Pokrenuta inicijativa da se na Pakleni, lomači ljudskih tjelesa, postavi spomen obilježje

Tx: Paklena. Poznati hrvatski književnik Ivo Brešan u priči ‘Pošast’ naziva je ‘lomačom ljudskih tjelesa’. S pravom. Tijekom čak tri stoljeća (15., 16. i 17. st) Šibenik je, neki će reći 18, neki 20 puta zadesila strašna nesreća – epidemija kuga. No, najgora je, pišu povjesničari, ona iz 1649. godine kada je na životu ostalo jedva 1.500 Šibenčana, među kojima 10 od ukupno 150 plemičkih obitelji.
U vrijeme haranja kuge te 1649. godine, opet neki će reći roba, neki će reći tijela oboljelih palila su se na obali nasuprot šibenske rive i upravo to mjesto zove se Paklena i to je ta Brešanova ‘lomača ljudskih tjelesa’.
Danas, koliko stoljeća kasnije, poznati šibenski arheolog, kustos, član Družbe ‘Braća Hrvastkog Zmaja’, Željko Krnčević pokrenuo je inicijativu da se tim oboljelima od kuge, tim spaljenim, umrlim Šibenčanima koji su svojim rukama, na svojim leđima iznijeli teret podizanja do te godine najmnogoljudnijeg grada u Dalmaciji oda počast i to mjesto označi kao spomen – mjesto.
ODAJMO IM POČAST
Bio bi to spomen na sve umrle od kuge kroz stoljeća, napominje Krnčević, ne samo za one koji su na drugi svijet krenuli s Paklene.
-Svi mi nakon njih došli smo na gotovo – govori nam Krnčevi, nastavljajući – ovo bi bio način da im odamo počast i zahvalimo im se.
Svoju ideju podijelio je s prijateljima, poznanicima putem društvene mreže Facebook, a tamo stoji ovako:

(…)‘Evo o čemu se radi. Svi znamo da je najveće zlo (osim ratova) zadesilo naš dragi Grad godine 1649. Kad ga je ko grom iz vedra neba pogodila strašna kuga. Svi već znamo razmjere i brojke koje su upravo zastrašujuće. Ali, po meni, šibenski građani i svekoliko pučanstvo nikad nisu zapravo stavili točku na ‘i’ kada je riječ o ovom nemilom događaju čije posljedice Šibenik dan danas trpi i osjeća, vjerujte mi. O ovome se pisalo, iako sigurno može još. Može se još i arhivskim istraživanjima mnogo otkriti. Da smo u Americi, davno bi o tome film bio napravljen, etc., etc.. Međutim, jesmo li mi ikad tim ljudima, nekim našim nepoznatim sugrađanima, susjedima, nekome tko je u ovom najljepšem Gradu živio odali počast, iskazali naše divljenje za sve što su učinili. E, pa nismo. Ali, još uvijek nam je na vrijeme. Ne treba čekati godišnjicu, dogodine je 366., u svibnju. Nadam se da će ugledna institucija čiji sam član uspjeti iznijeti ovu akciju i postaviti obilježje (križ, spomen ploču) za sve građane Šibenika stradale u kugama, posebice onoj najvećoj 1649. I to upravo na Pakleni, mjestu gdje je završio njihov ovozemaljski put. To je najmanje što možemo napraviti za njih. Nadam se da ćemo do tada imati barem koje ime od mnoštva koje je stradalo. ‘
HVALEVRIJEDNA INICIJATIVA
Krnčević poziva sve zainteresirane da mu se zajedno s Željkom Koloperom pridruže u realizaciji ove ideje. Zasad podršku inicijativi možete dati putem Facebook stranice pod imenom Željka Krnčevića. Inicijativa je hvale vrijedna, posebno kad uzmemo u obzir da se za manje od dvije godine obilježava 950 godina otkako je Šibenik imenovan gradom. Kad znamo da grad nisu kamene ulice, tvrđave, političke stranke i ustanove, nego ljudi, onda znamo i tko su zaslužni što danas uživamo blagodati najljepše, najočuvanije i najveće stare gradske jezgre na Jadranu.

 

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.