neprijatelj iznutra, odnosno žena koju su poznavali iz svakodnevnog života, bila bi to susjeda o kojoj se govorilo da ima magične moći, objasnila je Sandra.

– Sve je počelo veoma, veoma rano i to s bajkama. Nakon toga, moja želja za čitanjem takve tematike i gledanja takvih filmova nije jenjavala i upisala sam studij etnologije i kulturne antropologije u Zadru. Odlučila sam spojiti ugodno s korisnim – prisjetila se mlada Šibenčanka trenutka kada se prvi put fascinirala povijesnim pričama koje malo koga ostavljaju ravnodušnim, vjerovao u njih ili ne.

– Odlučila sam, nakon zadnje godine studija, nakon prvostupničke diplome, napisati rad o, konkretno, vješticama, pa sam pronašla podatak da su vještice postojale i u Šibeniku, mom rodnom gradu. I to mi je bila tema završnog rada – otkriva nam apsolventica. Mrna i Dobra najpoznatije su, a prema dostupnoj literaturi, reći će, i jedine šibenske vještice. Prema nekim pričama iz djetinjstva, Mrna i Dobra spaljene su na lomači u šibenskoj Dragi, no ono što je Sandra prezentirala publici priča je sretnijeg završetka.

– To sam pronašla u knjizi koja govori o procesima protiv čarobnjaka u Hrvatskoj, čak je i taj jedan od najpoznatijih autora u Hrvatskoj, koji je pisao o tome, izostavio članak o šibenskim vješticama. Međutim, kasnije se ispravio u članku ‘Proces crkvene inkvizicije u Šibeniku 1443. godine’ – doznajemo nešto pouzdaniji podatak o povijesnim pričanjima.

MAGISTARSKI RAD O NOĆNIM MORAMA

Razdoblje progona vještica u Šibeniku i ostatku Europe počinje u 15. stoljeću, završava u 18., a hereza je bila, u očima crkve, najgori zločin koji se kažnjavao – smrću. Mučenje majke i kćeri, Mrne i Dobre počinje 1. kolovoza 1443. godine, a završava nekoliko dana kasnije.

– Dragan Draganić bio je šibenski plemić koji je živio sa ženom iz puka, dakle, Dobrom koja mu je bila ljubavnica. Izgleda da je njena majka Mrna imala reputaciju vještice jer se pričalo da je začarala Draganića s ciljem da se ludo zaljubi u njenu kćer – prepričavala je Sandra, a sva ta ‘čarobiranja’ uključivala su pržene mozgove mačke i psa, zavežljaje kostiju mrtvaca, omlete s mrvljenim laticama plavoga cvijeta, ispijanje hladne vode u kojoj se Dobra prethodno umivala. Mučenje Mrne i Dobre trebao je biti primjer drugima da se ne bave ‘glupostima’. Majke i kćer su priznale da su se bavile vještičjim poslima, te su kao takve u javnom zatvoru čekale izvršenje kazne.

– Bio je to relativno sretan kraj za šibenske vještice jer 19. kolovoza dolazi do preokreta. Čuvar pronalazi prazan zatvor. Šibenske vještice uspjele su pobjeći. Dobra i Mrna nikad nisu pronađene ili barem ne postoji zapis o tome – završila je pripovjedačica, dodajući da takav slijed događanja ostavlja prostor mistifikaciji povijesnih zapisa. Pogađate li čim se Sandra trenutačno bavi?!

– Trenutačno pišem magistarsku radnju o isto tako malo mračnijoj temi. O noćnim morama, o paralizi u snovima i kako se ona doživljava u fokloru – odaje nam. Sve u svemu, moramo priznati – Sandrin posao nije nimalo dosadan.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.